Ukrajinski saveznici nalaze se u utrci s vremenom kako bi ojačali pregovaračku poziciju Kijeva uoči najavljenog sastanka Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina. Rastu strahovi da bi dvojica čelnika mogla postići loš dogovor o prekidu vatre koji bi ugrozio sigurnost cijele Europe, piše Politico.
Na ovotjednom summitu europski lideri planiraju dogovoriti trodijelni paket podrške ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom kako bi mu osigurali što snažniju poziciju u pregovorima o bilo kakvom potencijalnom primirju. Prema diplomatima i dužnosnicima koji pripremaju sastanak u Bruxellesu, strategija uključuje više financijskih sredstava za Kijev, više oružja za ukrajinsku vojsku i nove sankcije usmjerene na rusko gospodarstvo.
Žurba među saveznicima
Ova iznenadna žurba među saveznicima potaknuta je Trumpovom ponovnom promjenom stava o ratu. Izjavio je da je otvoren za zamrzavanje sukoba duž postojećih linija bojišnice - i to manje od mjesec dana nakon što je sugerirao da bi Ukrajina mogla vratiti sav svoj teritorij. Njegovi komentari oživjeli su zabrinutost da bi mogao prisiliti Zelenskog da preda teritorij Rusiji, ishod koji europski dužnosnici smatraju katastrofalnim ne samo za Ukrajinu, već i za njih same.
"Vidimo napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini. Naravno, svi su ti napori dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija zaista želi mir", izjavila je u ponedjeljak u Luxembourgu visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. "Rusija razumije samo snagu."
Zelenski je najavio da će od europskih čelnika tražiti da Trumpu osiguraju krstareće rakete dugog dometa Tomahawk za Ukrajinu, nakon što se prošlog tjedna sa sastanka s američkim predsjednikom vratio praznih ruku.
Osim naoružavanja Ukrajine, zemlje EU blizu su dogovora o još dva ključna stupa podrške: 19. krugu ekonomskih sankcija protiv Putinovog ratnog proračuna i planovima za korištenje zamrznute ruske imovine kako bi se osiguralo oko 140 milijardi eura za Ukrajinu. Taj je novac Kijevu očajnički potreban, a napredak u njegovu oslobađanju poslao bi Putinu signal da će Ukrajina imati sredstva za nastavak borbe još najmanje dvije godine, navode dužnosnici.
Očekuje se da će se Zelenski obratiti čelnicima na summitu u četvrtak, bilo osobno ili videopozivom, kako bi zatražio njihovu podršku. Drugi saveznici, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, planiraju širu raspravu unutar takozvane "koalicije voljnih" kasnije ovog tjedna.
"Čvrsto vjerujem da Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji prije, tijekom i nakon bilo kakvog prekida vatre, i zato sazivam poziv Koalicije voljnih ovog tjedna", rekao je Starmer. "Moramo biti odlučni u našoj podršci Ukrajini i predan sam intenziviranju naših napora da osakatimo Putinov ratni stroj."
Orbánova sjena
Nad summitom Europskog vijeća nadvila se sjena planiranog sastanka između Trumpa i Putina u Budimpešti, gdje bi trebali razgovarati o uvjetima mogućeg primirja. Inicijativa slijedi Trumpove uspješne napore u posredovanju pri prekidu vatre u Gazi.
Domaćin sastanka, mađarski premijer Viktor Orbán, Trumpov je saveznik koji je tijekom rata održavao dobre odnose s Putinom, što je izazivalo negodovanje drugih čelnika EU. Orbán je više puta blokirao sankcije EU protiv Rusije i pozivao na "mir", tvrdeći da rat u Ukrajini nije europski problem.
Prema jednom diplomatu, neki čelnici EU lobirat će da prisustvuju sastanku Trumpa i Putina, ali i da osiguraju mjesto za Zelenskog za pregovaračkim stolom. Za Europljane, najveći je strah da će Trump stati na Putinovu stranu i pritisnuti Zelenskog da prihvati ruske uvjete, što bi potencijalno značilo prepuštanje velikih dijelova teritorija na istoku zemlje. Među diplomatima EU također vlada skepticizam oko Putinove ozbiljnosti u vezi s mirovnim pregovorima, smatrajući ih taktikom odugovlačenja.
