Procjene kažu da Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje oko 30 tisuća radnika različitih zanimanja. Poslodavci potrebu za radnom snagu sve više nadomještaju uvozom radnika iz inozemstva. Situaciju apsurdnom čini činjenica da se to događa u državi koja ima gotovo 180 tisuća nezaposlenih, prenosi BHRT.
U gospodarstvu BiH gotovo da nema branše koja se ne suočava sa problemom nedostatka radne snage. Najizraženije je u sektorima građevinarstva, tekstilne, prerađivačke industrije. Sve teže se pronalazi radna snaga i u ugostiteljstvu i sektoru transporta. To i ne iznenađuje jer su plaće u ovim branšama ispod prosjeka, zbog čega radna snaga odlazi u zapadne zemlje gdje su za iste poslove plaćeni i cetverostruko više. Svjesni su toga i poslodavci, zbog čega uporno zagovaraju potrebu smanjenja opterećenja na cijenu rada.
Povećanje plaća
''Ideja je bila da se plaće u kratkom roku vec od narednog mjeseca od dana usvajanja zakona da se plaće povećaju za iznose od 400 KM a da bi poslodavci za taj iznos razlike bili oslobođeni plaćanja dijela poreza i doprinosa . No na žalost tada smo dobili obrazlozenje kako nema potrebe da se to radi jer uskoro u proceduru ide set fiskalnih propisa i izguibili smo čitavu godinu. Do toga nije doŠlo.
U Federaciji BiH, prema nekim procjenama, u deficitarnim branšama nedostaje oko 20.000 radnika, u Republici Srpskoj oko 10.000 radnika, zbog čega je povećana potreba za uvozom radne snage'', rekao je Mario Nenadić ispred Udruženja poslodavaca FBiH.
''Prošle godine podatak od Zavoda za statiskiku i Zavoda za zapošljavanje je da negdje između 1400 i 1500 radnih dozvola je izdato za strane državljane . Tu je najvise radnika iz Srbije, Turske, Indije, Bangladeđa, Pakistana, Nepala. To će nekako postati naša svakodnevica'', govori Dejan Rauš iz Privredne komore RS.
Trend uvoza radne snage u BiH je, čini se, tek u povojima u odnosu na susjedne zemlje. Srbija već ima oko 60.000 stranih radnika dok je Hrvatska uvezla duplo više radnika iz inozemstva. S obzirom na potrebe tržišta rada, nisu optimistične prognoze ni za BiH.
Na početku
''U BiH ima svega 3000 do 4000 radnih dozvola i mi smo tek na početku .02:15, Gdje god imate potrebe za takvim psolovima, oni ndolaze. Veci dio njih danas radi na crno obzirom da iz Turske mogu dolaziti na turisticke vize pa rade na 3 mjeseca pa odu pa se vrate dok iz zemalja Indije, Bangladesa ne mogu doci bez vize nego imate proces koji je dosta dugačak i financijski nije nimalo jeftino'', ističe Saša Trivić, iz Unije udruženja poslodavaca RS.
U Privrednoj komori nemaju podatke o tome da li je bilo slučajeva zatvaranja firmi zbog nedostajuće radne snage, ali kažu da su zbog takve situacije neki gospodarstvenici primorani smanjiti obim proizvodnje.
''Svakako jedan od problema koji će biti sve izrazeniji je nedostatak profesionalnih vozača od kako je Njemacka odobrila nase vozacke, ttako da ce i u sektoru transporta biti. 01.02, Nisu uskladjene upisne poltiike sa trzistem rada. tu se trebaju uraditi opsezne analize da se vidi kakvo je stanje'', navodi Rauš.
Poslodavci kažu da su im vezane ruke dok se država ne odrekne јеdnog dijela koji ubire kroz poreze i doprinose. Trenutno, kažu, radnik zarađuje jednu plaću za sebe i gotovo još jednu za državu.
U gospodarstvu BiH gotovo da nema branše koja se ne suočava sa problemom nedostatka radne snage. Najizraženije je u sektorima građevinarstva, tekstilne, prerađivačke industrije. Sve teže se pronalazi radna snaga i u ugostiteljstvu i sektoru transporta. To i ne iznenađuje jer su plaće u ovim branšama ispod prosjeka, zbog čega radna snaga odlazi u zapadne zemlje gdje su za iste poslove plaćeni i cetverostruko više. Svjesni su toga i poslodavci, zbog čega uporno zagovaraju potrebu smanjenja opterećenja na cijenu rada.
Povećanje plaća
''Ideja je bila da se plaće u kratkom roku vec od narednog mjeseca od dana usvajanja zakona da se plaće povećaju za iznose od 400 KM a da bi poslodavci za taj iznos razlike bili oslobođeni plaćanja dijela poreza i doprinosa . No na žalost tada smo dobili obrazlozenje kako nema potrebe da se to radi jer uskoro u proceduru ide set fiskalnih propisa i izguibili smo čitavu godinu. Do toga nije doŠlo.
U Federaciji BiH, prema nekim procjenama, u deficitarnim branšama nedostaje oko 20.000 radnika, u Republici Srpskoj oko 10.000 radnika, zbog čega je povećana potreba za uvozom radne snage'', rekao je Mario Nenadić ispred Udruženja poslodavaca FBiH.
''Prošle godine podatak od Zavoda za statiskiku i Zavoda za zapošljavanje je da negdje između 1400 i 1500 radnih dozvola je izdato za strane državljane . Tu je najvise radnika iz Srbije, Turske, Indije, Bangladeđa, Pakistana, Nepala. To će nekako postati naša svakodnevica'', govori Dejan Rauš iz Privredne komore RS.
Trend uvoza radne snage u BiH je, čini se, tek u povojima u odnosu na susjedne zemlje. Srbija već ima oko 60.000 stranih radnika dok je Hrvatska uvezla duplo više radnika iz inozemstva. S obzirom na potrebe tržišta rada, nisu optimistične prognoze ni za BiH.
Na početku
''U BiH ima svega 3000 do 4000 radnih dozvola i mi smo tek na početku .02:15, Gdje god imate potrebe za takvim psolovima, oni ndolaze. Veci dio njih danas radi na crno obzirom da iz Turske mogu dolaziti na turisticke vize pa rade na 3 mjeseca pa odu pa se vrate dok iz zemalja Indije, Bangladesa ne mogu doci bez vize nego imate proces koji je dosta dugačak i financijski nije nimalo jeftino'', ističe Saša Trivić, iz Unije udruženja poslodavaca RS.
U Privrednoj komori nemaju podatke o tome da li je bilo slučajeva zatvaranja firmi zbog nedostajuće radne snage, ali kažu da su zbog takve situacije neki gospodarstvenici primorani smanjiti obim proizvodnje.
''Svakako jedan od problema koji će biti sve izrazeniji je nedostatak profesionalnih vozača od kako je Njemacka odobrila nase vozacke, ttako da ce i u sektoru transporta biti. 01.02, Nisu uskladjene upisne poltiike sa trzistem rada. tu se trebaju uraditi opsezne analize da se vidi kakvo je stanje'', navodi Rauš.
Poslodavci kažu da su im vezane ruke dok se država ne odrekne јеdnog dijela koji ubire kroz poreze i doprinose. Trenutno, kažu, radnik zarađuje jednu plaću za sebe i gotovo još jednu za državu.
