U Kini su ovog tjedna počela ključna politička i zakonodavna zasjedanja na kojima žele naći i odgovor na carine koje uvodi američki predsjednik Donald Trump.
Tisuće delegata iz cijele zemlje okupile su se u Pekingu na godišnjim "Dvostrukom kongresu", gotovo istovremenim sastancima kineskog zakonodavnog tijela Narodnog kongresa (NPC), koji u pravilu tek prihvaća odluke najvišeg političkog savjetodavnog tijela, i Kineske narodne političke savjetodavne konferencije (CPPCC). No, i ta konferencija zapravo tek pljeskom prihvaća ono što su iza zatvorenih vrata odredili čelništvo tamošnje Komunističke partije i Xi Jinping, piše Deutsche Welle.
Iako tek predstava nekakve "volje naroda", ti kongresi su ipak dobri pokazatelji politike Pekinga za ovu godinu. Već na otvaranju kongresa kineski premijer Li Qiang najavio je gospodarski cilj od 5% rasta za 2025. - što bi otprilike bilo isto kao i u procjenama rasta u prethodnoj godini, ali je odmah i dodao da taj cilj neće biti lako postići. Upozorio je na "neizvjesno vanjsko okruženje" i "domaću ekonomsku slabost" kojoj nikako da dođe kraj još od pandemije.
No, glavni problem je kineski izvoz jer su tu "poremećaji u multilateralnom sustavu trgovine", a i carine rastu. Li se i konkretno osvrnuo na politiku SAD-a, a natjecanje između te dvije zemlje je "jedinstveno u stoljeću". Kina želi zadržati gospodarski rast kakav je imala, ali premijer upozorava i na "sve složenije i ozbiljnije vanjsko okruženje" koje lako može imati "veći utjecaj na Kinu u područjima kao što su trgovina, znanost i tehnologija".
Kineske carine na američke carine
Još i prije nego što dvije konferencije završe sljedeći tjedan, od 10. ožujka i Kina uvodi carine od 10% do 15% na određene proizvode iz SAD-a, što bi bila odmazda za carine od 10% koje je Trump odredio za robu iz Kine. "Ako je rat ono što SAD želi, bio to rat carinama, trgovinski rat ili bilo koja druga vrsta rata, spremni smo se boriti do kraja", objavilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova ranije ovog tjedna.
No, za Chenggang Xua iz Stanfordskog centra za kinesko gospodarstvo i institucije sve izgleda kao da pravu borbu ne želi ni Peking ni Trump. Peking je odredio te carine tek kao odgovor, ali američki predsjednik je prije izbora prijetio Kini carinama od čitavih 60%. "Trumpove carine za kontinentalnu Kinu puno su niže od onih kojima je prijetio tijekom svoje kampanje. Osim toga, on također istovremeno nameće carine i američkim saveznicima."
Antonia Hmaidi iz Instituta Mercator za kineske studije (MERICS) procjenjuje da čak ni carine nisu glavni izazov za Kinu: "Carine bi mogle imati prilično velik utjecaj na rast BDP-a, ali zaista je važno imati na umu da rast BDP-a nije ono najvažnije za [kineskog čelnika] Xi Jinpinga", rekla je Hmaidi.
Glavni izazov nisu carine, nego tehnologija
Ona vjeruje da je Pekingu najvažniji dugoročni cilj, koji neće ometati kratkoročne poteškoće kao što su carine jer je najveći izazov Kini najava Washingtona da će bitno ograničiti pristup tamošnjoj visokoj tehnologiji. "Uvijek iznova u Pekingu čujemo kako Kina morati postati bolja u visokotehnološkoj proizvodnji umjetne inteligencije, zelene tehnologije i biotehnologije", smatra Hmaidi. Jer kad je riječ tek o carinama, Kina je uvjerena da može nadvladati SAD u tom natjecanju.
