Bez obzira kakav stav imate prema prvom jutarnjem obroku, on može poboljšati vaše zdravlje i pozitivno utjecati na opseg vašeg struka. Problem nastaje kada biramo kalorijske 'bombe', odnosno namirnice pune šećera i masti koje imaju suprotan učinak od željenog
1. Izbjegavamo proteine
Kremasta kava i kolačić poput muffina čest je izbor ako prvi jutarnji obrok jedemo s nogu, izvan doma. Riječ je o finoj kombinaciji za oči i želudac, kojoj nažalost nedostaje proteina. Istraživanja su pokazala da doručak baziran na proteinima uravnotežuje količine šećera u krvi i smanjuje nagle napade gladi. Pokušajte započeti dan s dva tvrdo kuhana jaja i jabukom, ili jogurtom u koji ste dodali chija sjemenke.
2. Pretjerujemo sa sokom
Voćni sok može biti odličan izvor vitamina i minerala, ali nije alternativa konzumaciji voća. Za usporedbu, jedna prosječna naranča ima oko šezdeset kalorija dok čaša soka od istog voća gotovo dvostruko više. Pritom valja znati i da u soku nedostaje prehrambenih vlakana, kojih ima u obilju u prirodnoj voćki. Nova studija objavljena u časopisu Appetite pokazala je i da osobe koje piju mnogo soka imaju veći krvni tlak od onih koji to čine tek povremeno.
3. Jedemo krive masti
Poznato je da tijelo treba masti da bi moglo normalno funkcionirati. No to ne znači, da treba s njima pretjerivati, a osobito ako je riječ o zasićenim masnim kiselinama poput maslaca ili slanine. Poznata njujorška nutricionistica Bonnie Taub-Dix predlaže pravilnu distribuciju masnoća, pa za doručak preporučuje kombinaciju zdravih masti poput grčkog jogurta s malo nasjeckanih oraha.
4. Dodajemo umjetna sladila
Ako nešto nema kalorija, ne znači i da nema negativnih posljedica na naša tijela. Studija iz časopisa Nature je pokazala da umjetna sladila mogu narušiti ravnotežu bakterija u želucu koje rezultiraju pojačanom potrebnom za fruktozom kako bi se osjećali zadovoljnima. Nutricionist Brooke Alpert iz tvrtke B Nutritious sugerira ispijanje kave bez ikakvih sladila, ali s dodatkom začina poput cimeta koji će potaknuti rad metabolizma.
5. Predugo čekamo na doručak
Ako prvi obrok u danu jedemo tek nakon nekoliko sati od buđenja, odnosno tek kad vas podsjeti kruljenje želuca, veće su šanse da ćemo 'pretjerati' s konzumacijom hrane, te završiti s kakvom kaloričnom 'bombicom' u ruci. Iako ne postoji službeni raspored kada bismo trebali jesti prvi obrok u danu, valja pripaziti da nam tijelo nije izgladnjeno.
6. Ne pazimo na veličinu namirnica
Vjerovali ili ne, no veličina namirnice utječe i na količinu hrane koju unosimo u organizam. Studija sa sveučilišta Penn State je pokazala da osobe pojedu i do osamdeset kalorija više po obroku kada konzumiraju žitne pahuljice manjeg oblika. Glavni razlog za to je što mjere željenu količinu 'odokativnom' metodom. Umjesto toga, koristite se kuhinjskom vagom i pojedite upravo onoliko hrane koliko treba vašem organizmu.
7. Jedemo preobilne obroke
Preskakanje doručka nepovoljno utječe na organizam kao i preveliki obroci. Velike količine hrane opteretit će tijelo, usporiti metabolizam te vas uspavati. Umjesto toga treba birati obroke sastavljene od uravnoteženog omjera proteina i ugljikohidrata koji nam daju dovoljno energije za početak radnog dana.
1. Izbjegavamo proteine
Kremasta kava i kolačić poput muffina čest je izbor ako prvi jutarnji obrok jedemo s nogu, izvan doma. Riječ je o finoj kombinaciji za oči i želudac, kojoj nažalost nedostaje proteina. Istraživanja su pokazala da doručak baziran na proteinima uravnotežuje količine šećera u krvi i smanjuje nagle napade gladi. Pokušajte započeti dan s dva tvrdo kuhana jaja i jabukom, ili jogurtom u koji ste dodali chija sjemenke.
2. Pretjerujemo sa sokom
Voćni sok može biti odličan izvor vitamina i minerala, ali nije alternativa konzumaciji voća. Za usporedbu, jedna prosječna naranča ima oko šezdeset kalorija dok čaša soka od istog voća gotovo dvostruko više. Pritom valja znati i da u soku nedostaje prehrambenih vlakana, kojih ima u obilju u prirodnoj voćki. Nova studija objavljena u časopisu Appetite pokazala je i da osobe koje piju mnogo soka imaju veći krvni tlak od onih koji to čine tek povremeno.
3. Jedemo krive masti
Poznato je da tijelo treba masti da bi moglo normalno funkcionirati. No to ne znači, da treba s njima pretjerivati, a osobito ako je riječ o zasićenim masnim kiselinama poput maslaca ili slanine. Poznata njujorška nutricionistica Bonnie Taub-Dix predlaže pravilnu distribuciju masnoća, pa za doručak preporučuje kombinaciju zdravih masti poput grčkog jogurta s malo nasjeckanih oraha.
4. Dodajemo umjetna sladila
Ako nešto nema kalorija, ne znači i da nema negativnih posljedica na naša tijela. Studija iz časopisa Nature je pokazala da umjetna sladila mogu narušiti ravnotežu bakterija u želucu koje rezultiraju pojačanom potrebnom za fruktozom kako bi se osjećali zadovoljnima. Nutricionist Brooke Alpert iz tvrtke B Nutritious sugerira ispijanje kave bez ikakvih sladila, ali s dodatkom začina poput cimeta koji će potaknuti rad metabolizma.
5. Predugo čekamo na doručak
Ako prvi obrok u danu jedemo tek nakon nekoliko sati od buđenja, odnosno tek kad vas podsjeti kruljenje želuca, veće su šanse da ćemo 'pretjerati' s konzumacijom hrane, te završiti s kakvom kaloričnom 'bombicom' u ruci. Iako ne postoji službeni raspored kada bismo trebali jesti prvi obrok u danu, valja pripaziti da nam tijelo nije izgladnjeno.
6. Ne pazimo na veličinu namirnica
Vjerovali ili ne, no veličina namirnice utječe i na količinu hrane koju unosimo u organizam. Studija sa sveučilišta Penn State je pokazala da osobe pojedu i do osamdeset kalorija više po obroku kada konzumiraju žitne pahuljice manjeg oblika. Glavni razlog za to je što mjere željenu količinu 'odokativnom' metodom. Umjesto toga, koristite se kuhinjskom vagom i pojedite upravo onoliko hrane koliko treba vašem organizmu.
7. Jedemo preobilne obroke
Preskakanje doručka nepovoljno utječe na organizam kao i preveliki obroci. Velike količine hrane opteretit će tijelo, usporiti metabolizam te vas uspavati. Umjesto toga treba birati obroke sastavljene od uravnoteženog omjera proteina i ugljikohidrata koji nam daju dovoljno energije za početak radnog dana.
