Jesen je vrijeme kada se mnogi od nas pitaju šta učiniti sa velikom količinom lišća iz voćnjaka i dvorišta. Na žalost, veliki broj ljudi sakupljeno lišće spaljuje i na taj način gubi dragocjeni organski materijal koji je toliko potreban zemljištu.
Listinac povećava sadržaj vlage u zemljištu i poboljšava njegovu strukturu. Dovoljno je lišće sakupiti i strpljivo čekati njegovo razlaganje. Sakupljeno lišće može se staviti u namjenske vrtne vreće, posebno napravljeno kompostište za lišće ili ostaviti u gomili.
Kako do kvalitetnog listinca?
Prilikom prikupljanja lišća treba obratiti pažnju da se prikuplja zdravo lišće koje nije zaraženo patogenima i u kojem nema štetočina ili njihovih prezimljujućih formi. Poželjno je prikupljeno lišće prethodno usitniti. Ukoliko je sakupljeno lišće suho, potrebno ga je zaliti vodom i na taj način potaknuti proces kompostiranja. Vlažnom lišću se može dodati zelena trava i manja količina humusa kako bi se ubrzao cijeli proces. Zbog osobine vlažnog lišća da se zgrudva i truli, lišću se mogu dodati i usitnjene grančice, koje će doprinjeti rastresitosti kompostne mase, piše Agroklub.
Brzina kompostiranja ovisi od vrste drveta
Najbrže se razlaže lišće listopadnog drveća, jednu do dvije godine, dok se iglice crnogoričnih vrsta sporije razlažu, dvije do tri godine. Sadržaj mineralnih tvari u lišću varira u ovisnosti o vrsti drveća, tla i klimatskih karakteristika područja. Zbog toga je najbolje koristiti opalo lišće različitih vrsta drveća.
Listinac koji je odležao jednu godinu se naziva mladi listinac i u njemu su vidljivi ostaci lišća. Ovakav listinac se prvenstveno koristi za malčiranje, a može se koristiti prilikom sadnje stavljanjem u iskopane rupe ili kao gnojivo za travnjake. Vrlo dobro se pokazao kao malč u toku zime, jer štiti bijlke od smrzavanja. Ako ga koristimo kao prekrivač za golu zemlju, potrebno ga je u proljeće razgrnuti i omogućiti tlu da se zagrije.
Ukoliko je listinac odležao dvije godine, tada je to zreo listinac i predstavlja visokovrijedno organsko gnojivo. Takav listinac je tamnosmeđe boje, mrvičaste strukture. Koristi se i kao malč, ali i u mješavinama za sađenje rasada, cvijeća ili kao organsko gnojivo.
Listinac od iglica četinača zakiseljava zemljište
Listincu od iglica četinača je potrebno i tri godine da se u potpunosti razloži i ovakav listinac zakiseljava zemljište te se koristi za malčiranje i gnojenje onih kultura koje zahtijevaju kiselo zemljište. Najbolje ga je praviti odvojeno od listinca listopadnih vrsta.
Lišće koje se brzo kompostira su listovi voćnih vrsta, breze, zove, javora, topole, graba, bijelog jasena. Lišće hrasta, bukve, oraha, četinjača te lišće prekriveno smolom, je lišće koje se sporo kompostira. Korisno je znati i da, osim lišća hrasta i oraha, lišće kestena i vrbe sadrži mnogo tanina i da zbog toga sporo trune, kao i lišće četinjača. Listinac od oraha treba kompostirati samog i koristiti kao malč za suzbijanje korova, ali nikako u povrću jer može inhibirati rast povrća.
Veličina kompostne gomile važna za održavanje temperature i vlažnosti
Ukoliko se kompostna masa osuši, potrebno ju je zaliti vodom, a ako je prevlažna treba dodati piljevine od listopadnog drveća. Za održavanje temperature i vlažnosti tokom kompostiranja, vrlo je važna veličina kompostne gomile.
Manja gomila će se brže isušivati, slabije zagrijavati i time će se usporavati kompostni proces. Obrnuto, ako je gomila veća, brže će se zagrijati i razviti više temperature koje mogu uništiti poželjne mikroorganizme koji obavljaju kompostiranje.
Sazrijevanje listinca je najbrže u ljetnim mjesecima zbog intenzivnog rada mikroorganizama. Ukoliko želimo ubrzati proces formiranja listinca, potrebno je nekoliko puta prevrtati ovu gomilu. Kompostna gomila je inkubator mnogih biokemijskih procesa i razvoja zemljišne flore i faune. Zbog toga je zreli kompost nosioc vitalnosti zemljišta.
