Posljednjih godina naše najstarije marijansko svetište na Balkanu – svetište Gospe Olovske – postaje poprilično pusto i zaboravljeno, prije svega zbog nemara onih koji bi trebali organizirati hodočašća i dovoditi vjernike. Poznato je da su nekoć, još u teškim vremenima pod Osmanlijama, dolazili hodočasnici iz Albanije, Bugarske, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i svih krajeva Bosne i Hercegovine.
O svetkovini Velike Gospe skupilo bi se više tisuća ljudi koji bi danima putovali do Olova kako bi sudjelovali u procesiji s čudotvornom slikom Gospe Olovske od svetišta do crkve sv. Roka na Bakićima. U tim procesijama događala su se brojna čudesa i ozdravljenja. Nakon paljenja crkve i franjevačkoga samostana 1704. olovsko je svetište na službenoj razini gotovo posve zamrlo: niti su slavljene mise niti su fratri organizirano dolazili. Kroz 150 burnih godina – do otprilike sredine 19. stoljeća – sjećanje na Gospino svetište sačuvao je prije svega vjerni puk župa Vareša i Vijake. Oni su kroz to vrijeme sami dolazili na zgarište crkve i "održavali veze" sa svojom Gospom Olovskom.
Danas situacija nije nimalo vedra. Uzdamo se da će opet vjernici sačuvati svijest i sjećanje na svetište kao što su to činili 150 godina za vrijeme Osmanlija. Drugi problem koji se pojavio jest materijalne naravi. Naime, zidovi Gospine crkve, koju je projektirao K. Parik, počeli su pucati i razdvajati se. Da bi se riješio ovaj problem, potrebno je izgraditi još dvije kule sa stražnje strane crkve uz postojeće dvije sprijeda. To je i sam arhitekt zamislio u prvotnom projektu, ali zbog manjka sredstava to nikada nije učinjeno. Za sanaciju pukotina i učvršćenje crkve potrebno je oko pola milijuna KM. To je velik projekt i bez pomoći dobrih ljudi nemoguće ga je ostvariti.
Stoga, sve Vas, koji niste zaboravili svoj zavičaj i naše najstarije svetište i koji ste u mogućnosti pomoći, molimo da spasimo crkvu Gospe Olovske od daljnjih oštećenja. Svi koji žele financijski pomoći obnovu olovskoga svetišta mogu to učiniti putem sljedećih žiroračuna s naznakom: Za sanaciju Svetišta.
Adresa:
Svetište Majke Božje – Olovo
Gornje Olovo bb
BiH – 71340 OLOVO
Tel.: + 387 32 825 775
E-mail: [email protected]
UPLATA IZ BOSNE I HERCEGOVINE
UniCredit Bank d.d. Mostar
Kardinala Stepinca bb
88 000 Mostar
Broj: 3384 3022 2251 7498
Na ime:
SVETIŠTE MAJKE BOŽIJE
GORNJE OLOVO
71340 – OLOVO
BOSNA I HERCEGOVINA
ID broj: 4218626810004
UPLATA IZ REPUBLIKE HRVATSKE
UniCredit Bank d.d. Mostar
Kardinala Stepinca bb
88 000 Mostar
IBAN BROJ: BA39 3389 1077 0012 2196
SWIFT ADRESA: UNCRBA 22
POZIV NA BROJ: (broj računa) 20010472002
NA IME:
SVETIŠTE MAJKE BOŽIJE
GORNJE OLOVO
71340 – OLOVO
BOSNA I HERCEGOVINA
UPLATA IZ NJEMAČKE I AUSTRIJE
UniCredit Bank d.d. Mostar
Kardinala Stepinca bb
88 000 Mostar
IBAN BROJ: BA39 3389 1077 0010 7064
SWIFT ADRESA: UNCRBA 22
POZIV NA BROJ: (broj računa) 20010472001
NA IME:
SVETIŠTE MAJKE BOŽIJE
GORNJE OLOVO
71340 – OLOVO
BOSNA I HERCEGOVINA
Uzdamo se da će darovi dobročinitelja pomoći da spasimo svetište Gospe Olovske i da ne zamre sjećanje na njega. U tome nam mogu biti uzor ne samo vareški vjernici, nego i kasniji obnovitelj svetišta fra Lujo Zloušić, čiji se grob nalazi u desnoj kuli crkve. Hvala Vam svima na ustrajnim molitvama, hodočašćima i pomoći!
