Val uhićenja inspektora i carinika u BiH ponovno otvara pitanje – je li to stvarna borba protiv mita ili tek izolirani slučajevi?
U posljednjih nekoliko mjeseci, uhićenja službenika u Bosni i Hercegovini sve češće privlače pozornost javnosti, od operativne akcije „Kanon“ u Kaknju do serije akcija SIPA-e i MUP-a RS, poput „Ada“ i „Border“.
Ovi slučajevi, koji uključuju službenike Uprave za neizravno oporezivanje BiH, republičke tržišne inspektorice te republičke inspektore, najčešće se odnose na sumnje u primanje mita i zlouporabu službenog položaja.
U operativnoj akciji “Kanon”, koju su u srijedu na području Kaknja realizirali policijski službenici SIPA-e, uhićen je službenik Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. On se sumnjiči da je, u okviru obavljanja službene dužnosti, počinio kazneno djelo primanje dara i drugih oblika koristi, propisano Kaznenim zakonom BiH.
Uprava za neizravno oporezivanje BiH poručila je da aktivno sudjeluje u akciji te da daje punu potporu pripadnicima SIPA-e i ostalim službenicima policijskih agencija.
Uprava za neizravno oporezivanje opredijeljena je za zakonito postupanje svakog službenika i bit će uvijek otvorena za suradnju s policijskim i pravosudnim tijelima u smislu procesuiranja pojedinaca zaposlenih u UNO za koje se dokaže da su postupali suprotno zakonskim propisima, poručili su.
Nešto ranije, republičke tržišne inspektorice Sanja Maksimović i Gordana Vučić uhićene su 22. veljače u akciji ”Ada” zbog sumnje da su počinile kazneno djelo primanje mita. Akciju su proveli policijski službenici Uprave kriminalističke policije MUP-a RS, pod nadzorom Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i najtežih oblika gospodarskog kriminala Republičkog javnog tužiteljstva, a po nalogu Okružnog suda u Banjoj Luci.
Sanja Maksimović i Gordana Vučić sumnjiče se da su od vlasnice trgovine mješovite robe zahtijevale 1.000 KM kako bi, umjesto zakonski propisane kazne od nekoliko tisuća maraka, izrekle minimalni iznos. Okružni sud u Banjoj Luci odredio im je jednomjesečni pritvor.
U okviru iste akcije uhićen je i republički inspektor za hranu Vladan Marjanović, koji se sumnjiči da je primio 1.000 KM mita. I njemu je Okružni sud u Banjoj Luci odredio jednomjesečni pritvor. Oni su, nakon uhićenja, suspendirani s posla.
Nekoliko mjeseci ranije, u listopadu 2025. godine, SIPA je u okviru akcije „Border“ uhitila četiri službenika Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Iz Tužiteljstva BiH tada je priopćeno da su aktivnostima SIPA-e i MUP-a RS obuhvaćeni carinski službenici koji rade na graničnim prijelazima Gradiška, Kozarska Dubica, Gradina i Brod. Sumnjiče se da su prilikom procesa ulaska robe i putnika u BiH počinili koruptivna kaznena djela.
Na prvi pogled, ova uhićenja mogu djelovati kao znak odlučne borbe protiv korupcije i jačanja integriteta javnih institucija. Ipak, ostaje pitanje predstavljaju li sama uhićenja doista napredak u borbi protiv koruptivnih kaznenih djela ili je riječ o izoliranim slučajevima.
“Adekvatno procesuiranje često izostaje”
Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravna pitanja u Transparency Internationalu BiH (TI BiH), kaže za Srpskainfo da se korupcijske afere u javnom sektoru ponavljaju jer u BiH ne postoji razvijena kultura kažnjavanja.
Nemamo adekvatno procesuiranje, jer smisao kaznenog procesuiranja, između ostalog, jest da se eventualnim budućim počiniteljima pokaže neophodnost poštovanja zakona i mogućnost sankcioniranja ukoliko dođe do nezakonitih radnji. Adekvatno procesuiranje često izostaje, posebno kada je riječ o visokorangiranim dužnosnicima. A kada se ne kažnjavaju visokorangirani, čije bi procesuiranje poslalo snažnu poruku da se korupcija ne isplaćuje, onda se naravno i ovi na nižim funkcijama vode tim primjerom. Možda čine neka manja kaznena djela, ali zato imamo toliku brojnost i nekažnjivost, kaže Damjan Ožegović.
Damjan Ožegović smatra da institucije u BiH nisu otporne na korupciju te da unutarnji mehanizmi nisu dovoljni za sprječavanje i borbu protiv korupcije. Ističe kako ni pravosudna tijela nisu dovoljno osnažena za procesuiranje.
Osvrnuvši se na uhićenja službenika Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, Damjan Ožegović ističe da se afere povezane s ovom institucijom pojavljuju godinama.
Treba naglasiti da uhićenja koja provodi SIPA ne moraju nužno značiti pravosudni epilog, jer nitko nije kriv dok se ne dokaže suprotno. Nedavno je samostalni sindikat UNO BiH podnio izvješće na čak 300 stranica Povjerenstvu za borbu protiv korupcije u Parlamentu BiH, što već dovoljno govori o saznanjima iznutra koja također ‘muče’ radnike, zaključuje Damjan Ožegović.
