Infekcije otporne na antibiotike do 2050. mogle bi imati poražavajuće posljedice na svjetsku ekonomiju, usporedive s posljedicama financijske krize iz 2008., upozorila je Svjetska banka, pozivajući na usvajanje hitnih mjera.
Istraživanje ovoga međunarodnog tijela za razvoj, objavljeno u ponedjeljak, prvoga dana zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, upućuje na to da bi rezistentnost infekcija na antibiotike mogla povećati broj siromašnih u svijetu te osobito pogoditi najsiromašnije zemlje.
"Priroda i širina ove ekonomske prijetnje mogla bi poništiti pozitivan gospodarski razvoj i udaljiti nas od ciljeva čiji je cilj iskorijeniti siromaštvo i povećati blagostanje", rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim.
"Najsiromašnije nacije nemaju sredstava kojima bi se suočile s ovim problemom, zbog čega moramo djelovati što brže kako bismo izbjegli potencijalnu krizu", kazao je.
Istraživanje pokazuje da bi, u slučaju najgoreg scenarija, otpornost mikroba na antibiotike i na ostale lijekove koji se koriste u borbi protiv bakterija, mogla utjecati na pad BDP-a za više od pet posto u zemljama s niskim prihodima te do 2050. broj osoba koje će živjeti u siromaštvu povećati na 28 milijuna.
Za razliku od financijske krize 2008., najteže nakon velike depresije tridesetih godina prošloga stoljeća, nećemo imati mogućnost za srednjoročni oporavak jer će vrlo skup utjecaj otpornosti bakterija na postojeće načine liječenja i dalje biti prisutan, ističe se u priopćenju Svjetske banke.
Mogućnost povratka u "srednjovjekovnu medicinu"
Zaključci iz izvješća temelje se na svjetskim gospodarskim projekcijama instituta za razdoblje od 2017. do 2050.
Po izvješću će se do polovine stoljeća globalni BDP na planetu u blažem slučaju otpornosti bakterija na antibiotike smanjiti za 1,1, posto, a u najgorem slučaju iznosit će 3,8 posto.
U izvješću stoji i da bi se troškovi svjetskoga zdravstva mogli povećati s 300 milijarda dolara na tisuću milijarda do 2050., ovisno o različitim scenarijima neučinkovitosti antibiotika kod pojedinih infekcija.
Otpornost bakterija na antibiotike mogla bi prouzročiti i godišnje smanjenje proizvodnje mesa zbog smanjenja uzgoja stoke, predviđa Svjetska banka.
Svjetska zdravstvena tijela neprestano upozoravaju na problem zloupotrebe antibiotika te tvrde da ćemo se, ako se antibiotici nastave koristiti dosadašnjim ritmom, vratiti u "srednjovjekovnu medicinu".
Istraživanje ovoga međunarodnog tijela za razvoj, objavljeno u ponedjeljak, prvoga dana zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, upućuje na to da bi rezistentnost infekcija na antibiotike mogla povećati broj siromašnih u svijetu te osobito pogoditi najsiromašnije zemlje.
"Priroda i širina ove ekonomske prijetnje mogla bi poništiti pozitivan gospodarski razvoj i udaljiti nas od ciljeva čiji je cilj iskorijeniti siromaštvo i povećati blagostanje", rekao je predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim.
"Najsiromašnije nacije nemaju sredstava kojima bi se suočile s ovim problemom, zbog čega moramo djelovati što brže kako bismo izbjegli potencijalnu krizu", kazao je.
Istraživanje pokazuje da bi, u slučaju najgoreg scenarija, otpornost mikroba na antibiotike i na ostale lijekove koji se koriste u borbi protiv bakterija, mogla utjecati na pad BDP-a za više od pet posto u zemljama s niskim prihodima te do 2050. broj osoba koje će živjeti u siromaštvu povećati na 28 milijuna.
Za razliku od financijske krize 2008., najteže nakon velike depresije tridesetih godina prošloga stoljeća, nećemo imati mogućnost za srednjoročni oporavak jer će vrlo skup utjecaj otpornosti bakterija na postojeće načine liječenja i dalje biti prisutan, ističe se u priopćenju Svjetske banke.
Mogućnost povratka u "srednjovjekovnu medicinu"
Zaključci iz izvješća temelje se na svjetskim gospodarskim projekcijama instituta za razdoblje od 2017. do 2050.
Po izvješću će se do polovine stoljeća globalni BDP na planetu u blažem slučaju otpornosti bakterija na antibiotike smanjiti za 1,1, posto, a u najgorem slučaju iznosit će 3,8 posto.
U izvješću stoji i da bi se troškovi svjetskoga zdravstva mogli povećati s 300 milijarda dolara na tisuću milijarda do 2050., ovisno o različitim scenarijima neučinkovitosti antibiotika kod pojedinih infekcija.
Otpornost bakterija na antibiotike mogla bi prouzročiti i godišnje smanjenje proizvodnje mesa zbog smanjenja uzgoja stoke, predviđa Svjetska banka.
Svjetska zdravstvena tijela neprestano upozoravaju na problem zloupotrebe antibiotika te tvrde da ćemo se, ako se antibiotici nastave koristiti dosadašnjim ritmom, vratiti u "srednjovjekovnu medicinu".