I Xu se slaže da je Kini vrhunska tehnologija već dugo glavna zadaća: "To je dio dugoročnih planova poput 'Made in China 2025', koji su na snazi godinama", rekao je. Taj plan predviđa da Kina do 2025. postane vodeća sila u visokoj tehnologiji, a kineski vrh ga u posljednje doba ne spominje, ne jer je od toga odustao, nego jer je pobudio previše pažnje - i opreza na Zapadu.
Ipak, i u izvješću o radu za 2025. jedan od prioriteta politike je "oslobađanje kreativnosti digitalne ekonomije". Premijer Li rekao je da će zemlja "podržati opsežnu primjenu velikih modela umjetne inteligencije i snažno razvijati (...) inteligentno povezana vozila pokretana alternativnim izvorima energije, telefone i računala s omogućenom umjetnom inteligencijom te inteligentne robote".
Nedavni uspjeh kineske AI tvrtke DeepSeek također služi kao dokaz Pekingu da je zemlja na pravom putu, misli Hmaidi. Ona također očekuje da će SAD dodatno pooštriti kontrolu izvoza kako bi osigurao da Kina ne postane konkurentska tvrtka u umjetnoj inteligenciji.
Što da Kinezi uopće troše
No, ozbiljan problem je i spomenuta "domaća ekonomska slabost" koja se nije oporavila nakon godina pandemije. Domaća potrošnja je slaba, tržište nekretnina je i dalje u teškoćama, što je pak i uzrok nezaposlenosti. Kineski premijer je najavio i povećanje državnog deficita na oko 4%, što znači negdje oko 200 milijardi eura većih izdataka države za oživljavanje domaćeg gospodarstva.
Hamadi ukazuje i da je ta najava zapravo odgovor na problem carina koje će pogoditi Kinu. No, Xu je pažljivo pratio što se govori na "Dva kongresa" - i kaže da nije čuo ništa što bi moglo izgledati kao "pravo rješenje" kojim bi se kinesko gospodarstvo opet vratilo na put brzog i velikog rasta. "Oni samo raspravljaju o tome kako potaknuti potražnju, a ne o dubljem problemu - da prihodi domaćinstva čine premalen udio u gospodarstvu", rekao je. "Ono što je stvarno potrebno je strukturna promjena kako bi se povećao taj udio."
Tisuće delegata iz cijele zemlje okupile su se u Pekingu na godišnjim "Dvostrukom kongresu", gotovo istovremenim sastancima kineskog zakonodavnog tijela Narodnog kongresa (NPC), koji u pravilu tek prihvaća odluke najvišeg političkog savjetodavnog tijela, i Kineske narodne političke savjetodavne konferencije (CPPCC). No, i ta konferencija zapravo tek pljeskom prihvaća ono što su iza zatvorenih vrata odredili čelništvo tamošnje Komunističke partije i Xi Jinping, piše Deutsche Welle.
Iako tek predstava nekakve "volje naroda", ti kongresi su ipak dobri pokazatelji politike Pekinga za ovu godinu. Već na otvaranju kongresa kineski premijer Li Qiang najavio je gospodarski cilj od 5% rasta za 2025. - što bi otprilike bilo isto kao i u procjenama rasta u prethodnoj godini, ali je odmah i dodao da taj cilj neće biti lako postići. Upozorio je na "neizvjesno vanjsko okruženje" i "domaću ekonomsku slabost" kojoj nikako da dođe kraj još od pandemije.
No, glavni problem je kineski izvoz jer su tu "poremećaji u multilateralnom sustavu trgovine", a i carine rastu. Li se i konkretno osvrnuo na politiku SAD-a, a natjecanje između te dvije zemlje je "jedinstveno u stoljeću". Kina želi zadržati gospodarski rast kakav je imala, ali premijer upozorava i na "sve složenije i ozbiljnije vanjsko okruženje" koje lako može imati "veći utjecaj na Kinu u područjima kao što su trgovina, znanost i tehnologija".
Kineske carine na američke carine
Još i prije nego što dvije konferencije završe sljedeći tjedan, od 10. ožujka i Kina uvodi carine od 10% do 15% na određene proizvode iz SAD-a, što bi bila odmazda za carine od 10% koje je Trump odredio za robu iz Kine. "Ako je rat ono što SAD želi, bio to rat carinama, trgovinski rat ili bilo koja druga vrsta rata, spremni smo se boriti do kraja", objavilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova ranije ovog tjedna.
