Bosna i Hercegovina je na trećem mjestu zemalja koje su bile najizloženije ekstremnim vremenskim uvjetima u 2014. godini, pokazuje najnovije istraživanje Globalnog indeksa klimatskog rizika koji je Germanwatch predstavio na klimatskom summitu u Parizu, piše Večernji list.
Ogromne štete
Sredinom svibnja prošle godine poplave u Srbiji, koja zauzima prvo mjesto, prouzročile su štetu koja je procijenjena na više od dvije milijarde dolara, dok je zbog poplava i klizišta u Bosni i Hrcegovini domove moralo napustiti otprilike 90.000 ljudi, navode analitičari Germanwatcha.
"Zbog klimatskih promjena, ljudi i države vjerojatno će se suočiti s ekstremnim oborinama", kazao je autor istraživanja Sonke Kreft za Reuters. Klimatske promjene građani Bosne i Hercegovine odavno osjete.
Prvi put od početka hidrometeoroloških mjerenja u Banjoj Luci je u rujnu ove godine izmjereno više od 40 Celzijevih stupnjeva, navodi DW. Na svim mjernim stanicama u Federaciji BiH lipanj je bio ekstremno topao.
Istodobno je u ovom mjesecu zabilježena izrazito mala količina oborina, što je dovelo do suša. Najveća količina oborina ikada zabilježena je 2010., a najmanja već 2011. godine. Zabilježene su i prve pijavice, kojih bi moglo biti sve više. Smjene poplava i suša je ono što nas u idućim godinama očekuje u Bosni i Hercegovini, smatraju klimatolozi.
Svake godine rekordi
"Od 2000. do 2014. svaka godina je bila ekstremna prema nekom klimatskom parametru. Prema modelima koji govore o budućim scenarijima klimatskih promjena, oni su sve pesimističniji.
Poplave koje su bile čak i petstogodišnji rekord bit će sve češće, kao i broj probijenih rekorda koje možemo očekivati upravo zbog klimatskih promjena", kaže za DW stručni suradnik u Odjelu primijenjene meteorologije Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović dodajući kako ćemo, ipak, i dalje imati izražena sva četiri godišnja doba.
Ono što posebno zabrinjava jest porast prosječne temperature u Bosni i Hercegovini na razini godine. On je u posljednjih petnaest godina iznimno izražen i iznosi do dva Celzijeva stupnja, što je premašilo i globalna očekivanja.
"Mi stalno imamo situacije koje se opisuju kao pojava koja se događa svakih 50 ili sto godina, a imamo svake ili svake druge godine neki novi rekord", kaže klimatologinja u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske Milica Đorđević.
Klimatskih ekstrema bit će sve više i oni dolaze kao posljedica globalnog djelovanja zagađivača. Izazov je, tvrdi DW, što prognoze dugoročno ne mogu predvidjeti koji od ekstrema, sušu ili poplavu, će nam donijeti koja godina.
Ogromne štete
Sredinom svibnja prošle godine poplave u Srbiji, koja zauzima prvo mjesto, prouzročile su štetu koja je procijenjena na više od dvije milijarde dolara, dok je zbog poplava i klizišta u Bosni i Hrcegovini domove moralo napustiti otprilike 90.000 ljudi, navode analitičari Germanwatcha.
"Zbog klimatskih promjena, ljudi i države vjerojatno će se suočiti s ekstremnim oborinama", kazao je autor istraživanja Sonke Kreft za Reuters. Klimatske promjene građani Bosne i Hercegovine odavno osjete.
Prvi put od početka hidrometeoroloških mjerenja u Banjoj Luci je u rujnu ove godine izmjereno više od 40 Celzijevih stupnjeva, navodi DW. Na svim mjernim stanicama u Federaciji BiH lipanj je bio ekstremno topao.
Istodobno je u ovom mjesecu zabilježena izrazito mala količina oborina, što je dovelo do suša. Najveća količina oborina ikada zabilježena je 2010., a najmanja već 2011. godine. Zabilježene su i prve pijavice, kojih bi moglo biti sve više. Smjene poplava i suša je ono što nas u idućim godinama očekuje u Bosni i Hercegovini, smatraju klimatolozi.
Svake godine rekordi
"Od 2000. do 2014. svaka godina je bila ekstremna prema nekom klimatskom parametru. Prema modelima koji govore o budućim scenarijima klimatskih promjena, oni su sve pesimističniji.
Poplave koje su bile čak i petstogodišnji rekord bit će sve češće, kao i broj probijenih rekorda koje možemo očekivati upravo zbog klimatskih promjena", kaže za DW stručni suradnik u Odjelu primijenjene meteorologije Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bakir Krajinović dodajući kako ćemo, ipak, i dalje imati izražena sva četiri godišnja doba.
Ono što posebno zabrinjava jest porast prosječne temperature u Bosni i Hercegovini na razini godine. On je u posljednjih petnaest godina iznimno izražen i iznosi do dva Celzijeva stupnja, što je premašilo i globalna očekivanja.
"Mi stalno imamo situacije koje se opisuju kao pojava koja se događa svakih 50 ili sto godina, a imamo svake ili svake druge godine neki novi rekord", kaže klimatologinja u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske Milica Đorđević.
Klimatskih ekstrema bit će sve više i oni dolaze kao posljedica globalnog djelovanja zagađivača. Izazov je, tvrdi DW, što prognoze dugoročno ne mogu predvidjeti koji od ekstrema, sušu ili poplavu, će nam donijeti koja godina.
