U potpunoj su suprotnosti s dosadašnjim savjetima liječnika i znanstvenika po kojima se preporučuje smanjen unos masnoća u organizam, rezultati velikog istraživanja kanadskih znanstvenika koji upućuju na to da prehrana s malim udjelom masnoća povećava rizik od preuranjene smrti za četvrtinu.
Časopis Lancet objavio je rezultate studije po kojoj je nakon ankete provedene među 135 tisuća odraslih osoba iz raznih dijelova svijeta ustanovljeno da su oni koji su izbacili masnoće iz prehrane živjeli kraće od osoba koje su konzumirale maslac, sireve i meso, piše T-portal.
Dosad su nas učili da konzumiranje previše zasićenih masnoća utječe na povećanje razine kolesterola, što u konačnici može rezultirati srčanim bolestima, no znanstvenici podsjećaju da osobe koje iz prehrane izbace masnoće nerijetko zamjenu za njih pronađu u proizvodima punim ugljikohidrata, poput kruha, tjestenine i riže, što znači da u organizam ne unose neke vrlo važne nutrijente.
Prehrana bazirana na ugljikohidratima jedna je od najnezdravijih, a studija koju su proveli kanadski znanstvenici na 135 tisuću odraslih osoba u 18 zemalja pokazala je da je među onima koji su konzumirali rafinirane šećere i suhomesnate proizvode, odnosno mesne prerađevine rizik od preuranjene smrti bio veći za 28 posto.
Rezultati istraživanja kanadskih znanstvenika predstavljeni su na kongresu Europske udruge kardiologa održanom u Barceloni.
''Već desetljećima se smjernice zdrave prehrane fokusiraju na smanjenje masnoća i zasićenih masnih kiselina, no organizam treba masnoće... u njima su vitamini i esencijalne kiseline koje imaju vrlo važnu ulogu za organizam. Kada unos masnoća smanjite na najnižu razinu, lišavate organizam svih tih važnih minerala', rekla je dr. Mahshid Dehghan, voditeljica studije i znanstvenica na Sveučilištu McMaster.
Dr. Dehghan i njezini kolege smatraju da nizak unos zasićenih masnih kiselina povećava izglede za preuranjenu smrt za 13 posto, dok konzumiranje veće količine svih vrsta masnoća smanjuje taj rizik za čak 23 posto. Tvrde da su svi oni koji dnevno u organizam unesu više od 60 posto kalorija iz ugljikohidrata 'kandidati' za preuranjenu smrt.
Dr. Andrew Mente sa Sveučilišta McMaster tvrdi da je unos 35 posto kalorija iz masnoća smjernica prema dobrome zdravlju.
''Ublažiti ograničenja kada je posrijedi unos svih masnoća, pa i zasićenih i svesti unos ugljikohidrata na umjerenu količinu, optimalno je rješenje. Dakle stvar je u izbalansiranosti'', kaže dr. Mente
Časopis Lancet objavio je rezultate studije po kojoj je nakon ankete provedene među 135 tisuća odraslih osoba iz raznih dijelova svijeta ustanovljeno da su oni koji su izbacili masnoće iz prehrane živjeli kraće od osoba koje su konzumirale maslac, sireve i meso, piše T-portal.
Dosad su nas učili da konzumiranje previše zasićenih masnoća utječe na povećanje razine kolesterola, što u konačnici može rezultirati srčanim bolestima, no znanstvenici podsjećaju da osobe koje iz prehrane izbace masnoće nerijetko zamjenu za njih pronađu u proizvodima punim ugljikohidrata, poput kruha, tjestenine i riže, što znači da u organizam ne unose neke vrlo važne nutrijente.
Prehrana bazirana na ugljikohidratima jedna je od najnezdravijih, a studija koju su proveli kanadski znanstvenici na 135 tisuću odraslih osoba u 18 zemalja pokazala je da je među onima koji su konzumirali rafinirane šećere i suhomesnate proizvode, odnosno mesne prerađevine rizik od preuranjene smrti bio veći za 28 posto.
Rezultati istraživanja kanadskih znanstvenika predstavljeni su na kongresu Europske udruge kardiologa održanom u Barceloni.
''Već desetljećima se smjernice zdrave prehrane fokusiraju na smanjenje masnoća i zasićenih masnih kiselina, no organizam treba masnoće... u njima su vitamini i esencijalne kiseline koje imaju vrlo važnu ulogu za organizam. Kada unos masnoća smanjite na najnižu razinu, lišavate organizam svih tih važnih minerala', rekla je dr. Mahshid Dehghan, voditeljica studije i znanstvenica na Sveučilištu McMaster.
Dr. Dehghan i njezini kolege smatraju da nizak unos zasićenih masnih kiselina povećava izglede za preuranjenu smrt za 13 posto, dok konzumiranje veće količine svih vrsta masnoća smanjuje taj rizik za čak 23 posto. Tvrde da su svi oni koji dnevno u organizam unesu više od 60 posto kalorija iz ugljikohidrata 'kandidati' za preuranjenu smrt.
Dr. Andrew Mente sa Sveučilišta McMaster tvrdi da je unos 35 posto kalorija iz masnoća smjernica prema dobrome zdravlju.
''Ublažiti ograničenja kada je posrijedi unos svih masnoća, pa i zasićenih i svesti unos ugljikohidrata na umjerenu količinu, optimalno je rješenje. Dakle stvar je u izbalansiranosti'', kaže dr. Mente
