Najmanje što treba voćarima je retrovegetacija, odnosno novo listanje i cvjetanje voćaka. Iako je na pojedinim voćnim vrstama ona već krenula, najviše na trešnjama, višnjama i šljivama, u istoj opasnosti mogu se naći jabuke i kruške, ako se izvrši defolijacija odnosno opadanje listova.
To se radi bakrenim preparatima koji, iako utječu na smanjenje populacije štetnih insekata, kao i slabiji napad bolesti, ubrzavaju opadanje lišća sa stabala.
I studeni će biti topao
Ako se obistine prognoze meteorologa i za studeni, tj. da će dnevne temperature biti više za dva do tri stupnja u odnosu na prosječne temperature za ovaj mjesec, voćkama se ne piše dobro. Sadnja novog nije sporna i može se raditi u studenom, ali bi s rezidbom i tretmanima bakrenim preparatima trebalo pričekati.
Iako lišće na granama mijenja boju u žutu i opada, ostane li na stablu, manje su šanse da dođe do novog vala listanja, pa i cvjetanja.
Najmanje mogućnosti za takav scenarij je, većinom, u nasadima jabuka, ali u onim u kojima se primjenjivala zaštita stabala i u kojima nije došlo do obolijevanja listova od čađave krastavosti plodova i listova.
Budući da kruške, šljive, višnje i trešnje, u ovoj godini skoro da nisu rodile, voćari nisu pribjegli mjerama zaštite pa je već u kolovozu došlo do prijevremene defolijacije, naročito na stablima koštičavih voćaka, zbog pojave bolesti kao što su Monilia i Stigmina koje izazivaju sušenje i šupljikavost listova.
Zato je i došlo do novog listanja i cvjetanja u rujnu, pa i listopadu, jer su biljke prevarene zbog visokih temperatura. Od plodova koji se, eventualno pojave, neće biti ništa jer će svako jače zahlađenje i veći minus dovesti do njihovog opadanja.
Pričekajte s rezidbom
Ključ je u tome da, iako nema roda na stablima, mora se odraditi barem nekoliko tretmana protiv bolesti kako ne bi došlo do pojave sušenja grana i listova, kao i šupljikavosti lišća.
Kod krušaka je situacija nešto bolja u odnosu na koštičave voćke, ali i one mogu stupiti u retrovegetaciju, ako se uskoro počne s rezidbom stabala. Trebalo bi pričekati prve hladnije dane s mrazevima, da listovi sami otpadnu. Iskustva rezača s terena pokazuju da je voće koje su ove godine rezali u ljetnoj rezidbi, u kolovozu i rujnu, imalo problema s retrovegetacijom. Ovo se pogotovo odnosi na trešnje i višnje.
Agroklub.com
To se radi bakrenim preparatima koji, iako utječu na smanjenje populacije štetnih insekata, kao i slabiji napad bolesti, ubrzavaju opadanje lišća sa stabala.
I studeni će biti topao
Ako se obistine prognoze meteorologa i za studeni, tj. da će dnevne temperature biti više za dva do tri stupnja u odnosu na prosječne temperature za ovaj mjesec, voćkama se ne piše dobro. Sadnja novog nije sporna i može se raditi u studenom, ali bi s rezidbom i tretmanima bakrenim preparatima trebalo pričekati.
Iako lišće na granama mijenja boju u žutu i opada, ostane li na stablu, manje su šanse da dođe do novog vala listanja, pa i cvjetanja.
Najmanje mogućnosti za takav scenarij je, većinom, u nasadima jabuka, ali u onim u kojima se primjenjivala zaštita stabala i u kojima nije došlo do obolijevanja listova od čađave krastavosti plodova i listova.
Budući da kruške, šljive, višnje i trešnje, u ovoj godini skoro da nisu rodile, voćari nisu pribjegli mjerama zaštite pa je već u kolovozu došlo do prijevremene defolijacije, naročito na stablima koštičavih voćaka, zbog pojave bolesti kao što su Monilia i Stigmina koje izazivaju sušenje i šupljikavost listova.
Zato je i došlo do novog listanja i cvjetanja u rujnu, pa i listopadu, jer su biljke prevarene zbog visokih temperatura. Od plodova koji se, eventualno pojave, neće biti ništa jer će svako jače zahlađenje i veći minus dovesti do njihovog opadanja.
Pričekajte s rezidbom
Ključ je u tome da, iako nema roda na stablima, mora se odraditi barem nekoliko tretmana protiv bolesti kako ne bi došlo do pojave sušenja grana i listova, kao i šupljikavosti lišća.
Kod krušaka je situacija nešto bolja u odnosu na koštičave voćke, ali i one mogu stupiti u retrovegetaciju, ako se uskoro počne s rezidbom stabala. Trebalo bi pričekati prve hladnije dane s mrazevima, da listovi sami otpadnu. Iskustva rezača s terena pokazuju da je voće koje su ove godine rezali u ljetnoj rezidbi, u kolovozu i rujnu, imalo problema s retrovegetacijom. Ovo se pogotovo odnosi na trešnje i višnje.
Agroklub.com
