Nijemci se naoružavaju. Sve više građana nabavlja takozvani "mali oružani list". S tim dokumentom u džepu mogu, primjerice, u javnosti sa sobom nositi papreni sprej ili zračno oružje s kojim se, doduše, ne može ispaliti pravi metak, ali mogu patrone s plinovima. A i one su opasne.
Takvi meci ispaljeni iz neposredne blizine mogu imati čak smrtonosne posljedice. Posebno je u posljednje dvije godine enormno porastao broj Nijemaca koji su nabavili takav oružani list. U siječnju 2016. je gotovo 301.000 ljudi posjedovala taj dokument, u prosincu 2017. ih je bilo više od 557.000. Oružje za zastrašivanje i razni sprejevi se tako dobro prodaju da ni zalihe više nisu dostatne. I tečajevi za samoobranu su aktualno vrlo dobro posjećeni, piše DW.
Osjećaj nesigurnosti
Ono što je jasno je da se od 2015. do 2017. pojačao osjećaj nesigurnosti kod njemačkih građana. Prema rezultatima jedne ankete instituta za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap iz siječnja 2017. godine, ukupno se 23 posto Nijemaca osjećalo "prilično nesigurno" ili "vrlo nesigurno". Skoro četvrtina se osjećala "vrlo sigurna", većina - 51 posto - "prilično sigurna". U usporedbi s dvije prethodne godine se 32 posto osjećalo "manje sigurnima", a više od dvije-trećine ispitanika su naveli da se za njih "nije puno promijenilo".
Da se nije puno promijenilo - to bi zapravo trebao biti dojam većine Nijemaca, pretpostavlja Dina Hummelsheim-Doß, sociologinja i znanstvena suradnica u kriminološkom odjelu Max-Planck-instituta za međunarodno kazneno pravo u Freiburgu.
"Kad je riječ o nasilju, samo se jedan mali dio Nijemaca osjeća osobno ugroženim u svakodnevici. Međutim, dosad gotovo da ne postoje znanstvena longitudinalna istraživanja. Posljednje istraživanje u okviru studije European Social Survey iz 2016., međutim, upućuje na to da je opći osjećaj nesigurnosti u Njemačkoj od 2014. blago porastao", navodi Hummelsheim-Doß u razgovoru s DW-om. Ipak, već u siječnju 2017. je Institut Infratest dimap utvrdio da su mnogi građani poduzeli niz mjera opreza. Jedna-trećina ispitanika je u upitniku navela da u večernjim satima ne posjećuje određene ulice ili trgove. Gotovo dvije-trećine je navelo da radi samoobrane sa sobom nosi oružje za zastrašivanje.
Mogu li građani objektivno procjenjivati?
Vremensko razdoblje u kojem je interes za nabavljanje malog oružanog lista porastao poklapa se prilično točno s onim razdobljem u kojem je Njemačka otvorila svoje granice za migrante i izbjeglice. Da postoji povezanost između ta dva fenomena proizlazi i iz ankete Infratest dimapa. Na pitanje koje skupine se najviše boje, gotovo jedna trećina je odgovorila "stranci i izbjeglice".
Druga po veličini skupina "neonacisti i desničari" se s 13 posto nalazila znatno iza prve. Ipak ostaje otvoreno kako se doseljavanje odražava na osjećaj sigurnosti građana, kaže Hummelsheim-Doß. "Takvi razvoji se prije svega predočavaju medijski. U pravilu o tim razvojima i njihovim efektima građani saznaju iz medija a da sami izravno mogu procijeniti o kojim problemima se radi u čitavoj Njemačkoj. Ali naravno da se ne može isključiti da društveni razvoji - kao i migracija - vode do osjećaja nesigurnosti i strahova. Jesu li oni doista opravdani ili ne, to je, međutim, jedno drugo pitanje."
Više oružja - više sigurnosti?
Nijemci se, dakle, naoružavaju. Ali jamči li to oružje njegovim vlasnicima veću sigurnost? Ne, objasnio je kriminolog i pravnik Arthur Kreuzer u srpnju 2017. tijekom jednog izlaganja na Njemačkom policijskom fakultetu: "U ekstremnim psihičkim stanjima mnogi posežu za oružjem i pucaju na sebe ili druge. Kad to oružje ne bi bilo na dohvat ruke, do nekih spontanih samoubojstava ili ubojstava ne bi došlo." Ko tome treba dodati, kazao je Kreuzer, da rastući broj oružja u privatnom vlasništvu truje atmosferu zajedničkog života.
"Oružani mentalitet se širi, nepovjerenje i strahovi rastu, povjerenje u javnu sigurnost nestaje, državni monopol sile se smanjuje", naveo je Kreuzer. Stoga je, navodi sociologinja Hummelsheim-Doß, prije svega važno jedno: koncentrirati se na razloge za osjećaj nesigurnosti Nijemaca. Ti razlozi često ne proizlaze iz samog kriminala, navodi sociologinja. "Znamo da su strahovi od kriminala uvijek jako povezani s drukčije postavljenim strahovima", ističe ona i dodaje kako se treba obratiti pozornosti i na socijalne brige građana.
