Cijene hrane porasle su u prosincu sedmi mjesec zaredom, predvođene poskupljenjem mlijeka i mliječnih proizvoda i biljnih ulja, zaključivši 2020. na najvišoj razini u tri godine, izvijestila je u četvrtak agencija Ujedinjenih naroda FAO.
FAO-v indeks koji mjeri promjene cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u prosincu 2,2 posto u odnosu na studeni, na prosječnih 107,5 bodova.
U cijeloj prošloj godini indeks je porastao 3,1 posto, uz prosječnu vrijednost od 97,9 bodova.
Najviše su u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu porasle cijene biljnih ulja, za 4,7 posto u odnosu na studeni, dosegnuvši najvišu razinu od 2012. pod utjecajem smanjene opskrbe palminim uljem iz Indonezije nakon naglog povećanja izvoznih carina.
U cijeloj 2020. bile su 19,1 posto više nego u godini ranije.
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda porasle su u prosincu 3,2 posto u odnosu na studeni, potaknute snažnom globalnom i internom potražnjom u zapadnoj Europi, objašnjava FAO.
U 2020. cijene su u prosjeku bile 1,0 posto više nego godinu ranije.
Žitarice su u prosincu poskupjele 1,1 posto, odražavajući više cijene pšenice, sirka i riže zbog slabih izgleda za urod u Sjevernoj i Južnoj Americi i Ruskoj Federaciji.
U cijeloj prošloj godini porasle su 6,6 posto.
Cijene mesa porasle su u prosincu 1,7 posto, predvođene poskupljenjem mesa peradi pod utjecajem pojačane uvozne potražnje na Bliskom istoku i širenjem ptičje gripe u Europi.
Blago je pojefitinila samo svinjetina, pod utjecajem obustave njemačkog izvoza u Aziju nakon pojave afričke svinjske kuge.
U 2020. meso je u prosjeku bilo 4,5 posto jeftinije nego u godini ranije.
Cijene šećera stabilizirale su se u prosincu, nakon 3,3-postotnog skoka u studenome koji su potaknuli pogoršani izgledi za urod šećerne repe i trske u EU, Rusiji i na Tajlandu zbog loših vremenskih uvjeta. U 2020. šećer je u prosjeku poskupio 1,1 posto, prenosi Hina.
FAO-v indeks koji mjeri promjene cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao je u prosincu 2,2 posto u odnosu na studeni, na prosječnih 107,5 bodova.
U cijeloj prošloj godini indeks je porastao 3,1 posto, uz prosječnu vrijednost od 97,9 bodova.
Najviše su u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu porasle cijene biljnih ulja, za 4,7 posto u odnosu na studeni, dosegnuvši najvišu razinu od 2012. pod utjecajem smanjene opskrbe palminim uljem iz Indonezije nakon naglog povećanja izvoznih carina.
U cijeloj 2020. bile su 19,1 posto više nego u godini ranije.
Cijene mlijeka i mliječnih proizvoda porasle su u prosincu 3,2 posto u odnosu na studeni, potaknute snažnom globalnom i internom potražnjom u zapadnoj Europi, objašnjava FAO.
U 2020. cijene su u prosjeku bile 1,0 posto više nego godinu ranije.
Žitarice su u prosincu poskupjele 1,1 posto, odražavajući više cijene pšenice, sirka i riže zbog slabih izgleda za urod u Sjevernoj i Južnoj Americi i Ruskoj Federaciji.
U cijeloj prošloj godini porasle su 6,6 posto.
Cijene mesa porasle su u prosincu 1,7 posto, predvođene poskupljenjem mesa peradi pod utjecajem pojačane uvozne potražnje na Bliskom istoku i širenjem ptičje gripe u Europi.
Blago je pojefitinila samo svinjetina, pod utjecajem obustave njemačkog izvoza u Aziju nakon pojave afričke svinjske kuge.
U 2020. meso je u prosjeku bilo 4,5 posto jeftinije nego u godini ranije.
Cijene šećera stabilizirale su se u prosincu, nakon 3,3-postotnog skoka u studenome koji su potaknuli pogoršani izgledi za urod šećerne repe i trske u EU, Rusiji i na Tajlandu zbog loših vremenskih uvjeta. U 2020. šećer je u prosjeku poskupio 1,1 posto, prenosi Hina.
