Franjevački samostan Rama-Šćit objavio je knjigu o jeziku jednoga od najpoznatijih ramskih franjevaca fra Jeronima Vladića. Riječ je o analizi jezičnih osobitosti Vladićevih tiskanih dijela s posebnim osvrtom na prožimanje jezičnih normi krajem 19. i početkom 20 stoljeća u BiH.
Autor je spomenute knjige profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Šimun Novaković.
“Iako je riječ o jezikoslovno-kroatističkom naslovu, namjenjenom prvenstveno studentima kroatistike i onima koji imaju određena predznanja o povijesnim tijekovima razvoja hrvatskoga jezika u uže gramatičkom i sociolingvističkom smislu, nama u Franjevačkom samostanu sam činjenica da se knjiga bavi fra Jeronimom Vladićem, bio dovoljan razlog da se prihvatimo nakladništva”, naveo nam je u kratkom razgovoru ramski gvardijan fra Andrija Jozić. U istom nam je razgovoru naveo da se planira održavanje promocije 13. kolovoza 2020. godine na Šćitu.
Umirovljeni profesor Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dr. sc. Ivan Jurčević u recenziji je napisao:
„Knjiga Šimuna Novakovića vrijedan je prinos proučavanju standardizacijskih procesa u hrvatskom jeziku koncem 19. i početkom 20. stoljeća, posebice na području Bosne i Hercegovine. Pomno se prikazuju jezične mijene koje su se u tome razdoblju događale u BiH i one se ne mogu promatrati izolirano od procesa u Hrvatskoj. Vrijedna je autorova raščlamba jezične prakse bosanskih i hercegovačkih franjevaca u spomenutom razdoblju, kao i jezične prakse uglednoga franjevca onoga vremena, jednog od najpoznatijih Ramljaka – fra Jeronima Vladića. Opsežan tekst knjige s odgovarajućom znanstvenom aparaturom odlikuje se vrlo ozbiljnim pristupom istraživanju, iscrpnim, preglednim i svrsishodnim navođenjem primjera te uvjerljivom argumentacijom“.
Donosimo izvadak iz biografije autora:
Šimun Novaković doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine, a 2013. je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je trenutno predavač kolegija Staroslavenski jezik, Povijesna gramatika hrvatskoga jezika, Povijest hrvatskoga jezika, Dijalektologija, Ćirilica u hrvatskim krajevima, Hrvatski jezik i pisma u srednjem vijeku i Poredbena slavenska gramatika. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova jezikoslovne, povijesne i arhivističke tematike. Izdvajamo sudjelovanje na skupovima Rama–nekoć i danas (Rama, 2009.), Kulture i jezici u kontaktu (Mostar, 2015.), Međunarodnom znanstvenom skupu u povodu 100. obljetnice slanja hercegovačke djece na prehranu u Hrvatsku (Mostar, 2017.), Međunarodnom znastveno-stručnom skupu u povodu 100. obljetnice Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti na Širokom Brijegu (Široki Brijeg, 2018.) te sudjelovanje na desetak znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu iz arhivistike. Pored u zbornicima s gore navedenih znanstvenih skupova, objavljivao je u Osvitu, Hrvatskoj misli, Humu, Mostariensiji i Glasniku arhivȃ i Arhivističkoga udruženja Bosne i Hercegovine. U razdoblju od 2015. do 2016. godine vršio je dužnost ravnatelja Arhiva BiH, gdje je i danas uposlen na mjestu zamjenika ravnatelja. Od 2003. do 2019. godine bio je predsjednik ramskoga ogranka Matice hrvatske.
Autor je spomenute knjige profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru dr. sc. Šimun Novaković.
“Iako je riječ o jezikoslovno-kroatističkom naslovu, namjenjenom prvenstveno studentima kroatistike i onima koji imaju određena predznanja o povijesnim tijekovima razvoja hrvatskoga jezika u uže gramatičkom i sociolingvističkom smislu, nama u Franjevačkom samostanu sam činjenica da se knjiga bavi fra Jeronimom Vladićem, bio dovoljan razlog da se prihvatimo nakladništva”, naveo nam je u kratkom razgovoru ramski gvardijan fra Andrija Jozić. U istom nam je razgovoru naveo da se planira održavanje promocije 13. kolovoza 2020. godine na Šćitu.
Umirovljeni profesor Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku dr. sc. Ivan Jurčević u recenziji je napisao:
„Knjiga Šimuna Novakovića vrijedan je prinos proučavanju standardizacijskih procesa u hrvatskom jeziku koncem 19. i početkom 20. stoljeća, posebice na području Bosne i Hercegovine. Pomno se prikazuju jezične mijene koje su se u tome razdoblju događale u BiH i one se ne mogu promatrati izolirano od procesa u Hrvatskoj. Vrijedna je autorova raščlamba jezične prakse bosanskih i hercegovačkih franjevaca u spomenutom razdoblju, kao i jezične prakse uglednoga franjevca onoga vremena, jednog od najpoznatijih Ramljaka – fra Jeronima Vladića. Opsežan tekst knjige s odgovarajućom znanstvenom aparaturom odlikuje se vrlo ozbiljnim pristupom istraživanju, iscrpnim, preglednim i svrsishodnim navođenjem primjera te uvjerljivom argumentacijom“.
Donosimo izvadak iz biografije autora:
Šimun Novaković doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine, a 2013. je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je trenutno predavač kolegija Staroslavenski jezik, Povijesna gramatika hrvatskoga jezika, Povijest hrvatskoga jezika, Dijalektologija, Ćirilica u hrvatskim krajevima, Hrvatski jezik i pisma u srednjem vijeku i Poredbena slavenska gramatika. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova jezikoslovne, povijesne i arhivističke tematike. Izdvajamo sudjelovanje na skupovima Rama–nekoć i danas (Rama, 2009.), Kulture i jezici u kontaktu (Mostar, 2015.), Međunarodnom znanstvenom skupu u povodu 100. obljetnice slanja hercegovačke djece na prehranu u Hrvatsku (Mostar, 2017.), Međunarodnom znastveno-stručnom skupu u povodu 100. obljetnice Franjevačke klasične gimnazije s pravom javnosti na Širokom Brijegu (Široki Brijeg, 2018.) te sudjelovanje na desetak znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu iz arhivistike. Pored u zbornicima s gore navedenih znanstvenih skupova, objavljivao je u Osvitu, Hrvatskoj misli, Humu, Mostariensiji i Glasniku arhivȃ i Arhivističkoga udruženja Bosne i Hercegovine. U razdoblju od 2015. do 2016. godine vršio je dužnost ravnatelja Arhiva BiH, gdje je i danas uposlen na mjestu zamjenika ravnatelja. Od 2003. do 2019. godine bio je predsjednik ramskoga ogranka Matice hrvatske.
