Bosna i Hercegovina uvozi čak 92 posto hrane koju građani jedu, poručeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH. Tijekom zbrajanja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za šest mjeseci ove godine, upozoreno je da konzumiramo domaće proizvode u minimalnim količinama.
Komentirajući ove podatke, profesorica Poljoprivrednog fakulteta Banja Luka Milanka Drinić, smatra da imamo uvjete proizvoditi više hrane, pišu Nezavisne novine.
To se, dodaje, odnosi na sve sektore poljoprivrede, uključujući i ratarstvo, voćarstvo, te proizvodnju mesa i mlijeka. Međutim...
"Imamo niz problema kada govorimo o samoj proizvodnji, a koji se odnose, recimo, na zastarjelost tehnologije, nedostatak radne snage i slično", rekla je Drinić za Nezavisne. Ona smatra da je hrana koju proizvodimo kvalitetnija od uvozne.
Njezino mišljenje dijeli i tajnik Udruženja poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanske župan, je Enes Hasanović koji ističe da je naša proizvodnja pod kontrolom, dok BiH ne može kontrolirati proces proizvodnje u drugim državama.
Mi, recimo, zbog ograničenih materijalnih sredstava manje koristimo umjetnog gnojiva, što također utječe na kvalitetu hrane. Mogli bismo je proizvoditi znatno više, ali s ovakvom vlašću, koja je od poljoprivrede digla ruke, to je nemoguće. Naši poljoprivrednici su vrijedni, ali, primjerice, ovdje kod nas ima jedno polje na kojem je sigurno 45-55 posto neobrađene zemlje, koja zarasta", kaže Hasanović.
Tajnik VTK BiH Nihad Bajramović, koji je iznio podatak da bh. tržište pokriva tek osam posto domaće proizvodnje, ocijenio je da gospodarstvo ima jako malo vremena kada su u pitanju reforme.
"One se moraju brzo provoditi, jer još jako malo ćemo pričati o reformama, a onda ćemo pričati o nedostatku radne snage", naglasio je Bajramović.
Zbrajajući vanjskotrgovinsku razmjenu u prvom polugodištu, rekao je da je deficit porastao za 12,11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
On je naveo da je izvoz za šest mjeseci ove godine iznosio šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje od 0,05 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Uvoz je iznosio 9,94 milijarde KM i povećan je za 4,43 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,4 posto.
Stručna suradnica Vanjskotrgovinske komore za makroekonomski sustav Belma Hasić, rekla je da su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH za šest mjeseci ove godine bili Njemačka sa 14,43 posto, Hrvatska sa 12,59 posto, Italija 11,82 posto, te Srbija sa 11,09 posto.
Zanimljivo je da je zabilježen pad izvoza u Tursku od 25,19 posto u odnosu na prošlu godinu, a razlog nije iznenađujući.
"Došlo je do pada izvoza mesa, točnije svježe rashlađenog goveđeg mesa. To je pad od blizu 100 posto, a glavni razlog je prekid izvoza svježe rashlađenog goveđeg mesa prema Turskoj", pojašnjava Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH.
Komentirajući ove podatke, profesorica Poljoprivrednog fakulteta Banja Luka Milanka Drinić, smatra da imamo uvjete proizvoditi više hrane, pišu Nezavisne novine.
To se, dodaje, odnosi na sve sektore poljoprivrede, uključujući i ratarstvo, voćarstvo, te proizvodnju mesa i mlijeka. Međutim...
"Imamo niz problema kada govorimo o samoj proizvodnji, a koji se odnose, recimo, na zastarjelost tehnologije, nedostatak radne snage i slično", rekla je Drinić za Nezavisne. Ona smatra da je hrana koju proizvodimo kvalitetnija od uvozne.
Njezino mišljenje dijeli i tajnik Udruženja poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanske župan, je Enes Hasanović koji ističe da je naša proizvodnja pod kontrolom, dok BiH ne može kontrolirati proces proizvodnje u drugim državama.
Mi, recimo, zbog ograničenih materijalnih sredstava manje koristimo umjetnog gnojiva, što također utječe na kvalitetu hrane. Mogli bismo je proizvoditi znatno više, ali s ovakvom vlašću, koja je od poljoprivrede digla ruke, to je nemoguće. Naši poljoprivrednici su vrijedni, ali, primjerice, ovdje kod nas ima jedno polje na kojem je sigurno 45-55 posto neobrađene zemlje, koja zarasta", kaže Hasanović.
Tajnik VTK BiH Nihad Bajramović, koji je iznio podatak da bh. tržište pokriva tek osam posto domaće proizvodnje, ocijenio je da gospodarstvo ima jako malo vremena kada su u pitanju reforme.
"One se moraju brzo provoditi, jer još jako malo ćemo pričati o reformama, a onda ćemo pričati o nedostatku radne snage", naglasio je Bajramović.
Zbrajajući vanjskotrgovinsku razmjenu u prvom polugodištu, rekao je da je deficit porastao za 12,11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
On je naveo da je izvoz za šest mjeseci ove godine iznosio šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje od 0,05 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Uvoz je iznosio 9,94 milijarde KM i povećan je za 4,43 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,4 posto.
Stručna suradnica Vanjskotrgovinske komore za makroekonomski sustav Belma Hasić, rekla je da su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH za šest mjeseci ove godine bili Njemačka sa 14,43 posto, Hrvatska sa 12,59 posto, Italija 11,82 posto, te Srbija sa 11,09 posto.
Zanimljivo je da je zabilježen pad izvoza u Tursku od 25,19 posto u odnosu na prošlu godinu, a razlog nije iznenađujući.
"Došlo je do pada izvoza mesa, točnije svježe rashlađenog goveđeg mesa. To je pad od blizu 100 posto, a glavni razlog je prekid izvoza svježe rashlađenog goveđeg mesa prema Turskoj", pojašnjava Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sustav VTK BiH.
