Proizvodnja pršuta nikad nije bila neizvjesnija. Za veliki broj proizvođača, pogotovo onih manjih i srednjih, idućeg bi tjedna trebala početi nova sezona, kad se pršutane pune novim svježim svinjskim butovima koji se sole i ulaze u proces proizvodnje, koji će u slučaju zaštićenih dalmatinskih pršuta trajati najmanje 12, čak i 16 mjeseci dok izađu na tržište.
No ne samo da je neizvjesno koliko će sirovina idućeg tjedna koštati na burzama, s jesenskim tsunamijem na krilima vrtoglavog rasta cijena energenata, plina i struje, što će obuhvatiti i probleme sa sušom i skupom nadolazećom sjetvom – kraj kojeg će se proljetna poskupljenja hrane činiti poput povjetarca – pitanje je i koliko će se buduća proizvodnja uopće isplatiti, s obzirom na to da nitko ne zna koliko će u konačnici koštati.
A na tržištu koje troši oko milijun komada pršuta godišnje i sada u Hrvatskoj nedostaje više od polovice!
Troznamenkasti rast cijena
Ante Madir, izvršni direktor klastera Hrvatski pršut kaže za Večernji list kako je kilogram svježeg svinjskog buta lani u ovo vrijeme koštao 1,80 – 1,90 eura, a sada je oko 3,10 eura, što je oko 40% više.
A to je, s vrućom jeseni pred vratima, samo jedna od stavki zbog koje pršutari pušu i na hladno u strahu kako bi im ulazna cijena i budući troškovi u konačnici mogli pojesti proizvod.
Igor Miljak, predsjednik uprave PPK u sastavu najvećeg domaćeg proizvođača pršuta Grupacije Pivac, kaže da su cijene svinjskog buta prošlog tjedna na njemačkoj burzi, po kojoj se proizvođači uglavnom ravnaju, bile povijesno visoke.
Dijelom je to posljedica psihoze zbog prepolovljenog uroda kukuruza, a s druge strane i barem 30-40% skuplje jesenske sjetve, kao posljedice rasta cijena plina i ostalih energenata, što je na vlastitoj koži zahvaljujući većim računima za struju i plin već osjetila mesoprerađivačka industrija, pa i pršutari, koji su s obzirom na dugi tijek proizvodnje, najosjetljivija karika.
''Jutros je na burzi cijena megavatsata plina bila 245 eura, prije godinu dana nešto manje od 20, a prije nekoliko dana i veća od 300 eura. Naravno da sad svi kalkuliramo da će nam plin poskupjeti i 10, 12 čak i 15 puta, što znači da bismo energente mjesečno mogli početi plaćati koliko smo donedavno davali za cijelu godinu, što je paradoks izvan svake pameti'', ističe Miljak.
Cijena struje koju su pršutari ugovarali lanjskog ljeta bila je pak do 90 eura za megavatsat, a sad je 550 eura. Ne da cijene rastu jednoznamenkasto ili dvoznamenkasto, rastu i troznamenkasto.
''Sigurno ne možemo toliko poskupjeti vlastite proizvode. Cijene većih proizvođača na policama, ako ih uspoređujete, u proteklom razdoblju rasle su najviše od 10 do 15 kuna po kilogramu što zbog pada kupovne moći građana nije zanemarivo, a kad se ukalkuliraju i svi budući troškovi i inputi koji nam dolaze na naplatu, moglo bi doći do barem još tolikog poskupljenja. No nezahvalno je nagađati bilo što. Tko zna kakva će biti inflatorna stopa i kupovna moć za 16 mjeseci kad novi pršut dođe na tržište'', pita Miljak.
Kako bilo, u trenutačnoj situaciji sigurno je samo da će dosta manjih, srednjih ili većih proizvođača smanjiti proizvodnju ako teret najavljenih poskupljenja budu morali snositi sami, a neće ih u potpunosti moći preliti na finalni proizvod.
Burza ima zadnju riječ
''To je teret koji će mnogima biti nesavladiv ako od Vlade i resornih ministarstava na vrijeme ne stignu jasne poruke, a onda i konkretna pomoć. Početak listopada je blizu i sad u pravilu starta nova energetska godina, kad proizvođačima istječu postojeći ugovori te ulaze u ugovore koji više neće biti fiksni, već će se vezivati uz cijene na burzama koje nemaju granicu. Znate koliko ćete otprilike potrošiti, a ne i za koju cijenu'', napominje Miljak.
Ivica Babić iz Pršutane Voštane sa strepnjom čeka idući tjedan i cijene sirovine koju će kupiti.
Iz Voštana su računali da će na sušenje staviti od 50 do 65 tisuća komada pršuta, budu li prihvatljive cijene od 2,5 do 3 eura/kg svježeg buta, no budu li veće od 3,5 eura, neće biti dobro.
Tim više što već sada plaćaju oko 62 tisuće kuna za struju, i to za istu potrošnju koja ih je tri mjeseca prije stajala 22 tisuće kuna.
