Kinesko ministarstvo vanjskih poslova danas je objavilo da je Kina prekinula pregovore o kontroli nuklearnog naoružanja sa Sjedinjenim Američkim Državama u znak protesta zbog američke prodaje oružja otoku Tajvanu, koji Peking smatra svojim teritorijem. Glasnogovornik ministarstva Lin Jian rekao je da je kontinuirana prodaja američkog oružja Tajvanu u posljednjih nekoliko mjeseci "ozbiljno ugrozila političko ozračje za nastavak konzultacija o kontroli naoružanja".
"S obzirom na to kineska strana odlučila je odgoditi raspravu sa Sjedinjenim Američkim Državama o novome krugu konzultacija o kontroli naoružanja i neširenju nuklearnog oružja, odgovornost u potpunosti leži na SAD-u", rekao je Lin na redovitom brifingu za novinare u Pekingu.
"Sjedinjene Države moraju poštivati temeljne interese Kine"
Dodao je da je Kina voljna i dalje održavati komunikaciju o međunarodnoj kontroli naoružanja, ali da Sjedinjene Američke Države "moraju poštivati temeljne interese Kine i stvoriti potrebne uvjete za dijalog".
Američki i kineski dužnosnici su raspravu o nuklearnom oružju nastavili u studenome, ali se službeni pregovori o kontroli naoružanja nisu očekivali u skorije vrijeme unatoč zabrinutosti SAD-a zbog brzog gomilanja nuklearnog oružja u Kini.
Sjedinjene Američke Države procjenjuju da Kina ima 500 operativnih nuklearnih bojevih glava, a do 2030. će ih vjerojatno imati više od 1000. SAD raspolaže s oko 3700 nuklearnih glava, od kojih je 1419 strateških nuklearnih bojevih glava raspoređeno. Rusija ima oko 1550 komada raspoređenog nuklearnog oružja, a prema podacima Saveza američkih znanstvenika, i zalihu od 4489 nuklearnih bojevih glava.
"S obzirom na to kineska strana odlučila je odgoditi raspravu sa Sjedinjenim Američkim Državama o novome krugu konzultacija o kontroli naoružanja i neširenju nuklearnog oružja, odgovornost u potpunosti leži na SAD-u", rekao je Lin na redovitom brifingu za novinare u Pekingu.
"Sjedinjene Države moraju poštivati temeljne interese Kine"
Dodao je da je Kina voljna i dalje održavati komunikaciju o međunarodnoj kontroli naoružanja, ali da Sjedinjene Američke Države "moraju poštivati temeljne interese Kine i stvoriti potrebne uvjete za dijalog".
Američki i kineski dužnosnici su raspravu o nuklearnom oružju nastavili u studenome, ali se službeni pregovori o kontroli naoružanja nisu očekivali u skorije vrijeme unatoč zabrinutosti SAD-a zbog brzog gomilanja nuklearnog oružja u Kini.
Sjedinjene Američke Države procjenjuju da Kina ima 500 operativnih nuklearnih bojevih glava, a do 2030. će ih vjerojatno imati više od 1000. SAD raspolaže s oko 3700 nuklearnih glava, od kojih je 1419 strateških nuklearnih bojevih glava raspoređeno. Rusija ima oko 1550 komada raspoređenog nuklearnog oružja, a prema podacima Saveza američkih znanstvenika, i zalihu od 4489 nuklearnih bojevih glava.