Da biste utvrdili da je listinac zreo, on mora imati tamnosmeđu boju i miris na šumsko tlo.
Listinac povećava sadržaj vlage u zemljištu i poboljšava njegovu strukturu. Dovoljno je lišće sakupiti i strpljivo čekati njegovo razlaganje. Sakupljeno lišće može se staviti u namjenske vrtne vreće, posebno napravljeno kompostište za lišće ili ostaviti u gomili.
Kako do kvalitetnog listinca?
Prilikom prikupljanja lišća treba obratiti pažnju da se prikuplja zdravo lišće koje nije zaraženo patogenima i u kojem nema štetočina ili njihovih prezimljujućih formi. Poželjno je prikupljeno lišće prethodno usitniti. Ukoliko je sakupljeno lišće suho, potrebno ga je zaliti vodom i na taj način potaknuti proces kompostiranja. Vlažnom lišću se može dodati zelena trava i manja količina humusa kako bi se ubrzao cijeli proces. Zbog osobine vlažnog lišća da se zgrudva i truli, lišću se mogu dodati i usitnjene grančice, koje će doprinjeti rastresitosti kompostne mase, piše Agroklub.
Brzina kompostiranja ovisi od vrste drveta
Najbrže se razlaže lišće listopadnog drveća, jednu do dvije godine, dok se iglice crnogoričnih vrsta sporije razlažu, dvije do tri godine. Sadržaj mineralnih tvari u lišću varira u ovisnosti o vrsti drveća, tla i klimatskih karakteristika područja. Zbog toga je najbolje koristiti opalo lišće različitih vrsta drveća.
Listinac koji je odležao jednu godinu se naziva mladi listinac i u njemu su vidljivi ostaci lišća. Ovakav listinac se prvenstveno koristi za malčiranje, a može se koristiti prilikom sadnje stavljanjem u iskopane rupe ili kao gnojivo za travnjake. Vrlo dobro se pokazao kao malč u toku zime, jer štiti bijlke od smrzavanja. Ako ga koristimo kao prekrivač za golu zemlju, potrebno ga je u proljeće razgrnuti i omogućiti tlu da se zagrije.
Ukoliko je listinac odležao dvije godine, tada je to zreo listinac i predstavlja visokovrijedno organsko gnojivo. Takav listinac je tamnosmeđe boje, mrvičaste strukture. Koristi se i kao malč, ali i u mješavinama za sađenje rasada, cvijeća ili kao organsko gnojivo.
Listinac od iglica četinača zakiseljava zemljište
Listincu od iglica četinača je potrebno i tri godine da se u potpunosti razloži i ovakav listinac zakiseljava zemljište te se koristi za malčiranje i gnojenje onih kultura koje zahtijevaju kiselo zemljište. Najbolje ga je praviti odvojeno od listinca listopadnih vrsta.
Lišće koje se brzo kompostira su listovi voćnih vrsta, breze, zove, javora, topole, graba, bijelog jasena. Lišće hrasta, bukve, oraha, četinjača te lišće prekriveno smolom, je lišće koje se sporo kompostira. Korisno je znati i da, osim lišća hrasta i oraha, lišće kestena i vrbe sadrži mnogo tanina i da zbog toga sporo trune, kao i lišće četinjača. Listinac od oraha treba kompostirati samog i koristiti kao malč za suzbijanje korova, ali nikako u povrću jer može inhibirati rast povrća.
Veličina kompostne gomile važna za održavanje temperature i vlažnosti
Ukoliko se kompostna masa osuši, potrebno ju je zaliti vodom, a ako je prevlažna treba dodati piljevine od listopadnog drveća. Za održavanje temperature i vlažnosti tokom kompostiranja, vrlo je važna veličina kompostne gomile.
Manja gomila će se brže isušivati, slabije zagrijavati i time će se usporavati kompostni proces. Obrnuto, ako je gomila veća, brže će se zagrijati i razviti više temperature koje mogu uništiti poželjne mikroorganizme koji obavljaju kompostiranje.
Sazrijevanje listinca je najbrže u ljetnim mjesecima zbog intenzivnog rada mikroorganizama. Ukoliko želimo ubrzati proces formiranja listinca, potrebno je nekoliko puta prevrtati ovu gomilu. Kompostna gomila je inkubator mnogih biokemijskih procesa i razvoja zemljišne flore i faune. Zbog toga je zreli kompost nosioc vitalnosti zemljišta.
Da biste utvrdili da je listinac zreo, on mora imati tamnosmeđu boju i miris na šumsko tlo.
