Kvaliteta proizvoda od mesa, mlijeka i mliječnih prerađevina, voća i povrća kao i konditorskih proizvoda koji se svakodnevno nađu na trpezama bh. građana kreće se od vrlo niske do nikakve, a ove namirnice često su bez pravilne dokumentacije o porijeklu ili imaju neispravnu deklaraciju, upozoravaju u Udruženju potrošača.
"Meso koje jedemo često dolazi iz zemalja Južne Amerike, gdje životinja od rođenja do klanja i trpeze prođe put 'špricanja' antibioticima i zamrzavanja po više puta. Voće i povrće, i pored plodne zemlje, uvozimo u velikim količinama pa tako dobijemo jabuku savršenog oblika, ali punu pesticida, ili limun i naranču kod kojih je kora premazana smolama radi očuvanja svježine, a koja je kancerogena", činjenice su na koje se svakodnevno žale potrošači, a upozoravaju u udruženjima za njihovu zaštitu.
"Hrana u našim trgovinama je loše kvalitete pogotovo kada se radi o mesu i suhomesnatim proizvodima. Vi nikakve podatke o mesu ne možete dobiti: Kada je ta životinja zaklana, odakle je došla, koliko je puta meso zamrzavano, ništa od toga ne znamo, a jedemo", istaknuo je za Nezavisne Dragutin Bošković, predsjednik Udružnja za zaštitu interesa potrošača RS.
Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača "Reakcija", apelirao je na kupce da se zbog nekvalitetne hrane okrenu domaćim proizvodima.
"Generalno gledano, hrana koju uvozimo je užasne kvalitete. Pritom mi i ne znamo koliko loše jer deklaracija nema ili su netočne", poručio je Srdić.
Na razini države, za kontrolu hrane su u ovisnosti od proizvoda zaduženi veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, sanitarna inspekcija, a pri uvozu granična veterinarska inspekcija i fitosanitarna inspekcija.
"Prema podacima koje su Agenciji dostavili laboratoriji, u 2015. urađeno je 3.655 fizičko-kemijskih analiza na sastav i organoleptička svojstva hrane, pri čemu je utvrđeno da 56 uzoraka nije bilo u skladu s važećim propisima", rekao je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH. Pojasnio je da su proizvodi koji najčešće ne zadovolje potrebne uvjete ispravnosti u prošloj godini bili voda za piće i sladoledi, a navedeni proizvodi nisu odgovarali propisanim mikrobiološkim kriterijima.
Na domaće tržište za deset mjeseci prošle godine uvezena je više od 21.000 tona mesa za preradu i gotovih klaoničkih proizvoda, koji se svrstavaju u treću klasu. Da bi bilo jasnije kada kažemo meso treće kategorije, radi se o otpadu i otkoštenim dijelovima koji su u EU zabranjeni i u ishrani ljubimaca.
U RS tijekom prošle godine od svih uvezenih proizvoda pregledana je 52.201 pošiljka hrane, od kojih je za laboratorijsku provjeru kvalitete uzeto nešto manje od 10 posto, to jest 4.373 službenih uzoraka.
"Nakon izvršenih analiza za 60 pošiljki je zabranjen promet i naloženo uništavanje iz razloga mikrobiološke i kemijske neispravnosti i nepotpunog deklariranja", rekla je Dušanka Makivić, glasnogovornica Republičke uprave za inspekcijske poslove za Nezavisne novine.
Nepravilnosti su utvrđene kod pošiljki mesnih prerađevina zbog sadržaja aditiva, konditorskih proizvoda zbog izmijenjenih organoleptičkih svojstava, sokova zbog manjeg udjela voća od deklariranog i prerađevina od povrća. Iz Institucije obdusmana za zaštitu potrošača BiH kažu da sigurnost hrane i proizvoda, kao i zaštita zdravlja ljudi jest i dalje prioritet koji zahtijeva aktivnosti velikog broja aktera na tržištu, kao i da svakodnevno dobivaju pritužbe građana.
Još jedan od problema predstavljaju uvjeti u kojima rade laboratoriji koji vrše kontrolu proizvoda, kojih u BiH trenutno funkcionira 53. Kao dokaz tome u prilog ide i istraživanje bh. novinara kojim su došli do saznanja da više od polovine laboratorija nema osnovne uvjete za obavljanje tako odgovornih zadataka.
Prostorije u kojima rade ne odgovaraju popisima, uzorci hrane se ne skladište adekvatno, epruvete u kojima se vrše testovi se peru u sudoperima koje koriste radnici za osobne potrebe.
Na Međunarodni dan potrošača Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je da je BiH još 2006. godine ozakonila određena prava potrošača. "Prava potrošača u EU su temeljna, osnovna prava, u vrhu prioriteta, i BiH ima namjeru da se drži principa europske politike i zaštite potrošača i u tom smislu ustanovila je različita tijela, uključujući i Vijeće , odnosno Vijeće potrošača BiH, u kojem su predstavnici vladinog i nevladinog sektora", rekao je Šarović i pozvao potrošače da budu snažniji, da se jače čuju i da se više bore za svoja prava." U 2016. je pred nama izmjena zakonodavstva, to jest usklađivanje s europskim", rekao je Šarović.
