Antarktički ledenjaci tope se sve brže zahvaljujući sve toplijoj vodi u oceanima, zbog čega bi se razine mora mogle povećavati brže nego što je bilo očekivano.
Antarktika je izgubila 40 milijardi tona leda između 1979. i 1989. Počevši od 2009. ta se brojka povećala na 252 miljarde tona na godinu, stoji u studiji koja je u ponedjeljak objavila američka Nacionalna akademija znanosti.
Topljenje oko 360 milijardi tona leda izaziva povećanje razine mora od jednog milimetra, piše Washington post, a prenosi Dnevnik.hr.
Ne želim zvučati alarmantno, rekao je Eric Rignot, znanstevnik na Sveučilištu u Kaliforniji koji je bio na čelu istraživačkog tima. Međutim, dodaje da istočni dio Antarktika, područje na kojemu se nalazi najveća količina leda na svijetu, zahtijeva dodatna istraživanja.
Područja na kojima se na Antarktici događaju promjene nisu ograničena na samo nekoliko mjesta. Čini se da su rasprostranjenija nego što smo mislili. Smatram da je to razlog za brigu, rekao je Rignot.
Znanstvenici predviđaju da bi se razina mora do 2100. godine mogla povećati za 0,91 metara.
Međutim, posljednjih godina znanstvenici sve češće upozoravaju da bi stanje Antarktike tu brojku moglo povećati. Već bi povećanje razine mora za 0,91 metara ugrozilo otočne zajednice diljem planeta, kao i zalihe pitke vode.
Antarktika gubi mnogo leda i ranjiva područja nalaze se i na istoku i na zapadu, a malo je znakova da će se topljene usporiti. Ipak, Rignot tvrdi da je potrebno istražiti istočni dio, koji je do sada rjeđe bio predmet znanstevnih istraživanja.
Desetljećima je tradicionalan pogled bio da se na istočnom dijelu ne događa mnogo, rekao je Rignot. Ta se ideja čini kao pusta želja.
Antarktika je izgubila 40 milijardi tona leda između 1979. i 1989. Počevši od 2009. ta se brojka povećala na 252 miljarde tona na godinu, stoji u studiji koja je u ponedjeljak objavila američka Nacionalna akademija znanosti.
Topljenje oko 360 milijardi tona leda izaziva povećanje razine mora od jednog milimetra, piše Washington post, a prenosi Dnevnik.hr.
Ne želim zvučati alarmantno, rekao je Eric Rignot, znanstevnik na Sveučilištu u Kaliforniji koji je bio na čelu istraživačkog tima. Međutim, dodaje da istočni dio Antarktika, područje na kojemu se nalazi najveća količina leda na svijetu, zahtijeva dodatna istraživanja.
Područja na kojima se na Antarktici događaju promjene nisu ograničena na samo nekoliko mjesta. Čini se da su rasprostranjenija nego što smo mislili. Smatram da je to razlog za brigu, rekao je Rignot.
Znanstvenici predviđaju da bi se razina mora do 2100. godine mogla povećati za 0,91 metara.
Međutim, posljednjih godina znanstvenici sve češće upozoravaju da bi stanje Antarktike tu brojku moglo povećati. Već bi povećanje razine mora za 0,91 metara ugrozilo otočne zajednice diljem planeta, kao i zalihe pitke vode.
Antarktika gubi mnogo leda i ranjiva područja nalaze se i na istoku i na zapadu, a malo je znakova da će se topljene usporiti. Ipak, Rignot tvrdi da je potrebno istražiti istočni dio, koji je do sada rjeđe bio predmet znanstevnih istraživanja.
Desetljećima je tradicionalan pogled bio da se na istočnom dijelu ne događa mnogo, rekao je Rignot. Ta se ideja čini kao pusta želja.
