Niske temperature u zimskom razdoblju smanjuju nosivost kokoški. Ako su uvjeti gajenja loši, a u isto vrijeme se bilježe niske vanjske temperature, može doći do potpunog prestanka nosivosti i ponovnog pronošenja tek na proljeće.
Naravno da do te pojave ne mora uvijek doći.
U razdoblju zime potrebno je posvetiti pažnju kokoškama kako bi što lakše podnijele niske temperature. Neophodno im je osigurati suv i topao kokošinjac, dobru ventilaciju, dovoljno svjetlosti i ako se kokoške dobro hrane, onda im se i u zimskom razdoblju, može održati, ili čak i povećati nosivost.
Održavanje higijene u kokošinjcu
Iznad svega je neophodno u kokošinjcu održavati higijenu na zavidnoj razini, provoditi kontinuirano preventivnu veterinarsku zaštitu, jer je dobra zdravstvena kondicija od presudne važnosti za maksimalnu mogućnost korištenja hrane i dobru nosivost kokoški.
Osnova nosivosti u zimskom razdoblju je gajenje kvalitetnih rasa, čija je prirodna odlika visoka nosivost.
Genetika igra veliku ulogu kada je riječ o kokoškama koje nose jaja. Postoji ogromna razlika u polaganju jaja od rase do rase.
Jednostavno rečeno, ako pasmina vaših kokošaka nije dovoljno plodna, onda ne možete ni očekivati da ćete stalno sakupljati istu količinu jaja od njih. Vjerojatno nećete, ali koke nisu zbog toga krive.
Važno je u cilju očuvanja nosivosti kokoški u hladnom razdoblju godine ostaviti samo mlade kokoške koje su u odličnom zdravstvenom stanju.
1. Temepratura u kokošinjcu
Kokoške je u zimskim uvjetima potrebno gajiti u kokošinjcima koje je moguće zagrijavati, što podrazumjeva da budu zidani od kvalitetnih i nepropusnih materijala.
Potrebno je i da budu prostrani da kokoške mogu da se slobodno kreću i da pri tom održavaju svoju normalnu tjelesnu temperaturu koja iznosi od 40,5 do 43 stupnja Celzijeva.
Kokoške nosilje zahtevaju i odlično osvjetljene prostorije u kojima borave pa je potrebno voditi računa da osvjetljenje bude od najmanje 3,5 w po jednom metru kvadratnom.
Pri tome treba temperaturu zraka u prostoriji u kojoj borave kokoške održavati na 20 stupnjeva. Neophodno je i da vlažnost zraka bude visoka od 65-75%.
2. Ishrana kokoški
Tijekom čitave jeseni i zime je neophodno osigurati izuzetno kvalitetnu hranu za kokoške i treba ih pustiti da same odrede koliko im je dovoljno, odnosno voditi računa da hranilice uvijek budu pune, kako bi koke nosilje mogle da se hrane po svojoj slobodnoj volji, i to isključivo koncentratom za koke nosilje.
Neophodno je da svaki dan u hranilicama bude najmanje 110g koncentrata na jednu koku nosilju. Visoko kvalitetna hrana treba da sadrži hranjive materije, vitamine, minerale.
Neophodne su žitarice, prvenstveno kukuruz, ječam, zob, i mahunarke. Kada se daju nesamljevena zrna, probava duže traje, pružaju potrebnu rezervu energije, ali je slabija hranljiva iskorištenost.
Mogu se davati tople kaše. Preporučljivo je toplu, vlažnu hranu davati u jutarnjim satima, dok se suha hrana daje u drugom dijelu dana. Prijepodne se daju povrće, korijenski usjevi i drugi dodaci koji će osigurati dovoljno minerala i vitamina.
Kako bi se proces varenja odvijao bez problema potrebno je dovoljno pijeska i kamenčića. Voda u pojilicama ne smije da se smrzne, jer je preduvjet za proizvodnju jaja i dobro zdravlje. Kao i svoj drugoj gajenoj živini i kokama nosiljama je neophodno osigurati dovoljne količine svježe vode za piće. Za koke nosilje je to od dva do tri decilitra vode.
3. Starost kokoški
Starost koka nosilja prati i proizvodnju jaja. Kao u svakoj proizvodnji, postiže se vrhunac proizvodnje, nakon čega postepeno počinje opadati.
Kod nosilja vrhunac proizvodnje jaja događa se između 26. i 27. tjedna starosti, kada proizvodnja jaja uz optimalne uvjete dostiže i 92% nosivosti. Uz povećanje starosti nosilja povećava se i masa jaja, gđe bi u 34. tjednu starosti, težina jajeta trebala iznositi oko 60 grama.
Biološka karakteristika proizvodnje i proizvodni vijek uvjetuju remont i zamjenu nosilja novim jedinkama. Preporuke su da se dezinfekcija i odmor živinarnika izvrši u razdoblju od oko 21. dan između dva turnusa.
