Izraelski vladini ministri navodno su upozorili ključne europske zemlje da bi svako jednostrano priznanje palestinske države moglo potaknuti Izrael na vlastite jednostrane mjere, uključujući i moguću aneksiju dijelova Zapadne obale, piše Times of Israel.
Izraelski ministar za strateška pitanja Ron Dermer osobno je upozorio francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noëla Barrota i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja da bi Izrael mogao odgovoriti na priznanje palestinske države aneksijom područja C Zapadne obale i legalizacijom neodobrenih naselja, izvijestio je izraelski medij Haaretz, pozivajući se na stranog diplomata upoznatog s tim pitanjem.
U zasebnom izvješću, Israel Hayom navodi da je ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar prenio sličnu poruku kolegama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i drugim državama, upozorivši da će koraci protiv Izraela biti praćeni izraelskim mjerama poput proširenja suvereniteta na naselja na Zapadnoj obali i dijelove Jordanske doline.
"Jednostrani potezi protiv Izraela bit će odgovoreni jednostranim potezima Izraela", navodno je rekao Sa'ar.
Macron će promovirati koordinirano priznanje Palestine?
Ova upozorenja dolaze uoči francusko-saudijskog summita koji će se idućeg mjeseca održati u New Yorku, gdje se očekuje da će francuski predsjednik Emmanuel Macron promovirati koordinirano priznanje palestinske državnosti.
Dok su Sjedinjene Američke Države najavile da neće sudjelovati, druge europske zemlje još uvijek raspravljaju o svom stavu. Neke, uključujući Njemačku, Mađarsku i Češku, navodno se protive jednostranom priznanju. Druge, poput Španjolske - koja je prošle godine priznala palestinsku državu - i Malte - koja je najavila da će to učiniti na summitu - podržavaju zemlje koje najavljuju jednostrano priznanje.
Nakon što je Macron prošlog mjeseca izjavio da Francuska razmatra priznanje palestinske državnosti, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da bi takav potez bio "velika nagrada za terorizam".
Francusko priznanje palestinske državnosti predstavljalo bi značajnu promjenu politike Pariza i rizik od pogoršanja odnosa s Izraelom, koji inzistira da su takvi potezi stranih država preuranjeni. Francuska bi bila najvažnija europska sila koja bi priznala palestinsku državu, što Sjedinjene Američke Države već dugo odbijaju učiniti.
Izrael tvrdi da bi jednostrano priznanje palestinske države sada bilo shvaćeno kao nagrada za Hamasov napad 7. listopada.
Europsko protivljenje izraelskim akcijama u Gazi
Ove prijetnje dolaze u trenutku rastućeg europskog protivljenja izraelskim akcijama u Gazi. Jučer je Švedska najavila da će pozvati izraelskog veleposlanika na razgovor u znak prosvjeda zbog izraelskog odbijanja slobodnog dopuštanja humanitarne pomoći u Gazu.
"Ne podržavamo ono što izraelska vlada trenutno radi uskraćujući pristup Gazi. Apsolutno ne", izjavio je švedski premijer Ulf Kristersson.
"Bili smo vrlo jasni u vezi s tim, i na nacionalnoj razini i s mnogim drugim europskim zemljama. Pritisak sada raste - nema sumnje u to. I to s vrlo dobrim razlogom", dodao je švedski čelnik.
Kristersson je također izjavio da podržava preispitivanje sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Izraela. Blok je naložio reviziju tog sporazuma kako bi se provjerilo poštuje li Izrael ljudska prava i demokratska načela.
"Za to je potreban konsenzus, a još ga nemamo. No, mnogi od nas rade u tom smjeru. Trenutne akcije izraelske vlade potiču više zemalja EU-a da postave strože zahtjeve Izraelu", rekao je.
Prema francuskim diplomatima, 17 od 27 članica EU-a do sada je podržalo reviziju sporazuma, s Njemačkom kao najznačajnijim izuzetkom, navodi Times of Israel.