Natjerati Putina da plati
Ključna inicijativa o kojoj će se raspravljati ovog tjedna je plan za korištenje 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine u Europi kako bi se Ukrajini osigurao takozvani "reparacijski zajam". Novac bi bio vraćen Moskvi samo u malo vjerojatnom slučaju da Rusija u budućnosti plati ratnu odštetu Ukrajini.
Iako su neke zemlje, poput Belgije, izrazile zabrinutost zbog mogućih posljedica za financijski sektor, očekuje se da će čelnici EU u četvrtak dati zeleno svjetlo Europskoj komisiji za izradu pravnog prijedloga.
"Očekujemo da će Europsko vijeće ovdje donijeti političku odluku o korištenju ove zamrznute ruske imovine i ovlastiti Komisiju da podnese odgovarajuće zakonodavne prijedloge", rekao je jedan njemački vladin dužnosnik.
U međuvremenu, Kallas je najavila da će čelnici EU vjerojatno odobriti i 19. paket sankcija, usmjeren na strane banke i kriptovalute koje Rusija koristi za izbjegavanje postojećih mjera.
Strahovi od otimanja zemlje
Temeljna bojazan među europskim vladama jest da bi Putin mogao nagovoriti Trumpa da prisili Kijev na odricanje od teritorija. Trump je već sugerirao da bi rat trebalo zamrznuti na trenutnim linijama, pri čemu bi, kako je rekao, "78 posto" Donbasa ostalo u ruskim rukama. "Ostavite to onako kako je sada, mogu pregovarati o nečemu kasnije", rekao je Trump.
Jedan diplomat upozorio je da bi, ako Putin osvoji teritorij, baltičke države "uhvatila panika" zbog straha da su one sljedeće na redu. To bi, prema njegovim riječima, pokrenulo "masovno naoružavanje" diljem Europe.
Kaja Kallas odbacila je ideju bilo kakvog mirovnog sporazuma koji bi prisilio Ukrajinu na odricanje od teritorija. "Svi kažu da je teritorijalni integritet važna vrijednost za koju se zalažemo. Moramo se toga držati, jer ako samo prepustimo teritorije, to šalje poruku svima da možete jednostavno upotrijebiti silu protiv svojih susjeda i dobiti što želite", zaključila je.
Na ovotjednom summitu europski lideri planiraju dogovoriti trodijelni paket podrške ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom kako bi mu osigurali što snažniju poziciju u pregovorima o bilo kakvom potencijalnom primirju. Prema diplomatima i dužnosnicima koji pripremaju sastanak u Bruxellesu, strategija uključuje više financijskih sredstava za Kijev, više oružja za ukrajinsku vojsku i nove sankcije usmjerene na rusko gospodarstvo.
Žurba među saveznicima
Ova iznenadna žurba među saveznicima potaknuta je Trumpovom ponovnom promjenom stava o ratu. Izjavio je da je otvoren za zamrzavanje sukoba duž postojećih linija bojišnice - i to manje od mjesec dana nakon što je sugerirao da bi Ukrajina mogla vratiti sav svoj teritorij. Njegovi komentari oživjeli su zabrinutost da bi mogao prisiliti Zelenskog da preda teritorij Rusiji, ishod koji europski dužnosnici smatraju katastrofalnim ne samo za Ukrajinu, već i za njih same.
"Vidimo napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini. Naravno, svi su ti napori dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija zaista želi mir", izjavila je u ponedjeljak u Luxembourgu visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas. "Rusija razumije samo snagu."
Zelenski je najavio da će od europskih čelnika tražiti da Trumpu osiguraju krstareće rakete dugog dometa Tomahawk za Ukrajinu, nakon što se prošlog tjedna sa sastanka s američkim predsjednikom vratio praznih ruku.
Osim naoružavanja Ukrajine, zemlje EU blizu su dogovora o još dva ključna stupa podrške: 19. krugu ekonomskih sankcija protiv Putinovog ratnog proračuna i planovima za korištenje zamrznute ruske imovine kako bi se osiguralo oko 140 milijardi eura za Ukrajinu. Taj je novac Kijevu očajnički potreban, a napredak u njegovu oslobađanju poslao bi Putinu signal da će Ukrajina imati sredstva za nastavak borbe još najmanje dvije godine, navode dužnosnici.
