Federalni zavod za geologiju u izvješću koje je uputio federalnoj Vladi o poplavama na području Donje Jablanice navodi kako je, s obzirom na prirodne procese u geološkom vremenu, utvrđeno da se slični događaji mogu očekivati i u budućnosti, iako njihova učestalost nije precizna.
Dugoročni rizik
''Rizik ostaje dugoročno prisutan, ali se može smanjiti na prihvatljivu razinu kroz implementaciju aktivnih i pasivnih mjera'', navodi se u izvještaju i naglašava kako ''bez provođenja ovih mjera, pogođeno područje dugoročno ostaje u zoni visokog rizika''.
Utvrđeno je i da je izvorni materijal za posljednji debritni tok najvećim dijelom potekao iz dijela sliva pogođenog šumskim požarom prije tri godine.
''Deforestizacija izazvana ovim požarom vjerojatno je doprinijela inicijaciji i magnitudi toka iako su ovi rokovi dio prirodnih procesa koji su redovna pojava u geološkom vremenu'', navode geolozi u izvještaju i dodaju da, s obzirom na trenutne uvjete, ne postoji neposredan rizik za aktivaciju novog debritnog toka što isključuje potrebu za hitnim mjerama prevencije.
Govoreći o kamenolomu nade Donjom Jablanicom, geolozi navode kako je određena količina materijala iz kamenoloma mobilizirana tijekom toka ali da Zavod ne može donositi zaključke o odgovornosti pravnih i fizičkih lica te da aktivno surađuju s Tužiteljstvo HNŽ-a koje je formiralo predmet o ovome slučaju.
Pruga dugoročno neodrživa
U dijelu izvještaja koji se odnosi na prugu kaže se kako je pružni nasip u ovom slučaju djelovao kao barijera koja nije bila adekvatno projektirana za ovakve geomorfološke uvjete.
''Smatramo da bi sanacija pruge, ukoliko bi se vršila vraćanjem u prethodno stanje, dugoročno bila neodrživa'', navode geolozi.
Inženjerska komore Federacije BiH sredinom studenog je na okruglom stolu o prirodnim nesrećama iznijela je potrebu za nabavama radara za kišne oblake koji će preciznije dati prognoze o kišama koje se spremaju, zatim potrebi 3D simulacija koje će markirati ugrožena područja u zavisnosti od obima kiše i finalno potreba za sistemom za uzbunjivanje baziranom na mobilnoj mreži koji šalje alarme u područja (koja su dobivena 3D simulacijama) kada obim kiše ukazuje da će doći do poplava.
Zaključeno je i kako se Zakon o šumama mora hitno usvojiti.
Također je naznačeno da se sada već mogu vidjeti vremenski periodi od 10 godina u kojim se barem jednom dešavaju velike poplave i bosanskohercegovačko društvo je pozvano da izvrši analize postojećih strategija i kriznih planova kako bi se buduće nepogode s katastrofalnim posljedicama ublažile u što većoj mjeri.
Dugoročni rizik
''Rizik ostaje dugoročno prisutan, ali se može smanjiti na prihvatljivu razinu kroz implementaciju aktivnih i pasivnih mjera'', navodi se u izvještaju i naglašava kako ''bez provođenja ovih mjera, pogođeno područje dugoročno ostaje u zoni visokog rizika''.
Utvrđeno je i da je izvorni materijal za posljednji debritni tok najvećim dijelom potekao iz dijela sliva pogođenog šumskim požarom prije tri godine.
''Deforestizacija izazvana ovim požarom vjerojatno je doprinijela inicijaciji i magnitudi toka iako su ovi rokovi dio prirodnih procesa koji su redovna pojava u geološkom vremenu'', navode geolozi u izvještaju i dodaju da, s obzirom na trenutne uvjete, ne postoji neposredan rizik za aktivaciju novog debritnog toka što isključuje potrebu za hitnim mjerama prevencije.
Govoreći o kamenolomu nade Donjom Jablanicom, geolozi navode kako je određena količina materijala iz kamenoloma mobilizirana tijekom toka ali da Zavod ne može donositi zaključke o odgovornosti pravnih i fizičkih lica te da aktivno surađuju s Tužiteljstvo HNŽ-a koje je formiralo predmet o ovome slučaju.
Pruga dugoročno neodrživa
U dijelu izvještaja koji se odnosi na prugu kaže se kako je pružni nasip u ovom slučaju djelovao kao barijera koja nije bila adekvatno projektirana za ovakve geomorfološke uvjete.
''Smatramo da bi sanacija pruge, ukoliko bi se vršila vraćanjem u prethodno stanje, dugoročno bila neodrživa'', navode geolozi.
Inženjerska komore Federacije BiH sredinom studenog je na okruglom stolu o prirodnim nesrećama iznijela je potrebu za nabavama radara za kišne oblake koji će preciznije dati prognoze o kišama koje se spremaju, zatim potrebi 3D simulacija koje će markirati ugrožena područja u zavisnosti od obima kiše i finalno potreba za sistemom za uzbunjivanje baziranom na mobilnoj mreži koji šalje alarme u područja (koja su dobivena 3D simulacijama) kada obim kiše ukazuje da će doći do poplava.
Zaključeno je i kako se Zakon o šumama mora hitno usvojiti.
Također je naznačeno da se sada već mogu vidjeti vremenski periodi od 10 godina u kojim se barem jednom dešavaju velike poplave i bosanskohercegovačko društvo je pozvano da izvrši analize postojećih strategija i kriznih planova kako bi se buduće nepogode s katastrofalnim posljedicama ublažile u što većoj mjeri.
