Naši stari dobro su znali – kad dođe kasna jesen i zima, kiseli kupus ili zelje, namirnica je koja jača imunitet i čuva od raznih sezonskih bolesti.
Zelje se bere krajem rujna, a u našim se krajevima kiseli sredinom listopada. I upravo ovaj proces fermentacije daje ovoj deliciji dodatni nutritivni boost. Kada je riječ o ovako zdravoj namirnici, kao što je kiseli kupus, zasigurno si ponekad postavite pitanje – tko je prvi došao na ideju da uzme neko povrće i ukiseli ga kako bi ga, primjerice, sačuvao od truljenja? Neki povijesni zapisi govore da se kupus počeo kiseliti još prije 2000 godina u Kini. Navodno, ljeti su robovi, koji su gradili Kineski zid, živjeli na kupusu i riži, a zimi se kupus konzervirao rižinim vinom koje ga je kiselilo i tako bi tisuće radnika ostalo na životu u vrlo teškim uvjetima.
Kako je receptura za fermentiranje došla u naše krajeve, ne znamo. No sigurno je da je stoljećima kiseli kupus na području Hrvatske i okolne regije bio jedna od glavnih namirnica na težačkom meniju.
Fermentacija obogaćuje namirnicu probiotičkim kulturama
Na površini svih biljaka, na lišću i stabljikama, pa tako i na kupusu, prirodno žive bakterije mliječnoga vrenja, odnosno Laktobakterije (LAB). Nakon što posolimo i potopimo povrće te mu oduzmemo prisustvo kisika, započinje proces fermentacije. Kiseljenje ili fermentaciju započinju bakterije Leuconostoc mesenteroides, a potom se kiselost mijenja pa se stvaraju i Laktobakterije. Primjerice, u zrelom kiselom kupusu, u kasnoj fazi fermentacije prevladavaju Lactobacillus plantarum, posebno dragocjene bakterije jer proizvode vitamin K2 koji je važan za mnoge funkcije našeg organizma.
Također, procesom fermentacije stvara se kiselo okruženje koje je nepovoljno za štetne bakterije pa namirnice koje kiselimo mogu potrajati duže vrijeme. Upravo cijeli ovaj proces i u dosje kiselog kupusa, junaka naše priče, upisuje brojne korisne nutrijente koji čuvaju naše zdravlje.
Zašto bi kiselo zelje trebalo biti na zimskom jelovniku?
Inače, kiselo zelje izvrstan je izvor vitamina C, koji je snažan antioksidans i zimi čuva naš organizam od sezonskih prehlada. K tomu, ova je namirnica dobar izvor neprobavljivih vlakana, vitamina B skupine i vitamina A te minerala kalija, kalcija, magnezija, fosfora i mangana, a za sve one koji paze na unos kalorija, još jedna dobra vijest – 100 g kiselog zelja sadrži samo 25 kalorija.
Poznato je da o zdravlju crijeva ovisi zdravlje cijelog našeg organizma, a kiselo zelje zbog obilja vlakana i probiotika nosi naziv i “metla za želudac i crijeva”. Naime, upravo vlakna poboljšavaju probavu, na sebe povlače toksine koji se nakupljaju u crijevima i tako čiste naš organizam.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske obožavaju ga od pamtivijeka
Ova nutritivno bogata namirnica oduvijek je bila omiljeni izbor u gotovo svim dijelovima kontinentalne Hrvatske. U Slavoniji i Baranji kiselo zelje često se priprema kao prilog uz mesna jela, poput kobasica, pečenja ili u tradicionalnom jelu sarmi. Zagorci i Međimurci rado će ga kombinirati s krvavicama i restanim krumpirom, a u Gorskom kotaru i Lici uglavnom se poslužuje uz dimljeno ili kuhano meso.
Palenta s kiselim kupusom tradicionalno je hrvatsko jelo, koje se jednostavno priprema, jeftino je te krije prave blagodati za naš probavni sustav.
Sastojci
300 g kiselog zelja (Okusi zavičaja)
200 g palente (Okusi zavičaja)
2-3 češnja češnjaka (po želji)
1 luk
100 g pancete ili sušene kobasice
sol i papar
maslinovo ulje ili mast
Priprema
Ako je zelje jako kiselo, isperite ga u vodi i dobro ocijedite. U tavu dodajte malo ulja ili masti te nasjeckani luk i češnjak. Ubacite suhe kobasice ili slaninu i popržite. Nakon 15-ak minuta dodajte kiselo zelje. Pirjajte ga na laganoj vatri oko 20 do 30 minuta, povremeno miješajući i podlijevajući vodom.
Dok se zelje pirja, u loncu zakuhajte oko 1 litru vode. Dodajte prstohvat soli, a zatim postupno sipajte palentu, neprestano miješajući kako biste izbjegli grudice. Kuhajte palentu na laganoj vatri, stalno miješajući, dok ne postane gusta i kremasta (oko 10 do 15 minuta).
Palentu poslužite na tanjuru, a preko nje rasporedite pirjano kiselo zelje s pancetom ili kobasicama.
Savjet više: Za ovo jednostavno hrvatsko jelo, potrebne su vam i naše tradicionalne namirnice – kiselo zelje, panceta ili sušene kobasice, češnjak i palenta. Ne morate daleko tražiti jer je Lidl u svome asortimanu “Okusi zavičaja” odabrao najbolje proizvode hrvatskih OPG-ova koji će vam pružiti nezaboravno iskustvo naše tradicionalne kuhinje.
