Francuska i Njemačka odustale su od zajedničkog projekta izgradnje europskog borbenog aviona jer se uključene tvrtke nisu mogle dogovoriti o daljnjem putu, što je težak udarac europskim naporima za zajedničku obranu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz "došli su do zajedničke procjene da se tvrtke neće moći dogovoriti", rekao je dužnosnik u Berlinu za agenciju France-Presse, dodavši da su čelnici "priznali tu stvarnost", piše The Guardian.
Projekt pod nazivom Budući borbeni zračni sustav (FCAS) pokrenuli su 2017. godine Macron i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel. Cilj je bio da se do 2040. godine zamijene francuski zrakoplovi Rafale te Eurofighteri koje koriste Njemačka i Španjolska.
Međutim, projekt vrijedan 100 milijardi eura od samog je početka bio opterećen nesuglasicama između francuskog Dassault Aviationa i europske zrakoplovne grupacije Airbus, koja je zastupala njemačke i španjolske interese. Glavni spor vodio se oko vodstva i kontrole nad razvojnim programom.
"Sve države članice EU nemaju iste zahtjeve za vojnom opremom"
Dassault je inzistirao na tome da bude vodeći partner u razvoju zrakoplova kako bi zaštitio svoje intelektualno vlasništvo, dok se Airbus zalagao za ravnopravnije partnerstvo koje bi uključivalo značajan prijenos tehnologije. Pariz i Berlin također su se sukobljavali oko tipa zrakoplova.
Francuska je tražila jedinstveni europski model, dok je Njemačka tvrdila da njezine potrebe nisu iste jer francuski avioni moraju nositi nuklearno oružje i slijetati na nosače zrakoplova. Kancelar Merz i ranije je javno dovodio u pitanje ima li razvoj borbenog zrakoplova šeste generacije s posadom još uvijek smisla za njemačke zračne snage.
Isticao je da sve države članice EU nemaju iste zahtjeve za vojnom opremom. Napuštanje projekta FCAS težak je udarac naporima europskih zemalja da tješnje surađuju na obrani, osobito nakon desetljeća nedovoljnog ulaganja te suočene s neprijateljski nastrojenom Rusijom i sve nepouzdanijim SAD-om.
Odluku će objaviti u petak?
Program je, osim borbenog aviona koji je bio u središtu spora, uključivao i razvoj dronova te visokosigurnosnog borbenog oblaka podataka. Europski izvori rekli su za Reuters kako je moguće da se razvoj posljednja dva elementa nastavi.
"Prava srž FCAS-a nastavit će se razvijati kao europski sustav", potvrdio je zvor iz njemačke vlade također za AFP, opisujući ga kao "živčani sustav koji umrežava zrakoplove, dronove i druge komponente u integriranu cjelinu".
Prema njemačkim vladinim izvorima, Merz i Macron razgovarali su o odluci da se u petak objavi kraj problematičnog projekta, na marginama summita čelnika EU i zapadnog Balkana u Crnoj Gori. Obojica su prethodno bezuspješno pokušavali uvjeriti Airbus i Dassault da postignu dogovor.
Šef Dassaulta ustrajao je na tome da tvrtka može sama voditi projekt
No, unatoč posljednjim naporima da se projekt spasi i javnim izjavama da su odlučni u njegovom uspjehu, jaz između Pariza i Berlina postajao je posljednjih mjeseci sve jasniji. U ožujku su imenovana dva posrednika, po jedan iz svake zemlje, sa zadatkom da osmisle prijedloge za spas inicijative, ali u tome nisu uspjeli.
Šef Dassaulta ustrajao je na tome da tvrtka može sama voditi projekt i da ne želi da se njime "suupravlja". Iz Macronova ureda nije bilo komentara. Budući da se francuski izbori održavaju sljedeće godine, smatra se da je Parizu važan neki oblik pozitivnog ishoda za jedan od ključnih projekata. Ni Dassault ni Airbus jučer nisu odmah dali komentar.
Projekt pod nazivom Budući borbeni zračni sustav (FCAS) pokrenuli su 2017. godine Macron i tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel. Cilj je bio da se do 2040. godine zamijene francuski zrakoplovi Rafale te Eurofighteri koje koriste Njemačka i Španjolska.
Međutim, projekt vrijedan 100 milijardi eura od samog je početka bio opterećen nesuglasicama između francuskog Dassault Aviationa i europske zrakoplovne grupacije Airbus, koja je zastupala njemačke i španjolske interese. Glavni spor vodio se oko vodstva i kontrole nad razvojnim programom.
"Sve države članice EU nemaju iste zahtjeve za vojnom opremom"
Dassault je inzistirao na tome da bude vodeći partner u razvoju zrakoplova kako bi zaštitio svoje intelektualno vlasništvo, dok se Airbus zalagao za ravnopravnije partnerstvo koje bi uključivalo značajan prijenos tehnologije. Pariz i Berlin također su se sukobljavali oko tipa zrakoplova.
Francuska je tražila jedinstveni europski model, dok je Njemačka tvrdila da njezine potrebe nisu iste jer francuski avioni moraju nositi nuklearno oružje i slijetati na nosače zrakoplova. Kancelar Merz i ranije je javno dovodio u pitanje ima li razvoj borbenog zrakoplova šeste generacije s posadom još uvijek smisla za njemačke zračne snage.
Isticao je da sve države članice EU nemaju iste zahtjeve za vojnom opremom. Napuštanje projekta FCAS težak je udarac naporima europskih zemalja da tješnje surađuju na obrani, osobito nakon desetljeća nedovoljnog ulaganja te suočene s neprijateljski nastrojenom Rusijom i sve nepouzdanijim SAD-om.
Odluku će objaviti u petak?
Program je, osim borbenog aviona koji je bio u središtu spora, uključivao i razvoj dronova te visokosigurnosnog borbenog oblaka podataka. Europski izvori rekli su za Reuters kako je moguće da se razvoj posljednja dva elementa nastavi.
"Prava srž FCAS-a nastavit će se razvijati kao europski sustav", potvrdio je zvor iz njemačke vlade također za AFP, opisujući ga kao "živčani sustav koji umrežava zrakoplove, dronove i druge komponente u integriranu cjelinu".
Prema njemačkim vladinim izvorima, Merz i Macron razgovarali su o odluci da se u petak objavi kraj problematičnog projekta, na marginama summita čelnika EU i zapadnog Balkana u Crnoj Gori. Obojica su prethodno bezuspješno pokušavali uvjeriti Airbus i Dassault da postignu dogovor.
Šef Dassaulta ustrajao je na tome da tvrtka može sama voditi projekt
No, unatoč posljednjim naporima da se projekt spasi i javnim izjavama da su odlučni u njegovom uspjehu, jaz između Pariza i Berlina postajao je posljednjih mjeseci sve jasniji. U ožujku su imenovana dva posrednika, po jedan iz svake zemlje, sa zadatkom da osmisle prijedloge za spas inicijative, ali u tome nisu uspjeli.
Šef Dassaulta ustrajao je na tome da tvrtka može sama voditi projekt i da ne želi da se njime "suupravlja". Iz Macronova ureda nije bilo komentara. Budući da se francuski izbori održavaju sljedeće godine, smatra se da je Parizu važan neki oblik pozitivnog ishoda za jedan od ključnih projekata. Ni Dassault ni Airbus jučer nisu odmah dali komentar.