"Meso koje jedemo često dolazi iz zemalja Južne Amerike, gdje životinja od rođenja do klanja i trpeze prođe put 'špricanja' antibioticima i zamrzavanja po više puta. Voće i povrće, i pored plodne zemlje, uvozimo u velikim količinama pa tako dobijemo jabuku savršenog oblika, ali punu pesticida, ili limun i naranču kod kojih je kora premazana smolama radi očuvanja svježine, a koja je kancerogena", činjenice su na koje se svakodnevno žale potrošači, a upozoravaju u udruženjima za njihovu zaštitu.
"Hrana u našim trgovinama je loše kvalitete pogotovo kada se radi o mesu i suhomesnatim proizvodima. Vi nikakve podatke o mesu ne možete dobiti: Kada je ta životinja zaklana, odakle je došla, koliko je puta meso zamrzavano, ništa od toga ne znamo, a jedemo", istaknuo je za Nezavisne Dragutin Bošković, predsjednik Udružnja za zaštitu interesa potrošača RS.
Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača "Reakcija", apelirao je na kupce da se zbog nekvalitetne hrane okrenu domaćim proizvodima.
"Generalno gledano, hrana koju uvozimo je užasne kvalitete. Pritom mi i ne znamo koliko loše jer deklaracija nema ili su netočne", poručio je Srdić.
Na razini države, za kontrolu hrane su u ovisnosti od proizvoda zaduženi veterinarska inspekcija, poljoprivredna inspekcija, sanitarna inspekcija, a pri uvozu granična veterinarska inspekcija i fitosanitarna inspekcija.
"Prema podacima koje su Agenciji dostavili laboratoriji, u 2015. urađeno je 3.655 fizičko-kemijskih analiza na sastav i organoleptička svojstva hrane, pri čemu je utvrđeno da 56 uzoraka nije bilo u skladu s važećim propisima", rekao je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH. Pojasnio je da su proizvodi koji najčešće ne zadovolje potrebne uvjete ispravnosti u prošloj godini bili voda za piće i sladoledi, a navedeni proizvodi nisu odgovarali propisanim mikrobiološkim kriterijima.
Na domaće tržište za deset mjeseci prošle godine uvezena je više od 21.000 tona mesa za preradu i gotovih klaoničkih proizvoda, koji se svrstavaju u treću klasu. Da bi bilo jasnije kada kažemo meso treće kategorije, radi se o otpadu i otkoštenim dijelovima koji su u EU zabranjeni i u ishrani ljubimaca.
U RS tijekom prošle godine od svih uvezenih proizvoda pregledana je 52.201 pošiljka hrane, od kojih je za laboratorijsku provjeru kvalitete uzeto nešto manje od 10 posto, to jest 4.373 službenih uzoraka.
"Nakon izvršenih analiza za 60 pošiljki je zabranjen promet i naloženo uništavanje iz razloga mikrobiološke i kemijske neispravnosti i nepotpunog deklariranja", rekla je Dušanka Makivić, glasnogovornica Republičke uprave za inspekcijske poslove za Nezavisne novine.
Nepravilnosti su utvrđene kod pošiljki mesnih prerađevina zbog sadržaja aditiva, konditorskih proizvoda zbog izmijenjenih organoleptičkih svojstava, sokova zbog manjeg udjela voća od deklariranog i prerađevina od povrća. Iz Institucije obdusmana za zaštitu potrošača BiH kažu da sigurnost hrane i proizvoda, kao i zaštita zdravlja ljudi jest i dalje prioritet koji zahtijeva aktivnosti velikog broja aktera na tržištu, kao i da svakodnevno dobivaju pritužbe građana.
Još jedan od problema predstavljaju uvjeti u kojima rade laboratoriji koji vrše kontrolu proizvoda, kojih u BiH trenutno funkcionira 53. Kao dokaz tome u prilog ide i istraživanje bh. novinara kojim su došli do saznanja da više od polovine laboratorija nema osnovne uvjete za obavljanje tako odgovornih zadataka.
Prostorije u kojima rade ne odgovaraju popisima, uzorci hrane se ne skladište adekvatno, epruvete u kojima se vrše testovi se peru u sudoperima koje koriste radnici za osobne potrebe.
Na Međunarodni dan potrošača Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazao je da je BiH još 2006. godine ozakonila određena prava potrošača. "Prava potrošača u EU su temeljna, osnovna prava, u vrhu prioriteta, i BiH ima namjeru da se drži principa europske politike i zaštite potrošača i u tom smislu ustanovila je različita tijela, uključujući i Vijeće , odnosno Vijeće potrošača BiH, u kojem su predstavnici vladinog i nevladinog sektora", rekao je Šarović i pozvao potrošače da budu snažniji, da se jače čuju i da se više bore za svoja prava." U 2016. je pred nama izmjena zakonodavstva, to jest usklađivanje s europskim", rekao je Šarović.