Večernji list
Zelje se bere krajem rujna, a u našim se krajevima kiseli sredinom listopada. I upravo ovaj proces fermentacije daje ovoj deliciji dodatni nutritivni boost. Kada je riječ o ovako zdravoj namirnici, kao što je kiseli kupus, zasigurno si ponekad postavite pitanje – tko je prvi došao na ideju da uzme neko povrće i ukiseli ga kako bi ga, primjerice, sačuvao od truljenja? Neki povijesni zapisi govore da se kupus počeo kiseliti još prije 2000 godina u Kini. Navodno, ljeti su robovi, koji su gradili Kineski zid, živjeli na kupusu i riži, a zimi se kupus konzervirao rižinim vinom koje ga je kiselilo i tako bi tisuće radnika ostalo na životu u vrlo teškim uvjetima.
Kako je receptura za fermentiranje došla u naše krajeve, ne znamo. No sigurno je da je stoljećima kiseli kupus na području Hrvatske i okolne regije bio jedna od glavnih namirnica na težačkom meniju.
Fermentacija obogaćuje namirnicu probiotičkim kulturama
Na površini svih biljaka, na lišću i stabljikama, pa tako i na kupusu, prirodno žive bakterije mliječnoga vrenja, odnosno Laktobakterije (LAB). Nakon što posolimo i potopimo povrće te mu oduzmemo prisustvo kisika, započinje proces fermentacije. Kiseljenje ili fermentaciju započinju bakterije Leuconostoc mesenteroides, a potom se kiselost mijenja pa se stvaraju i Laktobakterije. Primjerice, u zrelom kiselom kupusu, u kasnoj fazi fermentacije prevladavaju Lactobacillus plantarum, posebno dragocjene bakterije jer proizvode vitamin K2 koji je važan za mnoge funkcije našeg organizma.
Također, procesom fermentacije stvara se kiselo okruženje koje je nepovoljno za štetne bakterije pa namirnice koje kiselimo mogu potrajati duže vrijeme. Upravo cijeli ovaj proces i u dosje kiselog kupusa, junaka naše priče, upisuje brojne korisne nutrijente koji čuvaju naše zdravlje.
Zašto bi kiselo zelje trebalo biti na zimskom jelovniku?
Inače, kiselo zelje izvrstan je izvor vitamina C, koji je snažan antioksidans i zimi čuva naš organizam od sezonskih prehlada. K tomu, ova je namirnica dobar izvor neprobavljivih vlakana, vitamina B skupine i vitamina A te minerala kalija, kalcija, magnezija, fosfora i mangana, a za sve one koji paze na unos kalorija, još jedna dobra vijest – 100 g kiselog zelja sadrži samo 25 kalorija.
Poznato je da o zdravlju crijeva ovisi zdravlje cijelog našeg organizma, a kiselo zelje zbog obilja vlakana i probiotika nosi naziv i “metla za želudac i crijeva”. Naime, upravo vlakna poboljšavaju probavu, na sebe povlače toksine koji se nakupljaju u crijevima i tako čiste naš organizam.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske obožavaju ga od pamtivijeka
Ova nutritivno bogata namirnica oduvijek je bila omiljeni izbor u gotovo svim dijelovima kontinentalne Hrvatske. U Slavoniji i Baranji kiselo zelje često se priprema kao prilog uz mesna jela, poput kobasica, pečenja ili u tradicionalnom jelu sarmi. Zagorci i Međimurci rado će ga kombinirati s krvavicama i restanim krumpirom, a u Gorskom kotaru i Lici uglavnom se poslužuje uz dimljeno ili kuhano meso.
Palenta s kiselim kupusom tradicionalno je hrvatsko jelo, koje se jednostavno priprema, jeftino je te krije prave blagodati za naš probavni sustav.
Sastojci
300 g kiselog zelja (Okusi zavičaja)
200 g palente (Okusi zavičaja)
2-3 češnja češnjaka (po želji)
1 luk
100 g pancete ili sušene kobasice
sol i papar
maslinovo ulje ili mast
Priprema
Ako je zelje jako kiselo, isperite ga u vodi i dobro ocijedite. U tavu dodajte malo ulja ili masti te nasjeckani luk i češnjak. Ubacite suhe kobasice ili slaninu i popržite. Nakon 15-ak minuta dodajte kiselo zelje. Pirjajte ga na laganoj vatri oko 20 do 30 minuta, povremeno miješajući i podlijevajući vodom.
Dok se zelje pirja, u loncu zakuhajte oko 1 litru vode. Dodajte prstohvat soli, a zatim postupno sipajte palentu, neprestano miješajući kako biste izbjegli grudice. Kuhajte palentu na laganoj vatri, stalno miješajući, dok ne postane gusta i kremasta (oko 10 do 15 minuta).
Palentu poslužite na tanjuru, a preko nje rasporedite pirjano kiselo zelje s pancetom ili kobasicama.
Savjet više: Za ovo jednostavno hrvatsko jelo, potrebne su vam i naše tradicionalne namirnice – kiselo zelje, panceta ili sušene kobasice, češnjak i palenta. Ne morate daleko tražiti jer je Lidl u svome asortimanu “Okusi zavičaja” odabrao najbolje proizvode hrvatskih OPG-ova koji će vam pružiti nezaboravno iskustvo naše tradicionalne kuhinje.
Večernji list
