Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je u subotu svečano otvorio džamiju nedavno sagrađenog islamskog centra Diyamnet koji je predstavljen kao najveći islamski centar u Sjedinjenim Državama.
Turski predsjednik čija je zemlja u potpunosti financirala taj projekt od oko 110 milijuna dolara, objasnio je svoju nazočnost u Lanhamu, malom mjestu s oko 10.000 stanovanika u Marylandu, američkim političkim konteksom kao i sve snažnijim povezivanje islama i terorizma, javlja Hina.
"Nažalost prolazimo teško razdoblje za muslimane, na koje često u svijetu upiru prstom nakon napada", rekao je Erdogan i naveo nedavne primjere Bruxellesa i Pariza, ali i New Yorka 11. rujna 2001. "Zato mislim da će ovaj centar imati ključnu ulogu u pomirenju Amerike s njezinim islamom", rekao je pozdravljen ovacijama tisuća okupljenih.
To zdanje, jedino u Sjedinjenim Državama na kojem se ističu dva minareta, izgrađeno je po modelu zlatnog doba osmanske arhitekture XVI. stoljeća i jako podsjeća na istambulsku džamiju Sueleymaniye.
"Terorizam nema religije", nastavio je Erdogan i izrazio žaljenje što "muslimani moraju plaćati cijenu nepovjerenja za šačicu terorista".
U hladnim odnosima s američkim predsjednikom Barackom Obamom, koji nije prihvatio poziv turskog kolege da dođe presjeći vrpcu, Erdogan je rekao da se slaže s američkim kolegom u pogledu "huškačke retorike nekih kandidata u predizborima u Sjedinjenim Državama koji stvaraju antimuslimansku klimu u zemlji".
Odnosi Ankare i Washingtona su se jako pogoršali nakon što je Turska napala kurdske saveznike Washingtona u borbi protiv džihadista Islamske države i nakon sve češćih turskih kršenja slobode tiska.
U petak navečer je na kraju summita o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu, na koji je Erdogan bio pozvan, američki predsjednik ocijenio "vrlo zabrinjavajućim" put turskog saveznika, optuženog da ušutkava oporbeni tisak.
Turski predsjednik čija je zemlja u potpunosti financirala taj projekt od oko 110 milijuna dolara, objasnio je svoju nazočnost u Lanhamu, malom mjestu s oko 10.000 stanovanika u Marylandu, američkim političkim konteksom kao i sve snažnijim povezivanje islama i terorizma, javlja Hina.
"Nažalost prolazimo teško razdoblje za muslimane, na koje često u svijetu upiru prstom nakon napada", rekao je Erdogan i naveo nedavne primjere Bruxellesa i Pariza, ali i New Yorka 11. rujna 2001. "Zato mislim da će ovaj centar imati ključnu ulogu u pomirenju Amerike s njezinim islamom", rekao je pozdravljen ovacijama tisuća okupljenih.
To zdanje, jedino u Sjedinjenim Državama na kojem se ističu dva minareta, izgrađeno je po modelu zlatnog doba osmanske arhitekture XVI. stoljeća i jako podsjeća na istambulsku džamiju Sueleymaniye.
"Terorizam nema religije", nastavio je Erdogan i izrazio žaljenje što "muslimani moraju plaćati cijenu nepovjerenja za šačicu terorista".
U hladnim odnosima s američkim predsjednikom Barackom Obamom, koji nije prihvatio poziv turskog kolege da dođe presjeći vrpcu, Erdogan je rekao da se slaže s američkim kolegom u pogledu "huškačke retorike nekih kandidata u predizborima u Sjedinjenim Državama koji stvaraju antimuslimansku klimu u zemlji".
Odnosi Ankare i Washingtona su se jako pogoršali nakon što je Turska napala kurdske saveznike Washingtona u borbi protiv džihadista Islamske države i nakon sve češćih turskih kršenja slobode tiska.
U petak navečer je na kraju summita o nuklearnoj sigurnosti u Washingtonu, na koji je Erdogan bio pozvan, američki predsjednik ocijenio "vrlo zabrinjavajućim" put turskog saveznika, optuženog da ušutkava oporbeni tisak.
