Energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini mogla bi 'gurnuti' 141 milijun ljudi širom svijeta u ekstremno siromaštvo, navodi se u novom izvještaju objavljenom u četvrtak u časopisu Nature Energy.
Istraživači iz Nizozemske, Velike Britanije, Kine i SAD-a modelirali su efekte povećanja cijena energije u 116 zemalja i otkrili da se potrošnja domaćinstava povećala u prosjeku do 4,8 posto, kako su cijene uglja i prirodnog plina porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu, povećavajući već postojeći rast cijena nakon pandemije.
U zemljama s niskim dohotkom, u izvještaju se navodi da su siromašnija domaćinstva koja se već suočavaju sa ozbiljnom nestašicom hrane izložena većem riziku od siromaštva zbog većih troškova energije.
Domaćinstva u zemljama s višim prihodima također su osjetila uticaj rasta cijena energije, ali je vjerojatnije da će ih moći apsorbirati u kućne proračune.
Također, neke zemlje su izloženije od drugih - na primjer, povećanje troškova energije u Estoniji, Poljskoj i Češkoj je iznad globalnog prosjeka, uglavnom zato što se te zemlje više oslanjaju na energetski intenzivne sektore. Poljska se posebno oslanjala na ugalj za 68,5 posto svoje proizvodnje energije od 2020.
Poskupljenja energenata uzrokovana krizom u Ukrajini su rezultirala i povećanjem cijena osnovnih potrepština poput hrane.
U poređenju sa prošlom godinom, u SAD-u su jaja poskupila 70,1 posto, margarin 44,7 posto, maslac 26,3 posto, brašno 20,4 posto, kruh 14,9 posto, šećer 13,5 posto, mlijeko 11 posto, piletina 10,5 posto, a voće i povrće 7,2 posto.
I kompanije koje se bave proizvodnjom robe široke potrošnje navode da cijene vjerojatno neće pasti u skorije vrijeme, javlja CNN.
Istraživači iz Nizozemske, Velike Britanije, Kine i SAD-a modelirali su efekte povećanja cijena energije u 116 zemalja i otkrili da se potrošnja domaćinstava povećala u prosjeku do 4,8 posto, kako su cijene uglja i prirodnog plina porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu, povećavajući već postojeći rast cijena nakon pandemije.
U zemljama s niskim dohotkom, u izvještaju se navodi da su siromašnija domaćinstva koja se već suočavaju sa ozbiljnom nestašicom hrane izložena većem riziku od siromaštva zbog većih troškova energije.
Domaćinstva u zemljama s višim prihodima također su osjetila uticaj rasta cijena energije, ali je vjerojatnije da će ih moći apsorbirati u kućne proračune.
Također, neke zemlje su izloženije od drugih - na primjer, povećanje troškova energije u Estoniji, Poljskoj i Češkoj je iznad globalnog prosjeka, uglavnom zato što se te zemlje više oslanjaju na energetski intenzivne sektore. Poljska se posebno oslanjala na ugalj za 68,5 posto svoje proizvodnje energije od 2020.
Poskupljenja energenata uzrokovana krizom u Ukrajini su rezultirala i povećanjem cijena osnovnih potrepština poput hrane.
U poređenju sa prošlom godinom, u SAD-u su jaja poskupila 70,1 posto, margarin 44,7 posto, maslac 26,3 posto, brašno 20,4 posto, kruh 14,9 posto, šećer 13,5 posto, mlijeko 11 posto, piletina 10,5 posto, a voće i povrće 7,2 posto.
I kompanije koje se bave proizvodnjom robe široke potrošnje navode da cijene vjerojatno neće pasti u skorije vrijeme, javlja CNN.
