Svaki dan koristimo proizvode kao što su mikrovalne pećnice i kutije šibica kako bismo si olakšali život. Ali vjerovali ili ne, ovi genijalni izumi koji su nam omogućili da živimo život bez muke nisu bili proizvod pokušaja i pogrešaka, već su stvoreni sasvim slučajno.
Mikrovalna pećnica
Percy LeBaron Spencer radio je na magnetronima, vakuumskim cijevima velike snage koje generiraju kratke radiovalove zvane mikrovalovi, kada je slučajno otkrio kuhanje u mikrovalnoj pećnici. Inženjer je radio svoj posao kao i obično kad je primijetio da mu se bombon u džepu otopio. Spencer je brzo shvatio da su magnetroni bili ti koji uzrokuju ovaj fenomen. Do 1945. prijavio je patent za svoju metalnu kutiju za kuhanje koju su pokretale mikrovalne pećnice, piše Best Life.
Prvi umjetni zaslađivač
Saharin, prvi umjetni zaslađivač, otkrio je 1878. Constantin Fahlberg. Ruski kemičar radio je u laboratoriju profesorice kemije Ire Remsen kada je slučajno okusio neke od kemikalija s kojima je radio i shvatio koliko su slatke. Nakon nekih pokusa, Fahlberg je zaključio da je šećerna kiselina uzrokovana reakcijom o-sulfobenzojeve kiseline s fosfornim (V) kloridom i amonijakom da bi se stvorio benzojev sulfimid - ili saharin.
Coca Cola
Čovjek koji je stvorio sirup za Coca-Colu nije bio kuhar - pa čak ni u prehrambenoj industriji. Umjesto toga, izumitelj soda bio je farmaceut po imenu dr. John Stith Pemberton, koji je želio stvoriti alkoholno piće puno kokaina i kofeina koje bi ljudi s kemijskom ovisnošću o drogama (uključujući i njega) mogli koristiti da se odviknu od morfija i druge droge. Međutim, kada je nastupila prohibicija, Pemberton je bio prisiljen izbaciti alkohol iz svoje formule (iako je kokain ostao desetljećima), pa je prva boca Coca-Cole napravljena 1886. godine.
Penicilin
Otkriven 1928., penicilin je bio jedan od prvih antibiotika na svijetu, ali čovjek koji ga je otkrio, dr. Alexander Fleming, nikada zapravo nije namjeravao “revolucionirati svu medicinu”, kako je to kasnije opisao. Umjesto toga, Fleming je sasvim slučajno naišao na antibiotik kada je ostavio kulture Staphylococcus aureusa u petrijevoj zdjelici u svom laboratoriju dva tjedna i vratio se i otkrio da je njihov rast spriječila plijesan nazvana Penicillium notatum.
Rendgen
Dana 8. studenoga 1895. fizičar Wilhelm Conrad Rontgen bio je u svom laboratoriju u Wurzburgu u Njemačkoj, eksperimentirajući na vakuumskoj cijevi prekrivenoj kartonom kada je primijetio misteriozni sjaj koji je izlazio iz kemijski obloženog ekrana u blizini. Zbunjen i zaintrigiran, nazvao je nove zrake koje uzrokuju ovaj sjaj rendgenskim zrakama zbog njihovog nepoznatog porijekla, a nakon što se još malo poigrao s novim zrakama, otkrio je da mu stavljanje ruke ispred sjaja omogućuje da vidi dalje od svoje kože do njegovih kostiju, što je dovelo do prve rendgenske snimke na svijetu.
Pacemaker
Izvanredni profesor inženjerstva na Sveučilištu u Buffalu, Wilson Greatbatch slučajno je izumio pacemaker 1956. Dok je radio na izgradnji opreme namijenjene snimanju srčanih zvukova, znanstvenik je upotrijebio pogrešan tranzistor i otkrio da umjesto snimanja zvukova njegov uređaj emitira električni puls, koji oponaša srčani. Greatbatch je 1958. predstavio svoj izum Williamu Chardacku, kirurgu u bolnici za veterane Buffala, i zajedno su njih dvojica uspjeli uspješno kontrolirati otkucaje srca psa, a 1960. i ljudskog.
