Povodom obilježavanja dana Sigurnosti na radu, osvještava se i znanje o profesionalnim bolestima.
Alergijski dermatitis, vibracijska bolest, sindrom karpalnog kanala, nagluhost – jedne su od najčešćih profesionalnih bolesti općenito.
Profesionalne bolesti nastaju kao posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada ili radnom okolišu.
Stručnjaci vole naglasiti da su te bolesti kombinacija medicinsko-pravnog pojma i da ih, kao takve, nije uvijek jednostavno dijagnosticirati, prenosi HRT.
"Nalazimo se u problemu jer, osim što moramo medicinski dijagnosticirati bolest, moramo ju povezati s radnim mjestom i još pri tome moramo imati na umu sve pravne propise koji se uz tu kategoriju poremećaja vežu", objašnjava prim.dr.sc. Jelena Macan, predstojnica Jedinica za medicinu rada, IMI.
"Postoje i administrativni i medicinski problemi koji zapravo smanjuju broj tih postupaka pa onda i priznatih profesionalnih bolesti", dodaje Macan.
Zbog svih navedenih razloga, godišnje ih se u Hrvatskoj dijagnosticira tek 150.
"Po mom iskustvu i mišljenju, to je samo vrh ledenog brijega. Postoji čitav niz razloga zašto se profesionalne bolesti više ne utvrđuju i ne priznavaju, a i od ovih stopedesetak bolesti koje imamo priznate, pola još uvijek otpada na bolesti vezane uz izloženost azbestu, a polovicu čine sve ostale profesionalne bolesti", kaže prim.dr.sc. Macan.
Nešto češća su i koštano-mišića oboljenja, kao i kožne bolesti – osobito na rukama. Pojavi ovih bolesti posebno je izložena frizerska struka.
"Frizerska struka je na razini Europske unije prepoznato kao zanimanje izrazito podložno profesionalnom oboljenju. Za sada je najistraženije područje dermatologije, konkretno dermatitis šaka koji je uzrokovan profesionalnim alergenima koji se nalaze u trajnim bojama", pojašnjava Jadranka Pezo, predsjednica Udruge poslodavaca u obrtništvu i poduzetništvu.
"Dermatitis šaka je ozbiljno oboljenje jer često uzrokuje napuštanje profesije zbog nemogućnosti da se ta profesija obavlja zbog ozljeda koje nastaju na ruci", dodaje.
Kao i kod bilo koje druge bolesti, i na pojavnost profesionalnog oboljenja preventivne mjere imaju značajan utjecaj.
"Mjere prevencije su svakako nošenje nitralnih rukavica. To su rukavice koje jedine u sebi ne sadrže prah i puder koji se nalazi u svim ostalim rukavicama, zato je potrebno nositi isključivo njih", upozorava Jadranka Pezo, predsjednica Udruge poslodavaca u obrtništvu i poduzetništvu.
Veliki problem kod nas predstavlja podatak kako se problemi vezani uz profesionalna oboljenja pojavljuju već za vrijeme školovanja, osobito u strukovnim školama u kojima učenici dosta vremena provode na praktičnoj nastavi.
"Učenici na praktičnoj nastavi su izloženi istim štetnostima budućeg radnog mjesta, kao i kasnije. I to znači da se profesionalne bolesti mogu pojaviti već u učenika, što svakako nije dobro", navela je Macan.
Stručnjaci već sad najavljuju kako će se struktura i broj profesionalnih oboljenja u prošloj i ovoj godini znatno promijeniti budući da u ovu statistiku ulazi i bolest covid-19.
Alergijski dermatitis, vibracijska bolest, sindrom karpalnog kanala, nagluhost – jedne su od najčešćih profesionalnih bolesti općenito.
Profesionalne bolesti nastaju kao posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada ili radnom okolišu.
Stručnjaci vole naglasiti da su te bolesti kombinacija medicinsko-pravnog pojma i da ih, kao takve, nije uvijek jednostavno dijagnosticirati, prenosi HRT.
"Nalazimo se u problemu jer, osim što moramo medicinski dijagnosticirati bolest, moramo ju povezati s radnim mjestom i još pri tome moramo imati na umu sve pravne propise koji se uz tu kategoriju poremećaja vežu", objašnjava prim.dr.sc. Jelena Macan, predstojnica Jedinica za medicinu rada, IMI.
"Postoje i administrativni i medicinski problemi koji zapravo smanjuju broj tih postupaka pa onda i priznatih profesionalnih bolesti", dodaje Macan.
Zbog svih navedenih razloga, godišnje ih se u Hrvatskoj dijagnosticira tek 150.
"Po mom iskustvu i mišljenju, to je samo vrh ledenog brijega. Postoji čitav niz razloga zašto se profesionalne bolesti više ne utvrđuju i ne priznavaju, a i od ovih stopedesetak bolesti koje imamo priznate, pola još uvijek otpada na bolesti vezane uz izloženost azbestu, a polovicu čine sve ostale profesionalne bolesti", kaže prim.dr.sc. Macan.
Nešto češća su i koštano-mišića oboljenja, kao i kožne bolesti – osobito na rukama. Pojavi ovih bolesti posebno je izložena frizerska struka.
"Frizerska struka je na razini Europske unije prepoznato kao zanimanje izrazito podložno profesionalnom oboljenju. Za sada je najistraženije područje dermatologije, konkretno dermatitis šaka koji je uzrokovan profesionalnim alergenima koji se nalaze u trajnim bojama", pojašnjava Jadranka Pezo, predsjednica Udruge poslodavaca u obrtništvu i poduzetništvu.
"Dermatitis šaka je ozbiljno oboljenje jer često uzrokuje napuštanje profesije zbog nemogućnosti da se ta profesija obavlja zbog ozljeda koje nastaju na ruci", dodaje.
Kao i kod bilo koje druge bolesti, i na pojavnost profesionalnog oboljenja preventivne mjere imaju značajan utjecaj.
"Mjere prevencije su svakako nošenje nitralnih rukavica. To su rukavice koje jedine u sebi ne sadrže prah i puder koji se nalazi u svim ostalim rukavicama, zato je potrebno nositi isključivo njih", upozorava Jadranka Pezo, predsjednica Udruge poslodavaca u obrtništvu i poduzetništvu.
Veliki problem kod nas predstavlja podatak kako se problemi vezani uz profesionalna oboljenja pojavljuju već za vrijeme školovanja, osobito u strukovnim školama u kojima učenici dosta vremena provode na praktičnoj nastavi.
"Učenici na praktičnoj nastavi su izloženi istim štetnostima budućeg radnog mjesta, kao i kasnije. I to znači da se profesionalne bolesti mogu pojaviti već u učenika, što svakako nije dobro", navela je Macan.
Stručnjaci već sad najavljuju kako će se struktura i broj profesionalnih oboljenja u prošloj i ovoj godini znatno promijeniti budući da u ovu statistiku ulazi i bolest covid-19.
