Cimet, kao i mnogi začini koje koristimo u kuhinji, može da se upotrebi u bašti kao prirodni fungicid, insekticid ili repelent. Nije skup i s njime se lako rukuje.
Jedna od mogućnosti je u borbi protiv upornih mrava. Oni ne vole jak miris ove biljke. Prah pospemo ili još bolje napravimo liniju od cimeta. Mravi izbjegavaju da pređu preko ove linije, jer zrnca cimeta ostaju na njima. Miris im smeta i otežava komunikaciju s drugim mravima.
Ovaj začin neće ih ubiti, ali ako ste uporni, oni će potražiti drugo mjesto koje nema miris na cimet.
Osim mrava, također, ni mnoge druge životinje ne vole miris cimeta.
Zečevi, vjeverice, pa čak krtice i voluharice ne vole njegov miris i smeta im ovaj prah. Cimet im nadražuje oči, sluzokožu nosa i usta. Iako neće otrovno djelovati na životinje, ima iritirajuće djelovanje, zbog čega se nerado zadržavaju na mjestu gdje je on posut.
Proizvodnja rasada je uvijek rizična zbog velikog broja gljivica i drugih prouzrokovača oboljenja koji napadaju sjeme u fazi klijanja i nicanja, kao i mlade biljke. Cimet ima antifungalno djelovanje, odnosno sprječava razvoj gljivica.
Osim što može spriječiti propadanje sjemena i rasada, također će spriječiti razvoj gljivica i zelenih algi na površini supstrata kada uzgajamo rasad ili cvijeće. Drugo djelovanje njegovog praha je to što dobro upija vlagu i tu osobinu možemo iskoristiti ako želimo da brzo smanjimo vlažnost površinskog sloja supstrata. Tako ćemo spriječiti truljenje sjemena i mladih biljaka, uslijed suvišne vlage.
Ako nemate hormon za ukorjenjivanje reznica, a želite da ih posadite, iskoristite cimet. Dovoljno je da reznicu ostavite da joj se površinski sloj prosuši. Prije sadnje, stavite je u prah cimeta tako da se prekrije zasječeno mjesto i spremna je za sadnju.
Jedna od mogućnosti je u borbi protiv upornih mrava. Oni ne vole jak miris ove biljke. Prah pospemo ili još bolje napravimo liniju od cimeta. Mravi izbjegavaju da pređu preko ove linije, jer zrnca cimeta ostaju na njima. Miris im smeta i otežava komunikaciju s drugim mravima.
Ovaj začin neće ih ubiti, ali ako ste uporni, oni će potražiti drugo mjesto koje nema miris na cimet.
Osim mrava, također, ni mnoge druge životinje ne vole miris cimeta.
Zečevi, vjeverice, pa čak krtice i voluharice ne vole njegov miris i smeta im ovaj prah. Cimet im nadražuje oči, sluzokožu nosa i usta. Iako neće otrovno djelovati na životinje, ima iritirajuće djelovanje, zbog čega se nerado zadržavaju na mjestu gdje je on posut.
Proizvodnja rasada je uvijek rizična zbog velikog broja gljivica i drugih prouzrokovača oboljenja koji napadaju sjeme u fazi klijanja i nicanja, kao i mlade biljke. Cimet ima antifungalno djelovanje, odnosno sprječava razvoj gljivica.
Osim što može spriječiti propadanje sjemena i rasada, također će spriječiti razvoj gljivica i zelenih algi na površini supstrata kada uzgajamo rasad ili cvijeće. Drugo djelovanje njegovog praha je to što dobro upija vlagu i tu osobinu možemo iskoristiti ako želimo da brzo smanjimo vlažnost površinskog sloja supstrata. Tako ćemo spriječiti truljenje sjemena i mladih biljaka, uslijed suvišne vlage.
Ako nemate hormon za ukorjenjivanje reznica, a želite da ih posadite, iskoristite cimet. Dovoljno je da reznicu ostavite da joj se površinski sloj prosuši. Prije sadnje, stavite je u prah cimeta tako da se prekrije zasječeno mjesto i spremna je za sadnju.