Čips
Jednu od najpopularnijih američkih grickalica, čips od krumpira izumio je 1853. George Crum, kuhar u odmaralištu Moon Lake Lodge u jezeru Saratoga, New York, kada se jedan od njegovih kupaca požalio da su prženi krumpirići predebeli i pregusti. sentimentalan. Kao što legenda kaže, Speckovo rješenje bilo je narezati malo krumpira na tanke ploške i pržiti ga dok ne postane smeđe boje, a kupcima se svidjelo ono što će postati prva serija čipsa u povijesti.
Viagra
Iako je Viagra jedan od najbrže prodavanih lijekova svih vremena, njezina trenutna upotreba daleko je od onoga za što je izvorno napravljena. Očito, kada je Viagra bila u fazi ispitivanja, zapravo se reklamirala kao lijek za anginu, srčanu bolest koja uzrokuje pritisak u prsima. I premda se lijek pokazao neučinkovitim u pomaganju pacijentima s anginom, sudionici studije otkrili su da je mala plava pilula mogla povećati učestalost i jačinu erekcije.
Dinamit
Iako je eksplozivnu tvar nitroglicerin izumio Ascanio Sobrero, Alfred Nobel ju je koristio za izradu dinamita. Dok je bio u Parizu, Nobel je počeo eksperimentirati s nitroglicerinom i na kraju je slučajno pronašao način da ukroti tu tvar miješajući je s kieselguhrom, iako su u tom procesu mnogi ljudi izgubili živote, uključujući Nobelova brata Emila.
Vazelin
Uzbuđen zbog mogućnosti onoga što bi se moglo napraviti s naftom, 22-godišnji kemičar Robert Augustus Chesebrough odlučio je otići u grad u kojem je proizvod otkriven kako bi se malo poigrao s njim. Dok je bio tamo, Chesebrough je primijetio da bi ljudi koji su bušili naftu koristili nusprodukt procesa na svojoj koži za ublažavanje i zacjeljivanje posjekotina i opeklina, a to je zapažanje pretvorio u proizvod koji je danas poznat kao vazelin.
Mikrovalna pećnica
Percy LeBaron Spencer radio je na magnetronima, vakuumskim cijevima velike snage koje generiraju kratke radiovalove zvane mikrovalovi, kada je slučajno otkrio kuhanje u mikrovalnoj pećnici. Inženjer je radio svoj posao kao i obično kad je primijetio da mu se bombon u džepu otopio. Spencer je brzo shvatio da su magnetroni bili ti koji uzrokuju ovaj fenomen. Do 1945. prijavio je patent za svoju metalnu kutiju za kuhanje koju su pokretale mikrovalne pećnice, piše Best Life.
Prvi umjetni zaslađivač
Saharin, prvi umjetni zaslađivač, otkrio je 1878. Constantin Fahlberg. Ruski kemičar radio je u laboratoriju profesorice kemije Ire Remsen kada je slučajno okusio neke od kemikalija s kojima je radio i shvatio koliko su slatke. Nakon nekih pokusa, Fahlberg je zaključio da je šećerna kiselina uzrokovana reakcijom o-sulfobenzojeve kiseline s fosfornim (V) kloridom i amonijakom da bi se stvorio benzojev sulfimid - ili saharin.
Coca Cola
Čovjek koji je stvorio sirup za Coca-Colu nije bio kuhar - pa čak ni u prehrambenoj industriji. Umjesto toga, izumitelj soda bio je farmaceut po imenu dr. John Stith Pemberton, koji je želio stvoriti alkoholno piće puno kokaina i kofeina koje bi ljudi s kemijskom ovisnošću o drogama (uključujući i njega) mogli koristiti da se odviknu od morfija i druge droge. Međutim, kada je nastupila prohibicija, Pemberton je bio prisiljen izbaciti alkohol iz svoje formule (iako je kokain ostao desetljećima), pa je prva boca Coca-Cole napravljena 1886. godine.
