Od početka primjene privremenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) do kraja prošle godine Bosna i Hercegovina, zbog smanjenja i na kraju ukidanja carina za robu iz EU, izgubila je 3,4 milijarde KM ili u prosjeku oko 385 milijuna KM godišnje.
Recimo, 2008. godine, kada se na robu iz EU plaćala carina, BiH je po tom osnovu prikupila 651 milijun KM, a već sljedeće, kada je počela primjena privremenog SSP-a, svega 346 milijuna KM.
Dalje, iz godine u godinu prihodi od carina su padali, a, očekivano, najmanje je prikupljeno u 2013. godini, kada su u potpunosti ukinute carine, i to svega 216 milijuna KM.
Treba naglasiti i to da cijene tih proizvoda, i pored ukidanja carina, uopće nisu padale, kako su tada pričali nadležni, već su ostale manje-više na istom nivou i gotovo svi se slažu da BiH nije imala nikakvih koristi s provođenjem SSP-a.
"Tada je bio veliki pritisak Europske unije da prihvatimo tako nešto i to smo i uradili uz onu priču da će nama biti bolje, a na kraju smo se doveli u prilično nezavidnu situaciju. Nismo podigli nivo konkurentnosti i žrtva smo tog procesa", rekao je Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.
Dodao je da smo ušli grlom u jagode, ne samo kada je u pitanju ukidanje carine, jer sve to, kako objašnjava, nismo pratili ozbiljnom unutrašnjom politikom koja bi amortizovala sve to i kako to možemo nadoknaditi.
"Naša birokracija je išla logikom, rekli su to iz Europske unije i sigurno je za nas to dobro", istakao je Radivojac.
Od ukidanja carina i gubitka novca po tom osnovu, po mišljenju stručnjaka, mnogo je gore uništavanje cijelih grana privrede. Primjera radi, ukidanjem carina na određene proizvode, domaći proizvođači zbog tehnološke zaostalosti nisu se mogli nositi s kolegama iz Europske unije i najbolji primjer je svinjogojstvo, koje danas praktično ne postoji. S druge strane, industrija prerade pilećeg mesa u BiH danas je najrazvijenija u regiji i značajno je konkurentna zemljama EU i to zahvaljujući činjenici da su se carine na uvoz tog mesa u BiH zadržale najduže.
"S carinama je trebalo zatezati. Mi smo to prihvatili, a vidimo da još zadugo nećemo ući u Europsku uniju. Tada je bila priča da kad ukinemo carine, dobijamo pristup nekim fondovima, od čega, kao što vidimo, nema ništa", rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Dodao je da smo jednostavno tehnološki zaostali i jačanjem konkurentnosti to nismo mogli nadomjestiti.
"Puno gore od gubitka novca po osnovu carina je uništavanje nekih grana industrije i privrede", podvlači Vasić i kao primjer navodi industriju mesa.
"Osim piletine, praktično i ne postoji industrija mesa, jer je ukidanjem carina tržište preplavila uvozna roba s kojom se domaći proizvođači nisu mogli nositi", zaključuje Vasić pišu NN.
Prihodi od carina (KM)
2008 651.313.685
2009. 346.757.386
2010. 302.018.444
2011. 280.999.088
2012. 228.653.737
2013. 216.779.170
2014. 240.497.113
2015. 245.418.856
2016. 254.051.572
2017. 275.471.306
Recimo, 2008. godine, kada se na robu iz EU plaćala carina, BiH je po tom osnovu prikupila 651 milijun KM, a već sljedeće, kada je počela primjena privremenog SSP-a, svega 346 milijuna KM.
Dalje, iz godine u godinu prihodi od carina su padali, a, očekivano, najmanje je prikupljeno u 2013. godini, kada su u potpunosti ukinute carine, i to svega 216 milijuna KM.
Treba naglasiti i to da cijene tih proizvoda, i pored ukidanja carina, uopće nisu padale, kako su tada pričali nadležni, već su ostale manje-više na istom nivou i gotovo svi se slažu da BiH nije imala nikakvih koristi s provođenjem SSP-a.
"Tada je bio veliki pritisak Europske unije da prihvatimo tako nešto i to smo i uradili uz onu priču da će nama biti bolje, a na kraju smo se doveli u prilično nezavidnu situaciju. Nismo podigli nivo konkurentnosti i žrtva smo tog procesa", rekao je Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.
Dodao je da smo ušli grlom u jagode, ne samo kada je u pitanju ukidanje carine, jer sve to, kako objašnjava, nismo pratili ozbiljnom unutrašnjom politikom koja bi amortizovala sve to i kako to možemo nadoknaditi.
"Naša birokracija je išla logikom, rekli su to iz Europske unije i sigurno je za nas to dobro", istakao je Radivojac.
Od ukidanja carina i gubitka novca po tom osnovu, po mišljenju stručnjaka, mnogo je gore uništavanje cijelih grana privrede. Primjera radi, ukidanjem carina na određene proizvode, domaći proizvođači zbog tehnološke zaostalosti nisu se mogli nositi s kolegama iz Europske unije i najbolji primjer je svinjogojstvo, koje danas praktično ne postoji. S druge strane, industrija prerade pilećeg mesa u BiH danas je najrazvijenija u regiji i značajno je konkurentna zemljama EU i to zahvaljujući činjenici da su se carine na uvoz tog mesa u BiH zadržale najduže.
"S carinama je trebalo zatezati. Mi smo to prihvatili, a vidimo da još zadugo nećemo ući u Europsku uniju. Tada je bila priča da kad ukinemo carine, dobijamo pristup nekim fondovima, od čega, kao što vidimo, nema ništa", rekao je Nemanja Vasić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.
Dodao je da smo jednostavno tehnološki zaostali i jačanjem konkurentnosti to nismo mogli nadomjestiti.
"Puno gore od gubitka novca po osnovu carina je uništavanje nekih grana industrije i privrede", podvlači Vasić i kao primjer navodi industriju mesa.
"Osim piletine, praktično i ne postoji industrija mesa, jer je ukidanjem carina tržište preplavila uvozna roba s kojom se domaći proizvođači nisu mogli nositi", zaključuje Vasić pišu NN.
Prihodi od carina (KM)
2008 651.313.685
2009. 346.757.386
2010. 302.018.444
2011. 280.999.088
2012. 228.653.737
2013. 216.779.170
2014. 240.497.113
2015. 245.418.856
2016. 254.051.572
2017. 275.471.306
