Bruto domaći proizvod Bosne i Hercegovine u ovoj godini trebao bi porasti za 2,8 posto, što je, međutim, značajno manje od Hrvatske koja očekuje rast od 5,4 posto, odnosno Srbije, čiji se rast prognozira na 3,1 posto.
Ove prognoze koje je napravila Svjetska banka temeljene su na zauzdavanju epidemije koronavirusa te obnovi gospodarske aktivnosti. Po projekcijama iz siječanjske publikacije “Globalni ekonomski izgledi”, rast BDP-a u BiH ipak će biti manji za 0,8 posto u odnosu na projekcije iz lipnja prošle godine. Tada je Svjetska banka prognozirala da će BDP porasti za 3,6 posto u 2021. godini.
Utjecaj pandemije
Ti su izgledi smanjeni jer je zemlja pretrpjela pad bruto društvenog proizvoda u 2020. godini za četiri posto, što je za 0,8 posto lošije u odnosu na posljednje izvješće Svjetske banke iz lipnja prošle godine. Istodobno, u Republici Hrvatskoj pad BDP-a iznosio je čak 8,6 posto, dok se pak Srbija pokazala najotpornijom na utjecaje COVID-19 pa je pad njihova BDP-a iznosio tek 2 posto.
U 2022. godini rast realnog BDP-a očekuje se za 3,5 posto u BiH, prognozira Svjetska banka, dok se u Hrvatskoj prognozira rast od 4,2 posto, a u Srbiji 3,4 posto. Prosječan rast BDP-a na zapadnome Balkanu bit će na svjetskoj razini.
“Nakon kolapsa prošle godine, izazvanog panemijom COVID-19, očekuje se rast globalne ekonomske proizvodnje četiri posto 2021. godine, ali i dalje ostaje više od pet posto ispod predviđanja pred pandemijom. Globalni rast predviđa se umjereno do 3,8 posto u 2022. godini, opterećen trajno potencijalnom štetom pandemije.
Konkretno, očekuje se da će utjecaj pandemije na ulaganja i ljudski kapital nagristi rast perspektive na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju (EMDE) i treba postaviti ključne razvojne ciljeve.
Očekuje se da će globalni oporavak, koji je u kratkom roku prigušen ponovnim oživljavanjem slučajeva COVID-19, jačati tijekom prognoziranog razdoblja kako se povjerenje, potrošnja i trgovina postupno poboljšavaju, podržani kontinuiranim cijepljenjem”, navodi Svjetska banka.
Slabošću u predstojećem razdoblju ocijenjene su mjere ograničenja, dok s druge strane pozdravljaju mjere s naglaskom na ambicioznim reformama kako bi se potaknuo snažan, održiv i pravedan rast.
Po Svjetskoj banci, globalna suradnja bit će presudna u rješavanju mnogih izazova.
Investicijski plan
Po njihovim prognozama, Bosna i Hercegovina, kao i zapadni Balkan, ostvarit će rast BDP-a pod pretpostavkom da se vrati povjerenje potrošača i poslovanja, stavi COVID-19 pod nadzor te da se smanji politička nestabilnost.
Svjetska banka ipak za zapadni Balkan ključnim smatra oporavak u Europskoj uniji s aktiviranjem ekonomskoga i investicijskog plana koji će mobilizirati značajna financijska sredstva.
“Podregija također očekuje da će imati koristi od usvajanja ekonomskoga i investicijskog plana Europske unije koji će mobilizirati sredstva za potporu održivoj povezanosti, ljudskom kapitalu, konkurentnosti i inkluzivnome rastu te zelenoj i digitalnoj tranziciji”, navodi se u prognozama Svjetske banke za ovu regiju, piše Večernji list.
Ove prognoze koje je napravila Svjetska banka temeljene su na zauzdavanju epidemije koronavirusa te obnovi gospodarske aktivnosti. Po projekcijama iz siječanjske publikacije “Globalni ekonomski izgledi”, rast BDP-a u BiH ipak će biti manji za 0,8 posto u odnosu na projekcije iz lipnja prošle godine. Tada je Svjetska banka prognozirala da će BDP porasti za 3,6 posto u 2021. godini.
Utjecaj pandemije
Ti su izgledi smanjeni jer je zemlja pretrpjela pad bruto društvenog proizvoda u 2020. godini za četiri posto, što je za 0,8 posto lošije u odnosu na posljednje izvješće Svjetske banke iz lipnja prošle godine. Istodobno, u Republici Hrvatskoj pad BDP-a iznosio je čak 8,6 posto, dok se pak Srbija pokazala najotpornijom na utjecaje COVID-19 pa je pad njihova BDP-a iznosio tek 2 posto.
U 2022. godini rast realnog BDP-a očekuje se za 3,5 posto u BiH, prognozira Svjetska banka, dok se u Hrvatskoj prognozira rast od 4,2 posto, a u Srbiji 3,4 posto. Prosječan rast BDP-a na zapadnome Balkanu bit će na svjetskoj razini.
“Nakon kolapsa prošle godine, izazvanog panemijom COVID-19, očekuje se rast globalne ekonomske proizvodnje četiri posto 2021. godine, ali i dalje ostaje više od pet posto ispod predviđanja pred pandemijom. Globalni rast predviđa se umjereno do 3,8 posto u 2022. godini, opterećen trajno potencijalnom štetom pandemije.
Konkretno, očekuje se da će utjecaj pandemije na ulaganja i ljudski kapital nagristi rast perspektive na tržištima u nastajanju i gospodarstvima u razvoju (EMDE) i treba postaviti ključne razvojne ciljeve.
Očekuje se da će globalni oporavak, koji je u kratkom roku prigušen ponovnim oživljavanjem slučajeva COVID-19, jačati tijekom prognoziranog razdoblja kako se povjerenje, potrošnja i trgovina postupno poboljšavaju, podržani kontinuiranim cijepljenjem”, navodi Svjetska banka.
Slabošću u predstojećem razdoblju ocijenjene su mjere ograničenja, dok s druge strane pozdravljaju mjere s naglaskom na ambicioznim reformama kako bi se potaknuo snažan, održiv i pravedan rast.
Po Svjetskoj banci, globalna suradnja bit će presudna u rješavanju mnogih izazova.
Investicijski plan
Po njihovim prognozama, Bosna i Hercegovina, kao i zapadni Balkan, ostvarit će rast BDP-a pod pretpostavkom da se vrati povjerenje potrošača i poslovanja, stavi COVID-19 pod nadzor te da se smanji politička nestabilnost.
Svjetska banka ipak za zapadni Balkan ključnim smatra oporavak u Europskoj uniji s aktiviranjem ekonomskoga i investicijskog plana koji će mobilizirati značajna financijska sredstva.
“Podregija također očekuje da će imati koristi od usvajanja ekonomskoga i investicijskog plana Europske unije koji će mobilizirati sredstva za potporu održivoj povezanosti, ljudskom kapitalu, konkurentnosti i inkluzivnome rastu te zelenoj i digitalnoj tranziciji”, navodi se u prognozama Svjetske banke za ovu regiju, piše Večernji list.