Penicilin
Otkriven 1928., penicilin je bio jedan od prvih antibiotika na svijetu, ali čovjek koji ga je otkrio, dr. Alexander Fleming, nikada zapravo nije namjeravao “revolucionirati svu medicinu”, kako je to kasnije opisao. Umjesto toga, Fleming je sasvim slučajno naišao na antibiotik kada je ostavio kulture Staphylococcus aureusa u petrijevoj zdjelici u svom laboratoriju dva tjedna i vratio se i otkrio da je njihov rast spriječila plijesan nazvana Penicillium notatum.
Rendgen
Dana 8. studenoga 1895. fizičar Wilhelm Conrad Rontgen bio je u svom laboratoriju u Wurzburgu u Njemačkoj, eksperimentirajući na vakuumskoj cijevi prekrivenoj kartonom kada je primijetio misteriozni sjaj koji je izlazio iz kemijski obloženog ekrana u blizini. Zbunjen i zaintrigiran, nazvao je nove zrake koje uzrokuju ovaj sjaj rendgenskim zrakama zbog njihovog nepoznatog porijekla, a nakon što se još malo poigrao s novim zrakama, otkrio je da mu stavljanje ruke ispred sjaja omogućuje da vidi dalje od svoje kože do njegovih kostiju, što je dovelo do prve rendgenske snimke na svijetu.
Pacemaker
Izvanredni profesor inženjerstva na Sveučilištu u Buffalu, Wilson Greatbatch slučajno je izumio pacemaker 1956. Dok je radio na izgradnji opreme namijenjene snimanju srčanih zvukova, znanstvenik je upotrijebio pogrešan tranzistor i otkrio da umjesto snimanja zvukova njegov uređaj emitira električni puls, koji oponaša srčani. Greatbatch je 1958. predstavio svoj izum Williamu Chardacku, kirurgu u bolnici za veterane Buffala, i zajedno su njih dvojica uspjeli uspješno kontrolirati otkucaje srca psa, a 1960. i ljudskog.
Čips
Jednu od najpopularnijih američkih grickalica, čips od krumpira izumio je 1853. George Crum, kuhar u odmaralištu Moon Lake Lodge u jezeru Saratoga, New York, kada se jedan od njegovih kupaca požalio da su prženi krumpirići predebeli i pregusti. sentimentalan. Kao što legenda kaže, Speckovo rješenje bilo je narezati malo krumpira na tanke ploške i pržiti ga dok ne postane smeđe boje, a kupcima se svidjelo ono što će postati prva serija čipsa u povijesti.
Viagra
Iako je Viagra jedan od najbrže prodavanih lijekova svih vremena, njezina trenutna upotreba daleko je od onoga za što je izvorno napravljena. Očito, kada je Viagra bila u fazi ispitivanja, zapravo se reklamirala kao lijek za anginu, srčanu bolest koja uzrokuje pritisak u prsima. I premda se lijek pokazao neučinkovitim u pomaganju pacijentima s anginom, sudionici studije otkrili su da je mala plava pilula mogla povećati učestalost i jačinu erekcije.
Dinamit
Iako je eksplozivnu tvar nitroglicerin izumio Ascanio Sobrero, Alfred Nobel ju je koristio za izradu dinamita. Dok je bio u Parizu, Nobel je počeo eksperimentirati s nitroglicerinom i na kraju je slučajno pronašao način da ukroti tu tvar miješajući je s kieselguhrom, iako su u tom procesu mnogi ljudi izgubili živote, uključujući Nobelova brata Emila.
Vazelin
Uzbuđen zbog mogućnosti onoga što bi se moglo napraviti s naftom, 22-godišnji kemičar Robert Augustus Chesebrough odlučio je otići u grad u kojem je proizvod otkriven kako bi se malo poigrao s njim. Dok je bio tamo, Chesebrough je primijetio da bi ljudi koji su bušili naftu koristili nusprodukt procesa na svojoj koži za ublažavanje i zacjeljivanje posjekotina i opeklina, a to je zapažanje pretvorio u proizvod koji je danas poznat kao vazelin.
