Li-Fi (Light Fidelity and Visible Light Communications) je sustav koji upravlja bežičnom komunikacijom pri velikim brzinama, a tehnologija prijenosa su žarulje kao usmjerivači signala. Podaci se svjetlom mogu prenositi puno brže nego radio valovima. Ipak, signal ima svojih mana.
Iza Li-Fi sustava stoji profesor Harald Haas sa Sveučilišta u Edinburghu koji je cijelu priču predstavio tijekom TED Talk konferencije u 2011. Haas je 2012. pokrenuo i kompaniju pureLiFi sa željom da bude globalni lider u tehnologiji komunikacije putem svjetla.
Li-Fi i Wi-Fi su slični, jer oboje prenose podatke elektromagnetskim putem, no Wi-Fi rabi radio valove, a Li-Fi radi na vidljivim svjetlosnim valovima. "Visible Light Communications" iz naziva znači da sustav sadrži foto-detektor za primanje svjetlosnih signala i element za obradu signala kako bi se podaci prenosili.
Konstantna električna energija kroz LED žarulju se može izmjenjivati izuzetno brzo, bez da je ljudsko oko opazi kao paljenje i gašenje svjetla. Primjerice, podaci se unesu u LED žarulju (s tehnologijom za obradu signala), a ona potom šalje podatke (ugrađene u zraku) do foto-detektora (fotodioda) pri velikim brzinama. To titranje svjetla "prijemnik" pretvara u električni signal.
Wi-Fi ili Li-Fi, što je bolje? Li-Fi s brzinom od 224 gigabita u sekundi zvuči smrtno ozbiljno. Ipak, postoji kvaka. Li-Fi signali, naime, ne prolaze kroz zidove. To znači da bi LED žarulje morale biti posvuda u domu i konstantno uključene – što dovodi do povećanja troškova električne energije. Iz toga proizlazi i da ta tehnologija nije pogodna ni za javne mreže.
Svejedno, Li-Fi uporaba može riješiti razne sigurnosne probleme zajedničkih i nerijetko preopterećenih širokopojasnih mreža. Taj sustav također može biti koristan u područjima do kojih radiofrekventni valovi ne dosežu.
Zbog svojih zavidnih brzina taj je signal u stanju slati podatke na puno višim razinama i prema više uređaja koji se mogu povezivati jedni s drugima.
Neke poznate kompanije već počinju ulagati u ovu tehnologiju. Poanta je da se ova tehnologija ne mora natjecati s Wi-Fi tehnologijom, nego ju nadopunjavati i biti prisutna tamo gdje je moguće piše geek.hr
Iza Li-Fi sustava stoji profesor Harald Haas sa Sveučilišta u Edinburghu koji je cijelu priču predstavio tijekom TED Talk konferencije u 2011. Haas je 2012. pokrenuo i kompaniju pureLiFi sa željom da bude globalni lider u tehnologiji komunikacije putem svjetla.
Li-Fi i Wi-Fi su slični, jer oboje prenose podatke elektromagnetskim putem, no Wi-Fi rabi radio valove, a Li-Fi radi na vidljivim svjetlosnim valovima. "Visible Light Communications" iz naziva znači da sustav sadrži foto-detektor za primanje svjetlosnih signala i element za obradu signala kako bi se podaci prenosili.
Konstantna električna energija kroz LED žarulju se može izmjenjivati izuzetno brzo, bez da je ljudsko oko opazi kao paljenje i gašenje svjetla. Primjerice, podaci se unesu u LED žarulju (s tehnologijom za obradu signala), a ona potom šalje podatke (ugrađene u zraku) do foto-detektora (fotodioda) pri velikim brzinama. To titranje svjetla "prijemnik" pretvara u električni signal.
Wi-Fi ili Li-Fi, što je bolje? Li-Fi s brzinom od 224 gigabita u sekundi zvuči smrtno ozbiljno. Ipak, postoji kvaka. Li-Fi signali, naime, ne prolaze kroz zidove. To znači da bi LED žarulje morale biti posvuda u domu i konstantno uključene – što dovodi do povećanja troškova električne energije. Iz toga proizlazi i da ta tehnologija nije pogodna ni za javne mreže.
Svejedno, Li-Fi uporaba može riješiti razne sigurnosne probleme zajedničkih i nerijetko preopterećenih širokopojasnih mreža. Taj sustav također može biti koristan u područjima do kojih radiofrekventni valovi ne dosežu.
Zbog svojih zavidnih brzina taj je signal u stanju slati podatke na puno višim razinama i prema više uređaja koji se mogu povezivati jedni s drugima.
Neke poznate kompanije već počinju ulagati u ovu tehnologiju. Poanta je da se ova tehnologija ne mora natjecati s Wi-Fi tehnologijom, nego ju nadopunjavati i biti prisutna tamo gdje je moguće piše geek.hr
