Prema podacima GLOBOCAN-a u Bosni i Hercegovini godišnje od karcinoma debelog crijeva oboli oko 1500 osoba.
''Od pet idealnih bioloških lijekova za liječenje raka debelog crijeva, mi imamo jedan, ali ni njega ne mogu dobiti svi pacijenti, nego samo 30 posto njih. Ostali su na listi čekanja i po godinu. U međuvremenu podvrgavaju se hemoterapiji. Neki i ne dočekaju da ga dobiju'', kaže doc. dr. sc. Maja Banjin, internistica sa subspecijalizacijom onkologije na Klinici za onkologiju pri Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu.
Pacijentima koji su oboljeli od raka debelog crijeva nisu dostupni najnoviji lijekovi s kojima raspolažu klinike na Zapadu, jer, kako kaže Banjin, naša država za to nema novca. Nije sigurna Banjin je li Bosna i Hercegovina zaista nema novca za ovako teške pacijente ili je on pogrešno raspoređen, piše Večernji list.
''Jednom mjesečno se predstavnik naše klinike sastaje sa zaposlenicima Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja, koji je nadležan za kupnju tzv. pametnih lijekova, kako bi pokušali naći način za rješavanje ovog problema. Međutim, to očigledno ide teško'', naglašava Banjin.
Inače, u Bosni i Hercegovini godišnje od karcinoma debelog crijeva oboli oko 1500 osoba. To su podaci GLOBOCAN-a, međunarodne Agencije za istraživanje raka i baze podataka, jer naša zemlja još uvijek nema registar za tumore.
''Od pet idealnih bioloških lijekova za liječenje raka debelog crijeva, mi imamo jedan, ali ni njega ne mogu dobiti svi pacijenti, nego samo 30 posto njih. Ostali su na listi čekanja i po godinu. U međuvremenu podvrgavaju se hemoterapiji. Neki i ne dočekaju da ga dobiju'', kaže doc. dr. sc. Maja Banjin, internistica sa subspecijalizacijom onkologije na Klinici za onkologiju pri Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu.
Pacijentima koji su oboljeli od raka debelog crijeva nisu dostupni najnoviji lijekovi s kojima raspolažu klinike na Zapadu, jer, kako kaže Banjin, naša država za to nema novca. Nije sigurna Banjin je li Bosna i Hercegovina zaista nema novca za ovako teške pacijente ili je on pogrešno raspoređen, piše Večernji list.
''Jednom mjesečno se predstavnik naše klinike sastaje sa zaposlenicima Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja, koji je nadležan za kupnju tzv. pametnih lijekova, kako bi pokušali naći način za rješavanje ovog problema. Međutim, to očigledno ide teško'', naglašava Banjin.
Inače, u Bosni i Hercegovini godišnje od karcinoma debelog crijeva oboli oko 1500 osoba. To su podaci GLOBOCAN-a, međunarodne Agencije za istraživanje raka i baze podataka, jer naša zemlja još uvijek nema registar za tumore.
