Europska komisija objavila je danas prijedlog za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u Europskoj uniji u 2019. godini, dajući državama članicama slobodu da odluče žele li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Članice će same birati na kojem će vremenu biti
"Moramo prestati s tim pomicanjem kazaljki", rekao je Juncker, dodavši kako će zemlje članice izabrati hoće li prijeći na tzv. ljetno vrijeme cijele godine ili će se vratiti na ono kakvo je bilo prije uvođenja ljetnog računanja vremena (tzv. zimsko vrijeme).
U anketi Europske komisije provedenoj o tome od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i većina se izjasnila protiv pomicanja kazaljki.
"Moramo poštovati želje ljudi", kazao je Juncker.
Škrlec: 31. ožujka 2019. bilo bi posljednje pomicanje sata na ljetno vrijeme
Zastupnik Davor Škrlec, kao član radne skupine Europskog parlamenta, koji se zalagao za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u EU, u priopćenju pozdravlja odgovor Komisije na želje građana koji su se većinom u provedenoj anketi izjasnili za ukidanje pomicanja kazaljki na satu.
"Prema prijedlogu Europske komisije, svaka država članica bi do travnja 2019. godine trebala odlučiti namjerava li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena kako bi se olakšala tranzicija.
Posljednje obvezno pomicanje sata na ljetno računanje vremena bilo bi u nedjelju 31. ožujka 2019. Države članice koje se žele vratiti na zimsko računanje vremena mogle bi napraviti još jedno, posljednje polugodišnje pomicanje u nedjelju 27. listopada 2019. Nakon tog datuma, polugodišnje promjene više ne bi bile moguće.
Komisija predlaže ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju
"Komisija predlaže ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju, postavlja jasan i kratak vremenski okvir kako bi promjene stupile na snagu te potiče konzultacije na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se osigurao koordinirani pristup među državama članicama.
Zakonodavni prijedlog nastoji osigurati da se sve izmjene dogode na koordinirani način između susjednih država članica kako bi se zaštitilo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjegla fragmentacija. Kako bi prijedlog Komisije stupio na snagu na vrijeme, Europski parlament i Vijeće Europske unije trebaju ga usvojiti najkasnije do ožujka 2019. godine", pojašnjava Škrlec.
Članice će same birati na kojem će vremenu biti
"Moramo prestati s tim pomicanjem kazaljki", rekao je Juncker, dodavši kako će zemlje članice izabrati hoće li prijeći na tzv. ljetno vrijeme cijele godine ili će se vratiti na ono kakvo je bilo prije uvođenja ljetnog računanja vremena (tzv. zimsko vrijeme).
U anketi Europske komisije provedenoj o tome od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i većina se izjasnila protiv pomicanja kazaljki.
"Moramo poštovati želje ljudi", kazao je Juncker.
Škrlec: 31. ožujka 2019. bilo bi posljednje pomicanje sata na ljetno vrijeme
Zastupnik Davor Škrlec, kao član radne skupine Europskog parlamenta, koji se zalagao za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u EU, u priopćenju pozdravlja odgovor Komisije na želje građana koji su se većinom u provedenoj anketi izjasnili za ukidanje pomicanja kazaljki na satu.
"Prema prijedlogu Europske komisije, svaka država članica bi do travnja 2019. godine trebala odlučiti namjerava li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena kako bi se olakšala tranzicija.
Posljednje obvezno pomicanje sata na ljetno računanje vremena bilo bi u nedjelju 31. ožujka 2019. Države članice koje se žele vratiti na zimsko računanje vremena mogle bi napraviti još jedno, posljednje polugodišnje pomicanje u nedjelju 27. listopada 2019. Nakon tog datuma, polugodišnje promjene više ne bi bile moguće.
Komisija predlaže ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju
"Komisija predlaže ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata za cijelu Europsku uniju, postavlja jasan i kratak vremenski okvir kako bi promjene stupile na snagu te potiče konzultacije na nacionalnoj i europskoj razini kako bi se osigurao koordinirani pristup među državama članicama.
Zakonodavni prijedlog nastoji osigurati da se sve izmjene dogode na koordinirani način između susjednih država članica kako bi se zaštitilo pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i izbjegla fragmentacija. Kako bi prijedlog Komisije stupio na snagu na vrijeme, Europski parlament i Vijeće Europske unije trebaju ga usvojiti najkasnije do ožujka 2019. godine", pojašnjava Škrlec.