Premijer FBiH Fadil Novalić, gostujući na N1, posvetio je posebnu pozornost zapošljavanju ističući da je BiH, po nekim parametrima nezaposlenosti, čak u boljoj poziciji od članica EU-a, poput Španjolske i Portugala. "Na zavodu je 120.000 ljudi koji ne traže posao", tvrdi premijer. Prema njegovim riječima, zaposlene su 26.902 osobe u realnom sektoru te prvi put od rata imamo pad broja zaposlenih u javnom sektoru. Iznio je i podatak da iz BiH godišnje odlazi oko 13.000 ljudi, ocjenjujući da nikome ne odgovara odlazak mladih, posebno jer je u BiH već veliki broj umirovljenika, prenosi Večernji list BiH.
Dugogodišnja nezaposlenost
Suprotno premijerovim tvrdnjama, dijagnoza tržišta rada koju je sredinom 2015. objavio Ekonomski institut Sarajevo iznosi podatak o nezaposlenosti od 27,5%, što je znatno niže od službenog podatka od oko 44%, ali ipak dovoljno visoko da uvrsti BiH među zemlje s najvišom stopom nezaposlenosti u svijetu. Stopa nezaposlenosti mladih od 62% među najvišima je u Europi i može se usporediti jedino s Grčkom. Veliki udio ove kategorije, 15% (oko 217.000 osoba), kaže kako je obeshrabren da će više ikada naći posao. Ako nisu u potpunosti obeshrabreni, pa i dalje traže posao, mogu se naći u skupini od 85% onih koji traže posao dulje od 12 mjeseci: 41% ih je na posao čekalo od 2 do 5 godina, a čak 44% pet godina ili dulje. Za razliku od BiH, 2014. samo polovina od 10,2% nezaposlenih u EU bila je nezaposlena dulje od 12 mjeseci, a samo 30% dvije godine ili dulje. Drugim riječima, dok dugoročna nezaposlenost utječe na samo jednu od 20 osoba (zaposlenih ili nezaposlenih) u EU, u BiH je to jedna osoba na svake četiri na tržištu rada. "Ako pokušamo ispitati kako dostići EU prosjek zaposlenosti i pretpostavimo otvaranje čak tri puta više, ili 308.000, radnih mjesta, čime bi BiH došla na razinu pune zaposlenosti od 44%, čak i kada bi svaka osoba koja traži posao bila zaposlena, BiH bi i dalje zaostajala za prosjekom EU koji iznosi 51,3%. Da sustigne prosječnu stopu zaposlenosti u EU, BiH treba kreirati 502.000 novih radnih mjesta i aktivirati čak 194.000 trenutačno neaktivnih osoba. To je "radno sposobno stanovništvo" koje nije "radna snaga", a 2014. bilo ih je 1,445,000.", stoji u dokumentu koji je objavio populari.org, neovisni, nestranački i neprofitni centar za istraživanje politika, o mogućnostima otvaranja 100.000 novih radnih mjesta.
Cijena radnog mjesta
U optimističnom scenariju u BiH, koji se vjerojatno neće dogoditi, 100.000 novih radnih mjesta otvorilo bi se za 8 godina, BiH bi mogla dostići razinu pune zaposlenosti za 23, dok bi joj za dodatnih 502.000 novih radnih mjesta i dostizanje EU prosjeka trebalo više od 40 godina! Prosječna cijena jednog novog radnog mjesta u proizvodnji u BiH iznosi 120.000 eura. Iz tog se zaključuje da trošak kreiranja 100.000 radnih mjesta iznosi 8,4 mlrd. eura. U 2015., prema podacima Agencije za strane investicije, u BiH su ušla samo 244 mil. eura. S takvim trendom trebale bi nam 33 godine da kreiramo 100.000 novih radnih mjesta ili pola stoljeća da dostignemo punu zaposlenost. Zato ne čudi da "oni sa zavoda koji ne traže posao" bježe iz BiH.
Dugogodišnja nezaposlenost
Suprotno premijerovim tvrdnjama, dijagnoza tržišta rada koju je sredinom 2015. objavio Ekonomski institut Sarajevo iznosi podatak o nezaposlenosti od 27,5%, što je znatno niže od službenog podatka od oko 44%, ali ipak dovoljno visoko da uvrsti BiH među zemlje s najvišom stopom nezaposlenosti u svijetu. Stopa nezaposlenosti mladih od 62% među najvišima je u Europi i može se usporediti jedino s Grčkom. Veliki udio ove kategorije, 15% (oko 217.000 osoba), kaže kako je obeshrabren da će više ikada naći posao. Ako nisu u potpunosti obeshrabreni, pa i dalje traže posao, mogu se naći u skupini od 85% onih koji traže posao dulje od 12 mjeseci: 41% ih je na posao čekalo od 2 do 5 godina, a čak 44% pet godina ili dulje. Za razliku od BiH, 2014. samo polovina od 10,2% nezaposlenih u EU bila je nezaposlena dulje od 12 mjeseci, a samo 30% dvije godine ili dulje. Drugim riječima, dok dugoročna nezaposlenost utječe na samo jednu od 20 osoba (zaposlenih ili nezaposlenih) u EU, u BiH je to jedna osoba na svake četiri na tržištu rada. "Ako pokušamo ispitati kako dostići EU prosjek zaposlenosti i pretpostavimo otvaranje čak tri puta više, ili 308.000, radnih mjesta, čime bi BiH došla na razinu pune zaposlenosti od 44%, čak i kada bi svaka osoba koja traži posao bila zaposlena, BiH bi i dalje zaostajala za prosjekom EU koji iznosi 51,3%. Da sustigne prosječnu stopu zaposlenosti u EU, BiH treba kreirati 502.000 novih radnih mjesta i aktivirati čak 194.000 trenutačno neaktivnih osoba. To je "radno sposobno stanovništvo" koje nije "radna snaga", a 2014. bilo ih je 1,445,000.", stoji u dokumentu koji je objavio populari.org, neovisni, nestranački i neprofitni centar za istraživanje politika, o mogućnostima otvaranja 100.000 novih radnih mjesta.
Cijena radnog mjesta
U optimističnom scenariju u BiH, koji se vjerojatno neće dogoditi, 100.000 novih radnih mjesta otvorilo bi se za 8 godina, BiH bi mogla dostići razinu pune zaposlenosti za 23, dok bi joj za dodatnih 502.000 novih radnih mjesta i dostizanje EU prosjeka trebalo više od 40 godina! Prosječna cijena jednog novog radnog mjesta u proizvodnji u BiH iznosi 120.000 eura. Iz tog se zaključuje da trošak kreiranja 100.000 radnih mjesta iznosi 8,4 mlrd. eura. U 2015., prema podacima Agencije za strane investicije, u BiH su ušla samo 244 mil. eura. S takvim trendom trebale bi nam 33 godine da kreiramo 100.000 novih radnih mjesta ili pola stoljeća da dostignemo punu zaposlenost. Zato ne čudi da "oni sa zavoda koji ne traže posao" bježe iz BiH.