Osuda njemačkog kancelara
Ton o Izraelu promijenio je i njemački kancelar Friedrich Merz. Danas je najoštrije dosad kritizirao Izrael, kazavši da se masovni zračni napadi na Gazu više ne mogu pravdati borbom protiv Hamasa te da "više nisu razumljivi".
Merzova poruka s tiskovne konferencije u Finskoj odražava širu promjenu javnog mnijenja, ali i veću spremnost najviših njemačkih političara da kritiziraju izraelske postupke od napada Hamasa 7. listopada 2023.
Masovni vojni napadi Izraelaca u Pojasu Gaze meni više ne odaju nikakvu logiku. Na koji način služe cilju obračunavanja s terorom... U tom smislu, na to gledam veoma, veoma kritički", rekao je Merz u finskom gradu Turkuu.
"Također nisam jedan od prvih koji su to rekli... No, činilo mi se i čini mi se da je došlo vrijeme kada moram javno kazati da ono što se trenutno zbiva više nije razumljivo", dodao je njemački kancelar.
Osuda predsjednice Europske komisije
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također je danas snažno osudila proširenje izraelskih vojnih operacija u Gazi, za koje je rekla da se "ne može opravdati".
"Europska komisija je uvijek podržavala i nastavit će podržavati pravo Izraela na sigurnost i samoobranu, no ova eskalacija i nerazmjerna uporaba sile protiv civila ne može se opravdati po humanitarnom i međunarodnom pravu", poručila je von der Leyen.
"Proširenje izraelskih vojnih operacija u Gazi gađanjem civilne infrastrukture, među kojom je i škola koja je služila kao sklonište za raseljene palestinske obitelji, ubijanjem civila, uključujući djecu, odvratno je", rekla je nakon telefonskog poziva s jordanskim kraljem Abdulahom II.
Izraelska blokada pomoći od početka ožujka, koja je izazvala ozbiljne nestašice hrane i lijekova, djelomično je ukinuta prošlog tjedna zbog rastućeg međunarodnog negodovanja. Od tada je u Pojas Gaze ušlo stotine kamiona s pomoći, uglavnom hranom, ali dužnosnici UN-a i lokalni humanitarni radnici navode da izraelske vojne akcije ponovno onemogućuju učinkovitu distribuciju pomoći.
Izraelski ministar za strateška pitanja Ron Dermer osobno je upozorio francuskog ministra vanjskih poslova Jean-Noëla Barrota i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja da bi Izrael mogao odgovoriti na priznanje palestinske države aneksijom područja C Zapadne obale i legalizacijom neodobrenih naselja, izvijestio je izraelski medij Haaretz, pozivajući se na stranog diplomata upoznatog s tim pitanjem.
U zasebnom izvješću, Israel Hayom navodi da je ministar vanjskih poslova Gideon Sa'ar prenio sličnu poruku kolegama u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i drugim državama, upozorivši da će koraci protiv Izraela biti praćeni izraelskim mjerama poput proširenja suvereniteta na naselja na Zapadnoj obali i dijelove Jordanske doline.
"Jednostrani potezi protiv Izraela bit će odgovoreni jednostranim potezima Izraela", navodno je rekao Sa'ar.
Macron će promovirati koordinirano priznanje Palestine?
Ova upozorenja dolaze uoči francusko-saudijskog summita koji će se idućeg mjeseca održati u New Yorku, gdje se očekuje da će francuski predsjednik Emmanuel Macron promovirati koordinirano priznanje palestinske državnosti.
Dok su Sjedinjene Američke Države najavile da neće sudjelovati, druge europske zemlje još uvijek raspravljaju o svom stavu. Neke, uključujući Njemačku, Mađarsku i Češku, navodno se protive jednostranom priznanju. Druge, poput Španjolske - koja je prošle godine priznala palestinsku državu - i Malte - koja je najavila da će to učiniti na summitu - podržavaju zemlje koje najavljuju jednostrano priznanje.
Nakon što je Macron prošlog mjeseca izjavio da Francuska razmatra priznanje palestinske državnosti, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da bi takav potez bio "velika nagrada za terorizam".
