Nakon 2025. godine u dijelovima Londona u kojima je zrak najzagađeniji neće biti dozvoljeno paliti peći na drva – prijedlog je londonskog gradonačelnika Sadiqa Khana. Razlog tome je, pojašnjava londonski gradonačelnik, prevelika koncentracija lebdećih čestica u zraku, opasnih po zdravlje, koje nastaju, između ostalog, i sagorijevanjem drva u pećima.
Britanci lože oko 1,5 milijuna peći, koje su odgovorne za nastanak čak jedne trećine sitnih lebdećih čestica u Londonu. Gradonačelnik Khan bi grijanje na drva od 2025. godine zabranjivao povremeno, kad je koncentracija lebdećih čestica u gradu najviša.
Lebdeće čestice
Te se čestice obilježavaju kao PM2,5, najgori su zagađivač zraka, i mogu uzrokovati plućne i kardiovaskularne bolesti te se smatraju odgovornima za smrt najmanje tri milijuna ljudi u svijetu godišnje. Mješavina su kemijskih spojeva i vode, a neke od njih mogu biti kancerogene. Dolaze i iz prometa, industrije, ali, kako stvari stoje, u velikoj mjeri i iz loženja drva, grijanja koje je vrlo rasprostranjeno i u Hrvatskoj.
Istraživanje koje je u Rijeci monitoringom zraka u centru grada prvi put provedeno od ljeta 2013. do siječnja 2015. godine pod vodstvom znanstvenice Tatjane Ivošević, pokazalo je da najviše lebdećih čestica, trećina njih, dolazi iz prometa, a na drugom mjestu, čak 21 posto, iz dima koji nastaje izgaranjem biomase odnosno ogrjevnog drva.
Tek su na trećem mjestu s oko 15 posto čestice koje dolaze iz termoelektrana i rafinerija.
Hrvatski građani najviše se griju upravo na drva, tek onda na električnu energiju, pa plin, tekuća goriva ili preko centralnog grijanja. Preko 30 posto grijanja je na ogrjevno drvo, a tek onda iz struje, plina i ostalih izvora.
Upravo zbog tog, najrasprostranjenijeg i najjeftinijeg načina grijanja Hrvatska, ali umjetno, već zadovoljava zadaću EU zemalja da do 2020. godine najmanje 20 posto potrošene energije dolazi iz obnovljivih izvora – sunca i vjetra, biomase i drugih.
Do 2015. godine ogrjevno drvo nismo ubrajali u svoju statistiku za zadaću iz EU-a, no onda smo odjednom to učinili, podigavši udio »obnovljivaca« za deset postotnih bodova, na čak 28 posto. Cilj smo u brojkama zadovoljili, čak ga dobrano i premašili, ali energije iz sunca i vjetra, peleta kao biomase napravljene od ostataka drva – mi zapravo trošimo malo.
Revnosna Komisija
»Upozoravao sam da bi nam se to moglo obiti o glavu jer nam Europska komisija, tako 'revnosna', može povećati udio na 40 posto, a ne znam kako ćemo onda taj cilj zadovoljiti. Ona neće biti policajac koji će nadzirati kako mi sve proizvodimo energiju iz obnovljivih izvora, ali će svakako kontrolirati emisije lebdećih čestica.
Hrvatska će kad tad morati subvencionirati kupnje drugih peći građanima, koje mogu koristiti pelet, gorivo ekološkije od ogrjevnog drveta«, kaže europarlamentarac Davor Škrlec.
Kako podsjeća, 90 posto ovdje proizvedenog peleta Hrvatska izvozi jer van ode oko 200 tisuća tona peleta. Kod kuće istovremeno sagorimo oko šest milijuna kubika ogrjevnog drva, u pećima koje proizvode i više lebdećih četica. Kad je u pitanju emisija CO2, i drvo i pelet sagorijevanjem u zrak vrate onoliko tog štetnog spoja koliko ga je drvo tijekom života upilo, dakle učinak je neutralan.
abcportal.info
Britanci lože oko 1,5 milijuna peći, koje su odgovorne za nastanak čak jedne trećine sitnih lebdećih čestica u Londonu. Gradonačelnik Khan bi grijanje na drva od 2025. godine zabranjivao povremeno, kad je koncentracija lebdećih čestica u gradu najviša.
Lebdeće čestice
Te se čestice obilježavaju kao PM2,5, najgori su zagađivač zraka, i mogu uzrokovati plućne i kardiovaskularne bolesti te se smatraju odgovornima za smrt najmanje tri milijuna ljudi u svijetu godišnje. Mješavina su kemijskih spojeva i vode, a neke od njih mogu biti kancerogene. Dolaze i iz prometa, industrije, ali, kako stvari stoje, u velikoj mjeri i iz loženja drva, grijanja koje je vrlo rasprostranjeno i u Hrvatskoj.
Istraživanje koje je u Rijeci monitoringom zraka u centru grada prvi put provedeno od ljeta 2013. do siječnja 2015. godine pod vodstvom znanstvenice Tatjane Ivošević, pokazalo je da najviše lebdećih čestica, trećina njih, dolazi iz prometa, a na drugom mjestu, čak 21 posto, iz dima koji nastaje izgaranjem biomase odnosno ogrjevnog drva.
Tek su na trećem mjestu s oko 15 posto čestice koje dolaze iz termoelektrana i rafinerija.
Hrvatski građani najviše se griju upravo na drva, tek onda na električnu energiju, pa plin, tekuća goriva ili preko centralnog grijanja. Preko 30 posto grijanja je na ogrjevno drvo, a tek onda iz struje, plina i ostalih izvora.
Upravo zbog tog, najrasprostranjenijeg i najjeftinijeg načina grijanja Hrvatska, ali umjetno, već zadovoljava zadaću EU zemalja da do 2020. godine najmanje 20 posto potrošene energije dolazi iz obnovljivih izvora – sunca i vjetra, biomase i drugih.
Do 2015. godine ogrjevno drvo nismo ubrajali u svoju statistiku za zadaću iz EU-a, no onda smo odjednom to učinili, podigavši udio »obnovljivaca« za deset postotnih bodova, na čak 28 posto. Cilj smo u brojkama zadovoljili, čak ga dobrano i premašili, ali energije iz sunca i vjetra, peleta kao biomase napravljene od ostataka drva – mi zapravo trošimo malo.
Revnosna Komisija
»Upozoravao sam da bi nam se to moglo obiti o glavu jer nam Europska komisija, tako 'revnosna', može povećati udio na 40 posto, a ne znam kako ćemo onda taj cilj zadovoljiti. Ona neće biti policajac koji će nadzirati kako mi sve proizvodimo energiju iz obnovljivih izvora, ali će svakako kontrolirati emisije lebdećih čestica.
Hrvatska će kad tad morati subvencionirati kupnje drugih peći građanima, koje mogu koristiti pelet, gorivo ekološkije od ogrjevnog drveta«, kaže europarlamentarac Davor Škrlec.
Kako podsjeća, 90 posto ovdje proizvedenog peleta Hrvatska izvozi jer van ode oko 200 tisuća tona peleta. Kod kuće istovremeno sagorimo oko šest milijuna kubika ogrjevnog drva, u pećima koje proizvode i više lebdećih četica. Kad je u pitanju emisija CO2, i drvo i pelet sagorijevanjem u zrak vrate onoliko tog štetnog spoja koliko ga je drvo tijekom života upilo, dakle učinak je neutralan.
abcportal.info