''Troškovi su golemi, a tko zna što će još biti s cijenama? Možemo povisiti cijenu pršuta 70%, s 20-25 kuna na 40 kuna po pakiranju. No tko bi ga kupovao? Ovu sezonu završili smo sa starim cijenama jer je prošle sezone sirovina bila jeftina. Zbog toga smo pršute koje smo mislili prodavati do početka listopada prodali i prije 15. kolovoza'', kazao je Babić.
No ne samo da je neizvjesno koliko će sirovina idućeg tjedna koštati na burzama, s jesenskim tsunamijem na krilima vrtoglavog rasta cijena energenata, plina i struje, što će obuhvatiti i probleme sa sušom i skupom nadolazećom sjetvom – kraj kojeg će se proljetna poskupljenja hrane činiti poput povjetarca – pitanje je i koliko će se buduća proizvodnja uopće isplatiti, s obzirom na to da nitko ne zna koliko će u konačnici koštati.
A na tržištu koje troši oko milijun komada pršuta godišnje i sada u Hrvatskoj nedostaje više od polovice!
Troznamenkasti rast cijena
Ante Madir, izvršni direktor klastera Hrvatski pršut kaže za Večernji list kako je kilogram svježeg svinjskog buta lani u ovo vrijeme koštao 1,80 – 1,90 eura, a sada je oko 3,10 eura, što je oko 40% više.
A to je, s vrućom jeseni pred vratima, samo jedna od stavki zbog koje pršutari pušu i na hladno u strahu kako bi im ulazna cijena i budući troškovi u konačnici mogli pojesti proizvod.
Igor Miljak, predsjednik uprave PPK u sastavu najvećeg domaćeg proizvođača pršuta Grupacije Pivac, kaže da su cijene svinjskog buta prošlog tjedna na njemačkoj burzi, po kojoj se proizvođači uglavnom ravnaju, bile povijesno visoke.
Dijelom je to posljedica psihoze zbog prepolovljenog uroda kukuruza, a s druge strane i barem 30-40% skuplje jesenske sjetve, kao posljedice rasta cijena plina i ostalih energenata, što je na vlastitoj koži zahvaljujući većim računima za struju i plin već osjetila mesoprerađivačka industrija, pa i pršutari, koji su s obzirom na dugi tijek proizvodnje, najosjetljivija karika.
''Jutros je na burzi cijena megavatsata plina bila 245 eura, prije godinu dana nešto manje od 20, a prije nekoliko dana i veća od 300 eura. Naravno da sad svi kalkuliramo da će nam plin poskupjeti i 10, 12 čak i 15 puta, što znači da bismo energente mjesečno mogli početi plaćati koliko smo donedavno davali za cijelu godinu, što je paradoks izvan svake pameti'', ističe Miljak.
Cijena struje koju su pršutari ugovarali lanjskog ljeta bila je pak do 90 eura za megavatsat, a sad je 550 eura. Ne da cijene rastu jednoznamenkasto ili dvoznamenkasto, rastu i troznamenkasto.
''Sigurno ne možemo toliko poskupjeti vlastite proizvode. Cijene većih proizvođača na policama, ako ih uspoređujete, u proteklom razdoblju rasle su najviše od 10 do 15 kuna po kilogramu što zbog pada kupovne moći građana nije zanemarivo, a kad se ukalkuliraju i svi budući troškovi i inputi koji nam dolaze na naplatu, moglo bi doći do barem još tolikog poskupljenja. No nezahvalno je nagađati bilo što. Tko zna kakva će biti inflatorna stopa i kupovna moć za 16 mjeseci kad novi pršut dođe na tržište'', pita Miljak.
Kako bilo, u trenutačnoj situaciji sigurno je samo da će dosta manjih, srednjih ili većih proizvođača smanjiti proizvodnju ako teret najavljenih poskupljenja budu morali snositi sami, a neće ih u potpunosti moći preliti na finalni proizvod.
Burza ima zadnju riječ
''To je teret koji će mnogima biti nesavladiv ako od Vlade i resornih ministarstava na vrijeme ne stignu jasne poruke, a onda i konkretna pomoć. Početak listopada je blizu i sad u pravilu starta nova energetska godina, kad proizvođačima istječu postojeći ugovori te ulaze u ugovore koji više neće biti fiksni, već će se vezivati uz cijene na burzama koje nemaju granicu. Znate koliko ćete otprilike potrošiti, a ne i za koju cijenu'', napominje Miljak.
Ivica Babić iz Pršutane Voštane sa strepnjom čeka idući tjedan i cijene sirovine koju će kupiti.
Iz Voštana su računali da će na sušenje staviti od 50 do 65 tisuća komada pršuta, budu li prihvatljive cijene od 2,5 do 3 eura/kg svježeg buta, no budu li veće od 3,5 eura, neće biti dobro.
Tim više što već sada plaćaju oko 62 tisuće kuna za struju, i to za istu potrošnju koja ih je tri mjeseca prije stajala 22 tisuće kuna.
''Troškovi su golemi, a tko zna što će još biti s cijenama? Možemo povisiti cijenu pršuta 70%, s 20-25 kuna na 40 kuna po pakiranju. No tko bi ga kupovao? Ovu sezonu završili smo sa starim cijenama jer je prošle sezone sirovina bila jeftina. Zbog toga smo pršute koje smo mislili prodavati do početka listopada prodali i prije 15. kolovoza'', kazao je Babić.