Francusko priznanje palestinske državnosti predstavljalo bi značajnu promjenu politike Pariza i rizik od pogoršanja odnosa s Izraelom, koji inzistira da su takvi potezi stranih država preuranjeni. Francuska bi bila najvažnija europska sila koja bi priznala palestinsku državu, što Sjedinjene Američke Države već dugo odbijaju učiniti.
Izrael tvrdi da bi jednostrano priznanje palestinske države sada bilo shvaćeno kao nagrada za Hamasov napad 7. listopada.
Europsko protivljenje izraelskim akcijama u Gazi
Ove prijetnje dolaze u trenutku rastućeg europskog protivljenja izraelskim akcijama u Gazi. Jučer je Švedska najavila da će pozvati izraelskog veleposlanika na razgovor u znak prosvjeda zbog izraelskog odbijanja slobodnog dopuštanja humanitarne pomoći u Gazu.
"Ne podržavamo ono što izraelska vlada trenutno radi uskraćujući pristup Gazi. Apsolutno ne", izjavio je švedski premijer Ulf Kristersson.
"Bili smo vrlo jasni u vezi s tim, i na nacionalnoj razini i s mnogim drugim europskim zemljama. Pritisak sada raste - nema sumnje u to. I to s vrlo dobrim razlogom", dodao je švedski čelnik.
Kristersson je također izjavio da podržava preispitivanje sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Izraela. Blok je naložio reviziju tog sporazuma kako bi se provjerilo poštuje li Izrael ljudska prava i demokratska načela.
"Za to je potreban konsenzus, a još ga nemamo. No, mnogi od nas rade u tom smjeru. Trenutne akcije izraelske vlade potiču više zemalja EU-a da postave strože zahtjeve Izraelu", rekao je.
Prema francuskim diplomatima, 17 od 27 članica EU-a do sada je podržalo reviziju sporazuma, s Njemačkom kao najznačajnijim izuzetkom, navodi Times of Israel.
Osuda njemačkog kancelara
Ton o Izraelu promijenio je i njemački kancelar Friedrich Merz. Danas je najoštrije dosad kritizirao Izrael, kazavši da se masovni zračni napadi na Gazu više ne mogu pravdati borbom protiv Hamasa te da "više nisu razumljivi".
Merzova poruka s tiskovne konferencije u Finskoj odražava širu promjenu javnog mnijenja, ali i veću spremnost najviših njemačkih političara da kritiziraju izraelske postupke od napada Hamasa 7. listopada 2023.
Masovni vojni napadi Izraelaca u Pojasu Gaze meni više ne odaju nikakvu logiku. Na koji način služe cilju obračunavanja s terorom... U tom smislu, na to gledam veoma, veoma kritički", rekao je Merz u finskom gradu Turkuu.
"Također nisam jedan od prvih koji su to rekli... No, činilo mi se i čini mi se da je došlo vrijeme kada moram javno kazati da ono što se trenutno zbiva više nije razumljivo", dodao je njemački kancelar.
Osuda predsjednice Europske komisije
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen također je danas snažno osudila proširenje izraelskih vojnih operacija u Gazi, za koje je rekla da se "ne može opravdati".
"Europska komisija je uvijek podržavala i nastavit će podržavati pravo Izraela na sigurnost i samoobranu, no ova eskalacija i nerazmjerna uporaba sile protiv civila ne može se opravdati po humanitarnom i međunarodnom pravu", poručila je von der Leyen.
"Proširenje izraelskih vojnih operacija u Gazi gađanjem civilne infrastrukture, među kojom je i škola koja je služila kao sklonište za raseljene palestinske obitelji, ubijanjem civila, uključujući djecu, odvratno je", rekla je nakon telefonskog poziva s jordanskim kraljem Abdulahom II.
Izraelska blokada pomoći od početka ožujka, koja je izazvala ozbiljne nestašice hrane i lijekova, djelomično je ukinuta prošlog tjedna zbog rastućeg međunarodnog negodovanja. Od tada je u Pojas Gaze ušlo stotine kamiona s pomoći, uglavnom hranom, ali dužnosnici UN-a i lokalni humanitarni radnici navode da izraelske vojne akcije ponovno onemogućuju učinkovitu distribuciju pomoći.