Izvor: Agrosavjet
Naravno da do te pojave ne mora uvijek doći.
U razdoblju zime potrebno je posvetiti pažnju kokoškama kako bi što lakše podnijele niske temperature. Neophodno im je osigurati suv i topao kokošinjac, dobru ventilaciju, dovoljno svjetlosti i ako se kokoške dobro hrane, onda im se i u zimskom razdoblju, može održati, ili čak i povećati nosivost.
Održavanje higijene u kokošinjcu
Iznad svega je neophodno u kokošinjcu održavati higijenu na zavidnoj razini, provoditi kontinuirano preventivnu veterinarsku zaštitu, jer je dobra zdravstvena kondicija od presudne važnosti za maksimalnu mogućnost korištenja hrane i dobru nosivost kokoški.
Osnova nosivosti u zimskom razdoblju je gajenje kvalitetnih rasa, čija je prirodna odlika visoka nosivost.
Genetika igra veliku ulogu kada je riječ o kokoškama koje nose jaja. Postoji ogromna razlika u polaganju jaja od rase do rase.
Jednostavno rečeno, ako pasmina vaših kokošaka nije dovoljno plodna, onda ne možete ni očekivati da ćete stalno sakupljati istu količinu jaja od njih. Vjerojatno nećete, ali koke nisu zbog toga krive.
Važno je u cilju očuvanja nosivosti kokoški u hladnom razdoblju godine ostaviti samo mlade kokoške koje su u odličnom zdravstvenom stanju.
1. Temepratura u kokošinjcu
Kokoške je u zimskim uvjetima potrebno gajiti u kokošinjcima koje je moguće zagrijavati, što podrazumjeva da budu zidani od kvalitetnih i nepropusnih materijala.
Potrebno je i da budu prostrani da kokoške mogu da se slobodno kreću i da pri tom održavaju svoju normalnu tjelesnu temperaturu koja iznosi od 40,5 do 43 stupnja Celzijeva.
Kokoške nosilje zahtevaju i odlično osvjetljene prostorije u kojima borave pa je potrebno voditi računa da osvjetljenje bude od najmanje 3,5 w po jednom metru kvadratnom.
Pri tome treba temperaturu zraka u prostoriji u kojoj borave kokoške održavati na 20 stupnjeva. Neophodno je i da vlažnost zraka bude visoka od 65-75%.
2. Ishrana kokoški
Tijekom čitave jeseni i zime je neophodno osigurati izuzetno kvalitetnu hranu za kokoške i treba ih pustiti da same odrede koliko im je dovoljno, odnosno voditi računa da hranilice uvijek budu pune, kako bi koke nosilje mogle da se hrane po svojoj slobodnoj volji, i to isključivo koncentratom za koke nosilje.
Neophodno je da svaki dan u hranilicama bude najmanje 110g koncentrata na jednu koku nosilju. Visoko kvalitetna hrana treba da sadrži hranjive materije, vitamine, minerale.
Neophodne su žitarice, prvenstveno kukuruz, ječam, zob, i mahunarke. Kada se daju nesamljevena zrna, probava duže traje, pružaju potrebnu rezervu energije, ali je slabija hranljiva iskorištenost.
Mogu se davati tople kaše. Preporučljivo je toplu, vlažnu hranu davati u jutarnjim satima, dok se suha hrana daje u drugom dijelu dana. Prijepodne se daju povrće, korijenski usjevi i drugi dodaci koji će osigurati dovoljno minerala i vitamina.
Kako bi se proces varenja odvijao bez problema potrebno je dovoljno pijeska i kamenčića. Voda u pojilicama ne smije da se smrzne, jer je preduvjet za proizvodnju jaja i dobro zdravlje. Kao i svoj drugoj gajenoj živini i kokama nosiljama je neophodno osigurati dovoljne količine svježe vode za piće. Za koke nosilje je to od dva do tri decilitra vode.
3. Starost kokoški
Starost koka nosilja prati i proizvodnju jaja. Kao u svakoj proizvodnji, postiže se vrhunac proizvodnje, nakon čega postepeno počinje opadati.
Kod nosilja vrhunac proizvodnje jaja događa se između 26. i 27. tjedna starosti, kada proizvodnja jaja uz optimalne uvjete dostiže i 92% nosivosti. Uz povećanje starosti nosilja povećava se i masa jaja, gđe bi u 34. tjednu starosti, težina jajeta trebala iznositi oko 60 grama.
Biološka karakteristika proizvodnje i proizvodni vijek uvjetuju remont i zamjenu nosilja novim jedinkama. Preporuke su da se dezinfekcija i odmor živinarnika izvrši u razdoblju od oko 21. dan između dva turnusa.
Izvor: Agrosavjet