(www.jabuka.tv | Foto: Armin Durgut/Pixsell/Ilustracija)
U posljednjih nekoliko mjeseci, uhićenja službenika u Bosni i Hercegovini sve češće privlače pozornost javnosti, od operativne akcije „Kanon“ u Kaknju do serije akcija SIPA-e i MUP-a RS, poput „Ada“ i „Border“.
Ovi slučajevi, koji uključuju službenike Uprave za neizravno oporezivanje BiH, republičke tržišne inspektorice te republičke inspektore, najčešće se odnose na sumnje u primanje mita i zlouporabu službenog položaja.
U operativnoj akciji “Kanon”, koju su u srijedu na području Kaknja realizirali policijski službenici SIPA-e, uhićen je službenik Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine. On se sumnjiči da je, u okviru obavljanja službene dužnosti, počinio kazneno djelo primanje dara i drugih oblika koristi, propisano Kaznenim zakonom BiH.
Uprava za neizravno oporezivanje BiH poručila je da aktivno sudjeluje u akciji te da daje punu potporu pripadnicima SIPA-e i ostalim službenicima policijskih agencija.
Uprava za neizravno oporezivanje opredijeljena je za zakonito postupanje svakog službenika i bit će uvijek otvorena za suradnju s policijskim i pravosudnim tijelima u smislu procesuiranja pojedinaca zaposlenih u UNO za koje se dokaže da su postupali suprotno zakonskim propisima, poručili su.
Nešto ranije, republičke tržišne inspektorice Sanja Maksimović i Gordana Vučić uhićene su 22. veljače u akciji ”Ada” zbog sumnje da su počinile kazneno djelo primanje mita. Akciju su proveli policijski službenici Uprave kriminalističke policije MUP-a RS, pod nadzorom Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i najtežih oblika gospodarskog kriminala Republičkog javnog tužiteljstva, a po nalogu Okružnog suda u Banjoj Luci.
Sanja Maksimović i Gordana Vučić sumnjiče se da su od vlasnice trgovine mješovite robe zahtijevale 1.000 KM kako bi, umjesto zakonski propisane kazne od nekoliko tisuća maraka, izrekle minimalni iznos. Okružni sud u Banjoj Luci odredio im je jednomjesečni pritvor.
U okviru iste akcije uhićen je i republički inspektor za hranu Vladan Marjanović, koji se sumnjiči da je primio 1.000 KM mita. I njemu je Okružni sud u Banjoj Luci odredio jednomjesečni pritvor. Oni su, nakon uhićenja, suspendirani s posla.
Nekoliko mjeseci ranije, u listopadu 2025. godine, SIPA je u okviru akcije „Border“ uhitila četiri službenika Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Iz Tužiteljstva BiH tada je priopćeno da su aktivnostima SIPA-e i MUP-a RS obuhvaćeni carinski službenici koji rade na graničnim prijelazima Gradiška, Kozarska Dubica, Gradina i Brod. Sumnjiče se da su prilikom procesa ulaska robe i putnika u BiH počinili koruptivna kaznena djela.
Na prvi pogled, ova uhićenja mogu djelovati kao znak odlučne borbe protiv korupcije i jačanja integriteta javnih institucija. Ipak, ostaje pitanje predstavljaju li sama uhićenja doista napredak u borbi protiv koruptivnih kaznenih djela ili je riječ o izoliranim slučajevima.
“Adekvatno procesuiranje često izostaje”
Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravna pitanja u Transparency Internationalu BiH (TI BiH), kaže za Srpskainfo da se korupcijske afere u javnom sektoru ponavljaju jer u BiH ne postoji razvijena kultura kažnjavanja.
Nemamo adekvatno procesuiranje, jer smisao kaznenog procesuiranja, između ostalog, jest da se eventualnim budućim počiniteljima pokaže neophodnost poštovanja zakona i mogućnost sankcioniranja ukoliko dođe do nezakonitih radnji. Adekvatno procesuiranje često izostaje, posebno kada je riječ o visokorangiranim dužnosnicima. A kada se ne kažnjavaju visokorangirani, čije bi procesuiranje poslalo snažnu poruku da se korupcija ne isplaćuje, onda se naravno i ovi na nižim funkcijama vode tim primjerom. Možda čine neka manja kaznena djela, ali zato imamo toliku brojnost i nekažnjivost, kaže Damjan Ožegović.
Damjan Ožegović smatra da institucije u BiH nisu otporne na korupciju te da unutarnji mehanizmi nisu dovoljni za sprječavanje i borbu protiv korupcije. Ističe kako ni pravosudna tijela nisu dovoljno osnažena za procesuiranje.
Osvrnuvši se na uhićenja službenika Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, Damjan Ožegović ističe da se afere povezane s ovom institucijom pojavljuju godinama.
Treba naglasiti da uhićenja koja provodi SIPA ne moraju nužno značiti pravosudni epilog, jer nitko nije kriv dok se ne dokaže suprotno. Nedavno je samostalni sindikat UNO BiH podnio izvješće na čak 300 stranica Povjerenstvu za borbu protiv korupcije u Parlamentu BiH, što već dovoljno govori o saznanjima iznutra koja također ‘muče’ radnike, zaključuje Damjan Ožegović.
(www.jabuka.tv | Foto: Armin Durgut/Pixsell/Ilustracija)