Očekuje se da će se Zelenski obratiti čelnicima na summitu u četvrtak, bilo osobno ili videopozivom, kako bi zatražio njihovu podršku. Drugi saveznici, uključujući britanskog premijera Keira Starmera, planiraju širu raspravu unutar takozvane "koalicije voljnih" kasnije ovog tjedna.
"Čvrsto vjerujem da Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji prije, tijekom i nakon bilo kakvog prekida vatre, i zato sazivam poziv Koalicije voljnih ovog tjedna", rekao je Starmer. "Moramo biti odlučni u našoj podršci Ukrajini i predan sam intenziviranju naših napora da osakatimo Putinov ratni stroj."
Orbánova sjena
Nad summitom Europskog vijeća nadvila se sjena planiranog sastanka između Trumpa i Putina u Budimpešti, gdje bi trebali razgovarati o uvjetima mogućeg primirja. Inicijativa slijedi Trumpove uspješne napore u posredovanju pri prekidu vatre u Gazi.
Domaćin sastanka, mađarski premijer Viktor Orbán, Trumpov je saveznik koji je tijekom rata održavao dobre odnose s Putinom, što je izazivalo negodovanje drugih čelnika EU. Orbán je više puta blokirao sankcije EU protiv Rusije i pozivao na "mir", tvrdeći da rat u Ukrajini nije europski problem.
Prema jednom diplomatu, neki čelnici EU lobirat će da prisustvuju sastanku Trumpa i Putina, ali i da osiguraju mjesto za Zelenskog za pregovaračkim stolom. Za Europljane, najveći je strah da će Trump stati na Putinovu stranu i pritisnuti Zelenskog da prihvati ruske uvjete, što bi potencijalno značilo prepuštanje velikih dijelova teritorija na istoku zemlje. Među diplomatima EU također vlada skepticizam oko Putinove ozbiljnosti u vezi s mirovnim pregovorima, smatrajući ih taktikom odugovlačenja.
Natjerati Putina da plati
Ključna inicijativa o kojoj će se raspravljati ovog tjedna je plan za korištenje 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine u Europi kako bi se Ukrajini osigurao takozvani "reparacijski zajam". Novac bi bio vraćen Moskvi samo u malo vjerojatnom slučaju da Rusija u budućnosti plati ratnu odštetu Ukrajini.
Iako su neke zemlje, poput Belgije, izrazile zabrinutost zbog mogućih posljedica za financijski sektor, očekuje se da će čelnici EU u četvrtak dati zeleno svjetlo Europskoj komisiji za izradu pravnog prijedloga.
"Očekujemo da će Europsko vijeće ovdje donijeti političku odluku o korištenju ove zamrznute ruske imovine i ovlastiti Komisiju da podnese odgovarajuće zakonodavne prijedloge", rekao je jedan njemački vladin dužnosnik.
U međuvremenu, Kallas je najavila da će čelnici EU vjerojatno odobriti i 19. paket sankcija, usmjeren na strane banke i kriptovalute koje Rusija koristi za izbjegavanje postojećih mjera.
Strahovi od otimanja zemlje
Temeljna bojazan među europskim vladama jest da bi Putin mogao nagovoriti Trumpa da prisili Kijev na odricanje od teritorija. Trump je već sugerirao da bi rat trebalo zamrznuti na trenutnim linijama, pri čemu bi, kako je rekao, "78 posto" Donbasa ostalo u ruskim rukama. "Ostavite to onako kako je sada, mogu pregovarati o nečemu kasnije", rekao je Trump.
Jedan diplomat upozorio je da bi, ako Putin osvoji teritorij, baltičke države "uhvatila panika" zbog straha da su one sljedeće na redu. To bi, prema njegovim riječima, pokrenulo "masovno naoružavanje" diljem Europe.
Kaja Kallas odbacila je ideju bilo kakvog mirovnog sporazuma koji bi prisilio Ukrajinu na odricanje od teritorija. "Svi kažu da je teritorijalni integritet važna vrijednost za koju se zalažemo. Moramo se toga držati, jer ako samo prepustimo teritorije, to šalje poruku svima da možete jednostavno upotrijebiti silu protiv svojih susjeda i dobiti što želite", zaključila je.
