Građani koji imaju kredite vezane uz euro mogli bi se uskoro suočiti sa sudbinom sličnom onoj koju doživljavaju oni čiji su krediti vezani uz takozvane švicarce, jer bi, prema najavama Europske centralne banke (ECB), uskoro mogao biti povećan euribor, referentna kamatna stopa, potvrđeno je “Dnevnom avazu”.
Da je to izvjesno, tvrdi i Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Višak troškova
Ove najave već su stvorile paniku među građanima susjedne nam Hrvatske, a tamošnja Vlada već je obećala mjere koje bi spriječile scenarij po kojem bi Hrvati vraćali kamatu višu od prvobitno ugovorene. Ekonomistica i ekspertica za bankarstvo Vanja Mehmedbašić potvrdila je za „Avaz“ da će, bude li povećanja euribora, svaki građanin ili kompanija koja ima kredit vezan uz ovu valutu vraćati višu svotu.
– To ovisi od ugovora sklopljenog s bankom. Ako je u njemu definirana fiksna stopa, onda će banka snositi višak troškova. Ako nije, onda će to morati korisnik kredita. Uglavnom, fiksna kamata je na dugoročnim kreditima, dok na kratkoročnim nije – kazala nam je Mehmedbašić.
Barš: Jedna od mjera
Da postoji mogućnost da krovna banka EU poveća stopu euribora, što automatski može značiti i rast kamata na kredite građanima, potvrdio je Barš sarajevskom listu.
– To je jedna od mjera Evropske centralne banke s obzirom na tečaj eura prema dolaru. Visina euribora sada je vrlo niska i iznosi oko 0,5 posto. Mi sada ne možemo znati hoće li to stvarno biti jedna od mjera, ali ako bude, oni koji imaju kredite vezane uz euro morat će plaćati više kamate. To je odluka ECB-a i isto kao kada je švicarska centralna banka donijela odluku o puštanju tečaja franka, mi ne možemo utjecati – kaže Barš.
Fiksna kamata
On ističe da se u tom slučaju radi o obligacijskom odnosu, što znači da je po zakonu jači ugovor koji je klijent potpisao s bankom.
– Ako ugovorom nije definirana fiksna kamatna stopa, mi ne možemo ništa. No, koliko znam, u posljednje vrijeme u većini slučajeva se radi o takvim ugovorima, ali ne znam koliko imamo onih kod kojih nije definirana fiksna kamata – dodaje Barš.
10 milijardi KM kredita u prošlog godini
Prema izvještaju Agencije za bankarstvo F BiH, od deset milijardi KM kredita koji su prošle godine podignuti u bankama, 64,4 posto vezani su uz valutnu klauzulu, dok od te cifre 97,7 posto čine krediti vezani uz euro. No, nema podataka koliko njih u ugovoru ima stavku o fiksnoj kamatnoj stopi.
Vujčić: Izvjestan je rast kamata
O rastu kamata vezanih uz euro prvi je progovorio guverner Hrvatske centralne banke Boris Vujčić, ukazavši na rizik vezivanja kredita uz euribor ili libor, odnosno uz kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama.
– S obzirom na razine na kojima su danas euribor i libor, možemo s mnogo većom izvjesnošću nego ranije očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta rata kredita nego što ljudi očekuju – kazao je Vujčić.
2011. kamatna stopa porasla na sedam posto
Građani su se s ovakvom situacijom susreli u 2011. godini, kada je kamatna stopa kredita vezanih uz euro s oko pet porasla na sedam posto. S druge strane, dok je euribor padao čak i na 0,25 posto, banke nisu skoro nikako umanjivale rate kredita, podsjeća Avaz./HMS/
Da je to izvjesno, tvrdi i Zlatko Barš, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Višak troškova
Ove najave već su stvorile paniku među građanima susjedne nam Hrvatske, a tamošnja Vlada već je obećala mjere koje bi spriječile scenarij po kojem bi Hrvati vraćali kamatu višu od prvobitno ugovorene. Ekonomistica i ekspertica za bankarstvo Vanja Mehmedbašić potvrdila je za „Avaz“ da će, bude li povećanja euribora, svaki građanin ili kompanija koja ima kredit vezan uz ovu valutu vraćati višu svotu.
– To ovisi od ugovora sklopljenog s bankom. Ako je u njemu definirana fiksna stopa, onda će banka snositi višak troškova. Ako nije, onda će to morati korisnik kredita. Uglavnom, fiksna kamata je na dugoročnim kreditima, dok na kratkoročnim nije – kazala nam je Mehmedbašić.
Barš: Jedna od mjera
Da postoji mogućnost da krovna banka EU poveća stopu euribora, što automatski može značiti i rast kamata na kredite građanima, potvrdio je Barš sarajevskom listu.
– To je jedna od mjera Evropske centralne banke s obzirom na tečaj eura prema dolaru. Visina euribora sada je vrlo niska i iznosi oko 0,5 posto. Mi sada ne možemo znati hoće li to stvarno biti jedna od mjera, ali ako bude, oni koji imaju kredite vezane uz euro morat će plaćati više kamate. To je odluka ECB-a i isto kao kada je švicarska centralna banka donijela odluku o puštanju tečaja franka, mi ne možemo utjecati – kaže Barš.
Fiksna kamata
On ističe da se u tom slučaju radi o obligacijskom odnosu, što znači da je po zakonu jači ugovor koji je klijent potpisao s bankom.
– Ako ugovorom nije definirana fiksna kamatna stopa, mi ne možemo ništa. No, koliko znam, u posljednje vrijeme u većini slučajeva se radi o takvim ugovorima, ali ne znam koliko imamo onih kod kojih nije definirana fiksna kamata – dodaje Barš.
10 milijardi KM kredita u prošlog godini
Prema izvještaju Agencije za bankarstvo F BiH, od deset milijardi KM kredita koji su prošle godine podignuti u bankama, 64,4 posto vezani su uz valutnu klauzulu, dok od te cifre 97,7 posto čine krediti vezani uz euro. No, nema podataka koliko njih u ugovoru ima stavku o fiksnoj kamatnoj stopi.
Vujčić: Izvjestan je rast kamata
O rastu kamata vezanih uz euro prvi je progovorio guverner Hrvatske centralne banke Boris Vujčić, ukazavši na rizik vezivanja kredita uz euribor ili libor, odnosno uz kamatne stope prema kojima banke posuđuju novac drugim bankama.
– S obzirom na razine na kojima su danas euribor i libor, možemo s mnogo većom izvjesnošću nego ranije očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, što bi moglo dovesti do bitno većeg rasta rata kredita nego što ljudi očekuju – kazao je Vujčić.
2011. kamatna stopa porasla na sedam posto
Građani su se s ovakvom situacijom susreli u 2011. godini, kada je kamatna stopa kredita vezanih uz euro s oko pet porasla na sedam posto. S druge strane, dok je euribor padao čak i na 0,25 posto, banke nisu skoro nikako umanjivale rate kredita, podsjeća Avaz./HMS/