Takvi meci ispaljeni iz neposredne blizine mogu imati čak smrtonosne posljedice. Posebno je u posljednje dvije godine enormno porastao broj Nijemaca koji su nabavili takav oružani list. U siječnju 2016. je gotovo 301.000 ljudi posjedovala taj dokument, u prosincu 2017. ih je bilo više od 557.000. Oružje za zastrašivanje i razni sprejevi se tako dobro prodaju da ni zalihe više nisu dostatne. I tečajevi za samoobranu su aktualno vrlo dobro posjećeni, piše DW.
Osjećaj nesigurnosti
Ono što je jasno je da se od 2015. do 2017. pojačao osjećaj nesigurnosti kod njemačkih građana. Prema rezultatima jedne ankete instituta za istraživanje javnog mnijenja Infratest dimap iz siječnja 2017. godine, ukupno se 23 posto Nijemaca osjećalo "prilično nesigurno" ili "vrlo nesigurno". Skoro četvrtina se osjećala "vrlo sigurna", većina - 51 posto - "prilično sigurna". U usporedbi s dvije prethodne godine se 32 posto osjećalo "manje sigurnima", a više od dvije-trećine ispitanika su naveli da se za njih "nije puno promijenilo".
Da se nije puno promijenilo - to bi zapravo trebao biti dojam većine Nijemaca, pretpostavlja Dina Hummelsheim-Doß, sociologinja i znanstvena suradnica u kriminološkom odjelu Max-Planck-instituta za međunarodno kazneno pravo u Freiburgu.
"Kad je riječ o nasilju, samo se jedan mali dio Nijemaca osjeća osobno ugroženim u svakodnevici. Međutim, dosad gotovo da ne postoje znanstvena longitudinalna istraživanja. Posljednje istraživanje u okviru studije European Social Survey iz 2016., međutim, upućuje na to da je opći osjećaj nesigurnosti u Njemačkoj od 2014. blago porastao", navodi Hummelsheim-Doß u razgovoru s DW-om. Ipak, već u siječnju 2017. je Institut Infratest dimap utvrdio da su mnogi građani poduzeli niz mjera opreza. Jedna-trećina ispitanika je u upitniku navela da u večernjim satima ne posjećuje određene ulice ili trgove. Gotovo dvije-trećine je navelo da radi samoobrane sa sobom nosi oružje za zastrašivanje.
Mogu li građani objektivno procjenjivati?
Vremensko razdoblje u kojem je interes za nabavljanje malog oružanog lista porastao poklapa se prilično točno s onim razdobljem u kojem je Njemačka otvorila svoje granice za migrante i izbjeglice. Da postoji povezanost između ta dva fenomena proizlazi i iz ankete Infratest dimapa. Na pitanje koje skupine se najviše boje, gotovo jedna trećina je odgovorila "stranci i izbjeglice".
Druga po veličini skupina "neonacisti i desničari" se s 13 posto nalazila znatno iza prve. Ipak ostaje otvoreno kako se doseljavanje odražava na osjećaj sigurnosti građana, kaže Hummelsheim-Doß. "Takvi razvoji se prije svega predočavaju medijski. U pravilu o tim razvojima i njihovim efektima građani saznaju iz medija a da sami izravno mogu procijeniti o kojim problemima se radi u čitavoj Njemačkoj. Ali naravno da se ne može isključiti da društveni razvoji - kao i migracija - vode do osjećaja nesigurnosti i strahova. Jesu li oni doista opravdani ili ne, to je, međutim, jedno drugo pitanje."
Više oružja - više sigurnosti?
Nijemci se, dakle, naoružavaju. Ali jamči li to oružje njegovim vlasnicima veću sigurnost? Ne, objasnio je kriminolog i pravnik Arthur Kreuzer u srpnju 2017. tijekom jednog izlaganja na Njemačkom policijskom fakultetu: "U ekstremnim psihičkim stanjima mnogi posežu za oružjem i pucaju na sebe ili druge. Kad to oružje ne bi bilo na dohvat ruke, do nekih spontanih samoubojstava ili ubojstava ne bi došlo." Ko tome treba dodati, kazao je Kreuzer, da rastući broj oružja u privatnom vlasništvu truje atmosferu zajedničkog života.
"Oružani mentalitet se širi, nepovjerenje i strahovi rastu, povjerenje u javnu sigurnost nestaje, državni monopol sile se smanjuje", naveo je Kreuzer. Stoga je, navodi sociologinja Hummelsheim-Doß, prije svega važno jedno: koncentrirati se na razloge za osjećaj nesigurnosti Nijemaca. Ti razlozi često ne proizlaze iz samog kriminala, navodi sociologinja. "Znamo da su strahovi od kriminala uvijek jako povezani s drukčije postavljenim strahovima", ističe ona i dodaje kako se treba obratiti pozornosti i na socijalne brige građana.