Dnevnik.ba
O svetkovini Velike Gospe skupilo bi se više tisuća ljudi koji bi danima putovali do Olova kako bi sudjelovali u procesiji s čudotvornom slikom Gospe Olovske od svetišta do crkve sv. Roka na Bakićima. U tim procesijama događala su se brojna čudesa i ozdravljenja. Nakon paljenja crkve i franjevačkoga samostana 1704. olovsko je svetište na službenoj razini gotovo posve zamrlo: niti su slavljene mise niti su fratri organizirano dolazili. Kroz 150 burnih godina – do otprilike sredine 19. stoljeća – sjećanje na Gospino svetište sačuvao je prije svega vjerni puk župa Vareša i Vijake. Oni su kroz to vrijeme sami dolazili na zgarište crkve i "održavali veze" sa svojom Gospom Olovskom.
Danas situacija nije nimalo vedra. Uzdamo se da će opet vjernici sačuvati svijest i sjećanje na svetište kao što su to činili 150 godina za vrijeme Osmanlija. Drugi problem koji se pojavio jest materijalne naravi. Naime, zidovi Gospine crkve, koju je projektirao K. Parik, počeli su pucati i razdvajati se. Da bi se riješio ovaj problem, potrebno je izgraditi još dvije kule sa stražnje strane crkve uz postojeće dvije sprijeda. To je i sam arhitekt zamislio u prvotnom projektu, ali zbog manjka sredstava to nikada nije učinjeno. Za sanaciju pukotina i učvršćenje crkve potrebno je oko pola milijuna KM. To je velik projekt i bez pomoći dobrih ljudi nemoguće ga je ostvariti.
Stoga, sve Vas, koji niste zaboravili svoj zavičaj i naše najstarije svetište i koji ste u mogućnosti pomoći, molimo da spasimo crkvu Gospe Olovske od daljnjih oštećenja. Svi koji žele financijski pomoći obnovu olovskoga svetišta mogu to učiniti putem sljedećih žiroračuna s naznakom: Za sanaciju Svetišta.
Adresa:
Svetište Majke Božje – Olovo
Gornje Olovo bb
BiH – 71340 OLOVO
Tel.: + 387 32 825 775
E-mail: [email protected]
UPLATA IZ BOSNE I HERCEGOVINE
UniCredit Bank d.d. Mostar
Kardinala Stepinca bb
88 000 Mostar
Broj: 3384 3022 2251 7498
Na ime:
SVETIŠTE MAJKE BOŽIJE
GORNJE OLOVO
71340 – OLOVO
BOSNA I HERCEGOVINA
ID broj: 4218626810004
UPLATA IZ REPUBLIKE HRVATSKE
UniCredit Bank d.d. Mostar
Kardinala Stepinca bb
88 000 Mostar
IBAN BROJ: BA39 3389 1077 0012 2196
SWIFT ADRESA: UNCRBA 22
POZIV NA BROJ: (broj računa) 20010472002
NA IME:
SVETIŠTE MAJKE BOŽIJE
GORNJE OLOVO
71340 – OLOVO
BOSNA I HERCEGOVINA
UPLATA IZ NJEMAČKE I AUSTRIJE
UniCredit Bank d.d. Mostar
Kardinala Stepinca bb
88 000 Mostar
IBAN BROJ: BA39 3389 1077 0010 7064
SWIFT ADRESA: UNCRBA 22
POZIV NA BROJ: (broj računa) 20010472001
NA IME:
SVETIŠTE MAJKE BOŽIJE
GORNJE OLOVO
71340 – OLOVO
BOSNA I HERCEGOVINA
Uzdamo se da će darovi dobročinitelja pomoći da spasimo svetište Gospe Olovske i da ne zamre sjećanje na njega. U tome nam mogu biti uzor ne samo vareški vjernici, nego i kasniji obnovitelj svetišta fra Lujo Zloušić, čiji se grob nalazi u desnoj kuli crkve. Hvala Vam svima na ustrajnim molitvama, hodočašćima i pomoći!
Dnevnik.ba