No, za Chenggang Xua iz Stanfordskog centra za kinesko gospodarstvo i institucije sve izgleda kao da pravu borbu ne želi ni Peking ni Trump. Peking je odredio te carine tek kao odgovor, ali američki predsjednik je prije izbora prijetio Kini carinama od čitavih 60%. "Trumpove carine za kontinentalnu Kinu puno su niže od onih kojima je prijetio tijekom svoje kampanje. Osim toga, on također istovremeno nameće carine i američkim saveznicima."
Antonia Hmaidi iz Instituta Mercator za kineske studije (MERICS) procjenjuje da čak ni carine nisu glavni izazov za Kinu: "Carine bi mogle imati prilično velik utjecaj na rast BDP-a, ali zaista je važno imati na umu da rast BDP-a nije ono najvažnije za [kineskog čelnika] Xi Jinpinga", rekla je Hmaidi.
Glavni izazov nisu carine, nego tehnologija
Ona vjeruje da je Pekingu najvažniji dugoročni cilj, koji neće ometati kratkoročne poteškoće kao što su carine jer je najveći izazov Kini najava Washingtona da će bitno ograničiti pristup tamošnjoj visokoj tehnologiji. "Uvijek iznova u Pekingu čujemo kako Kina morati postati bolja u visokotehnološkoj proizvodnji umjetne inteligencije, zelene tehnologije i biotehnologije", smatra Hmaidi. Jer kad je riječ tek o carinama, Kina je uvjerena da može nadvladati SAD u tom natjecanju.
I Xu se slaže da je Kini vrhunska tehnologija već dugo glavna zadaća: "To je dio dugoročnih planova poput 'Made in China 2025', koji su na snazi godinama", rekao je. Taj plan predviđa da Kina do 2025. postane vodeća sila u visokoj tehnologiji, a kineski vrh ga u posljednje doba ne spominje, ne jer je od toga odustao, nego jer je pobudio previše pažnje - i opreza na Zapadu.
Ipak, i u izvješću o radu za 2025. jedan od prioriteta politike je "oslobađanje kreativnosti digitalne ekonomije". Premijer Li rekao je da će zemlja "podržati opsežnu primjenu velikih modela umjetne inteligencije i snažno razvijati (...) inteligentno povezana vozila pokretana alternativnim izvorima energije, telefone i računala s omogućenom umjetnom inteligencijom te inteligentne robote".
Nedavni uspjeh kineske AI tvrtke DeepSeek također služi kao dokaz Pekingu da je zemlja na pravom putu, misli Hmaidi. Ona također očekuje da će SAD dodatno pooštriti kontrolu izvoza kako bi osigurao da Kina ne postane konkurentska tvrtka u umjetnoj inteligenciji.
Što da Kinezi uopće troše
No, ozbiljan problem je i spomenuta "domaća ekonomska slabost" koja se nije oporavila nakon godina pandemije. Domaća potrošnja je slaba, tržište nekretnina je i dalje u teškoćama, što je pak i uzrok nezaposlenosti. Kineski premijer je najavio i povećanje državnog deficita na oko 4%, što znači negdje oko 200 milijardi eura većih izdataka države za oživljavanje domaćeg gospodarstva.
Hamadi ukazuje i da je ta najava zapravo odgovor na problem carina koje će pogoditi Kinu. No, Xu je pažljivo pratio što se govori na "Dva kongresa" - i kaže da nije čuo ništa što bi moglo izgledati kao "pravo rješenje" kojim bi se kinesko gospodarstvo opet vratilo na put brzog i velikog rasta. "Oni samo raspravljaju o tome kako potaknuti potražnju, a ne o dubljem problemu - da prihodi domaćinstva čine premalen udio u gospodarstvu", rekao je. "Ono što je stvarno potrebno je strukturna promjena kako bi se povećao taj udio."
