Bosna i Hercegovina posljednjih je godina postala prava turistička meka za posjetitelje iz zemalja Perzijskog zaljeva, najviše iz Emirata, Katara i Bahreina. Većina ih u BiH želi kupiti i nekretnine, i tu nastaje problem. Naime, kao fizičke osobe, nekretnine ne mogu kupiti, no rupe u zakonu brzo su se pronašle.
Sarajevo, nekadašnji simbol multietničnosti, danas doživljava arapsku renesansu, sve je prilagođeno novim stanovnicima. Oni najprije dolaze kao turisti, a zatim se vraćaju kao ozbiljni ulagači jer samo putem vlastitih tvrtki mogu kupovati nekretnine.
Arapi su krenuli ovamo najprije zato što je jeftino, ali nije to taj kapital, kako ljudi misle. Sve su to male firme koje se otvaraju ovdje, kaže Amjad Alrez, bivši gradonačelnik Starog Damaska.
Ima i onih koji kupuju brda i livade, poput jedne nadomak Trnova gdje bi usred ničega trebao niknuti turistički grad u koji će tvrtka iz Emirata uložiti dvije milijarde eura. Motivi ovakvog ulaganja za siromašnu lokalnu zajednicu nisu pristojno pitanje.
Arapski turisti ne biraju način kako doći do nekretnine, nakon Sarajeva pozornost usmjeravaju i na Središnju Bosnu. Otvaranje tvrtki i sklapanje fiktivnih ugovora više nije u modi. Ono što je simptomatično, u zadnje vrijeme imam osjećaj da se sklapaju čak i fiktivni brakovi kako bi se kupovale nekretnine, kaže Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak za HRT.
Iako nemaju ništa protiv ulaganja, strahovi stanovnika Središnje Bosne od masovnog dolaska Arapa su opravdani. U sarajevskoj županiji ili emiratu, kako se u šali naziva, otvorena su vrata za oko 100 tisuća pridošlica čijem je novcu, njegovu podrijetlu, ali i namjerama teško ući u trag. Strani državljani otvorili su dosad 108 tvrtki, od kojih 51 posjeduje nekretnine, a 56 ne posluje na adresama na kojima su prijavljeni.
Istraživanjem, sigurnosne službe došle su do spoznaja kako dio stranih državljana dolaze u BiH kako bi otvorile fiktivne tvrtke s ciljem kupnje nekretnina, ali i ostvarivanja druge koristi koje su u određenim slučajevima protuzakonite. Sada se čeka odgovor nadležnih poreznih i policijskih službi.
Sarajevo, nekadašnji simbol multietničnosti, danas doživljava arapsku renesansu, sve je prilagođeno novim stanovnicima. Oni najprije dolaze kao turisti, a zatim se vraćaju kao ozbiljni ulagači jer samo putem vlastitih tvrtki mogu kupovati nekretnine.
Arapi su krenuli ovamo najprije zato što je jeftino, ali nije to taj kapital, kako ljudi misle. Sve su to male firme koje se otvaraju ovdje, kaže Amjad Alrez, bivši gradonačelnik Starog Damaska.
Ima i onih koji kupuju brda i livade, poput jedne nadomak Trnova gdje bi usred ničega trebao niknuti turistički grad u koji će tvrtka iz Emirata uložiti dvije milijarde eura. Motivi ovakvog ulaganja za siromašnu lokalnu zajednicu nisu pristojno pitanje.
Arapski turisti ne biraju način kako doći do nekretnine, nakon Sarajeva pozornost usmjeravaju i na Središnju Bosnu. Otvaranje tvrtki i sklapanje fiktivnih ugovora više nije u modi. Ono što je simptomatično, u zadnje vrijeme imam osjećaj da se sklapaju čak i fiktivni brakovi kako bi se kupovale nekretnine, kaže Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak za HRT.
Iako nemaju ništa protiv ulaganja, strahovi stanovnika Središnje Bosne od masovnog dolaska Arapa su opravdani. U sarajevskoj županiji ili emiratu, kako se u šali naziva, otvorena su vrata za oko 100 tisuća pridošlica čijem je novcu, njegovu podrijetlu, ali i namjerama teško ući u trag. Strani državljani otvorili su dosad 108 tvrtki, od kojih 51 posjeduje nekretnine, a 56 ne posluje na adresama na kojima su prijavljeni.
Istraživanjem, sigurnosne službe došle su do spoznaja kako dio stranih državljana dolaze u BiH kako bi otvorile fiktivne tvrtke s ciljem kupnje nekretnina, ali i ostvarivanja druge koristi koje su u određenim slučajevima protuzakonite. Sada se čeka odgovor nadležnih poreznih i policijskih službi.
