Kina ne želi trgovinski rat sa SAD-om no branit će svoje interese, kazao je u nedjelju visoki kineski diplomat nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio plan uvođenja carina na uvoz čelika i aluminija.
Trump je u petak prkosno poručio da su trgovinski ratovi dobri i da ih je lako dobiti, dan nakon što je kazao kako namjerava uvesti carine od 25 posto na uvoz čelika i deset posto na uvoz proizvoda od aluminija.
Trgovinske napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije porasle su od Trumpova preuzimanja dužnosti američkog predsjednika 2017. Na Kinu otpada samo mali dio američkog uvoza čelika no industrijska ekspanzija te zemlje izazvala je pad cijene čelika.
Pregovori i uzajamno otvaranje tržišta najbolji su način za rješavanje trgovinskih napetosti, kazao je zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Zhang Yesui na brifingu uoči godišnjeg zasjedanja svekineskog narodnog kongresa.
"Nećemo mirno sjediti"
"Kina ne želi voditi trgovinski rat sa SAD-om no sigurno neće mirno sjediti i promatrati kako se ugrožavaju kineski interesi", kazao je Zhang, koji je i glasnogovornik kongresa i nekad je bio kineski veleposlanik u SAD-u.
"Ukoliko se politika temelji na pogrešnim odlukama ili pretpostavkama to će naštetiti bilateralnim odnosima i izazvati posljedice koje nijedna zemlja ne želi vidjeti", kazao je.
Trump vjeruje da će carine zaštititi američka radna mjesta no mnogi ekonomisti kažu da će utjecaj povećanja cijena za potrošače čelika i aluminija uništiti više radnih mjesta nego što će ih stvoriti uvođenje ograničenja na uvoz.
Unatoč tomu, sve je snažniji konsenzus republikanaca i demokrata u Washingtonu kao i potpora američke poslovne zajednice potezima američke administracije kojima će se odgovoriti na ono što se doživljava kao grabežljiva industrijska politika Pekinga i na tržišne zapreke poslovanju stranih tvrtki u Kini.
Trump već dugo traga za uravnoteženijim trgovinskim odnosom s Kinom te razmatra i potencijalne trgovinske sankcije protiv Pekinga u okviru istrage kineskog odnosa prema intelektualnom vlasništvu i zbog kineskih pritisaka na strane tvrtke da transferiraju tehnologiju.
Njegova je administracija kazala kako je SAD pogriješio kada je podupro kinesko članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 2001. pod uvjetima koji nisu uspjeli prisiliti Peking da otvori svoje gospodarstvo.
Izvori u diplomaciji i američkom poslovnom svijetu kažu da je SAD učinio sve osim što još nije zaledio formalni mehanizam razgovora o trgovinskim sporovima s Kinom jer nije zadovoljan što Peking nije ispunio obećanja o ublažavanju ograničenja za pristup kineskom tržištu.
Trump je u petak prkosno poručio da su trgovinski ratovi dobri i da ih je lako dobiti, dan nakon što je kazao kako namjerava uvesti carine od 25 posto na uvoz čelika i deset posto na uvoz proizvoda od aluminija.
Trgovinske napetosti između dvije najveće svjetske ekonomije porasle su od Trumpova preuzimanja dužnosti američkog predsjednika 2017. Na Kinu otpada samo mali dio američkog uvoza čelika no industrijska ekspanzija te zemlje izazvala je pad cijene čelika.
Pregovori i uzajamno otvaranje tržišta najbolji su način za rješavanje trgovinskih napetosti, kazao je zamjenik kineskog ministra vanjskih poslova Zhang Yesui na brifingu uoči godišnjeg zasjedanja svekineskog narodnog kongresa.
"Nećemo mirno sjediti"
"Kina ne želi voditi trgovinski rat sa SAD-om no sigurno neće mirno sjediti i promatrati kako se ugrožavaju kineski interesi", kazao je Zhang, koji je i glasnogovornik kongresa i nekad je bio kineski veleposlanik u SAD-u.
"Ukoliko se politika temelji na pogrešnim odlukama ili pretpostavkama to će naštetiti bilateralnim odnosima i izazvati posljedice koje nijedna zemlja ne želi vidjeti", kazao je.
Trump vjeruje da će carine zaštititi američka radna mjesta no mnogi ekonomisti kažu da će utjecaj povećanja cijena za potrošače čelika i aluminija uništiti više radnih mjesta nego što će ih stvoriti uvođenje ograničenja na uvoz.
Unatoč tomu, sve je snažniji konsenzus republikanaca i demokrata u Washingtonu kao i potpora američke poslovne zajednice potezima američke administracije kojima će se odgovoriti na ono što se doživljava kao grabežljiva industrijska politika Pekinga i na tržišne zapreke poslovanju stranih tvrtki u Kini.
Trump već dugo traga za uravnoteženijim trgovinskim odnosom s Kinom te razmatra i potencijalne trgovinske sankcije protiv Pekinga u okviru istrage kineskog odnosa prema intelektualnom vlasništvu i zbog kineskih pritisaka na strane tvrtke da transferiraju tehnologiju.
Njegova je administracija kazala kako je SAD pogriješio kada je podupro kinesko članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 2001. pod uvjetima koji nisu uspjeli prisiliti Peking da otvori svoje gospodarstvo.
Izvori u diplomaciji i američkom poslovnom svijetu kažu da je SAD učinio sve osim što još nije zaledio formalni mehanizam razgovora o trgovinskim sporovima s Kinom jer nije zadovoljan što Peking nije ispunio obećanja o ublažavanju ograničenja za pristup kineskom tržištu.
