Kad je OpenAI lansirao ChatGPT, Google je brzo reagirao. Zabrinuti da bi njihov glavni izvor prihoda, pretraživačko oglašavanje, mogao biti ugrožen, kompanija je započela intenzivne noćne sastanke.

I suosnivači, Sergey Brin i Larry Page, vratili su se kako bi osigurali prilagodbu Googlea novim izazovima. Kao odgovor, Google je ubrzao svoj rad na razvoju umjetne inteligencije – od AI chatbota Gemini do implementacije AI tehnologija u svoju tražilicu.

Na horizontu se pojavljuje još jedan veliki igrač - Meta. Naime, Meta razvija vlastitu tražilicu temeljenu na umjetnoj inteligenciji, ali zasad bez planova da stvori alternativu poput Googlea ili Binga, prenosi NY Times.

Umjesto toga, žele smanjiti oslanjanje na te platforme, jer Meta trenutno koristi Google i Bing za odgovore na upite korisnika o vijestima, sportu, financijama i slično.

Buduća verzija Metine tražilice mogla bi pokretati njihove platforme poput WhatsAppa, Instagrama i Facebooka, a za to je potrebna kvalitetna baza podataka, zbog čega su sklopili ugovor s Reutersom za pristup njihovom sadržaju.

Microsoft je već implementirao umjetnu inteligenciju u Bing, dok se OpenAI planira uključiti na tržište pretraživanja, a mnogi korisnici već koriste ChatGPT za pretraživanje i pronalaženje informacija. Ovaj pristup je brži i lakši, no ima i nedostatke – AI odgovori nisu uvijek točni.

Premda su AI alati tek u začetku, očekuje se da će umjetna inteligencija uvelike promijeniti način pretraživanja.

U skoroj budućnosti, ovi chatbotovi mogli bi radikalno preoblikovati korisničko iskustvo pretraživanja, a Meta bi se mogla pridružiti Googleu, Microsoftu i OpenAI-u kao jedan od velikih igrača u ovoj brzo rastućoj industriji.