Dok se četnički vojvoda Vojislav Šešelj na slobodi nastavlja rugati Haaškom sudu i žrtvama velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH, osuđeni ratni zapovjednik Armije BiH Rasim Delić pokapa se uz najviše vojne počasti i čak dobiva ulicu sa svojim imenom, šest bivših političkih i vojnih dužnosnika Hrvatske Republike - Herceg Bosne Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić već 11 godina u Haaškom pritvoru čekaju na konačno izricanje presude.
U prvostupanjskoj presudi u Haagu oni su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, od čega Prlić na 25 godina, Stojić, Praljak, Petković na 20, Ćorić 16, a Pušić 10 godina zatvora. Osim što ovaj postupak traje predugo, Haaški tribunal odbio je i njihov zahtjev da ih se privremeno pusti kako bi drugostupanjsku presudu dočekali na slobodi.
Neshvatljivo zdravom umu
A koliko je to dugo, vrlo slikovito su u svom pismu upućenom nedavno iz Haaga, koje prenosi Slobodna dalmacija, kazali oni sami:
"Nas šestorica Hrvata (ne "bosanskih", ne "bosansko-hercegovačkih", ne "hercegovačkih") gledali smo 2004. godine Olimpijske igre u pritvoru u Den Haagu. Ove 2016. godine na istome mjestu gledat ćemo Olimpijske igre u Brazilu. Četvrte po našem uzničkom kalendaru. Tijekom tog vremena brojni ljudi, žene i muškarci, Hrvati iz dijaspore, iz Republike Hrvatske i BiH, slali su nam čestitke za božićne, novogodišnje i uskrsne blagdane..."
Mostarski odvjetnik Josip Muselimović, govoreći o ovom kaznenom postupku bez presedana, kazao nam je kako je Nürnberški proces onima koju su bili krivi u Drugom svjetskom ratu trajao nepunu godinu dana.
- Taj sud utemeljen je u studenome 1945. godine, a u listopadu 1946. godine izrečena je prvostupanjska presuda. Što je trebalo pobiti, pobijeno je, što je trebalo biti obješeno, obješeno je, a ovo drugo poslano je na izdržavanje kazne zatvora. Ovo što se događa s Haaškim sudom zdrav razum, a pogotovo pravnička logika ne može shvatiti.
Da jedan kazneni predmet može trajati čak desetljeće i više. Ne može shvatiti da toliko može trajati pritvor i ne može shvatiti da prvostupanjsku presudu treba čekati nekoliko godina, pa apelacijsku jednako tako, što znači da po ponašanju Haaškog suda jedan proces može trajati čak 20 godina - kaže Muselimović.
Dodaje da ako je to tako, onda je to protivno temeljenim odredbama Ženevske konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda i svim onim protokolima, ima ih 17, a svi oni garantiraju osumnjičenoj osobi pravo na blagovremen krivični postupak.
Haagu sve moguće
- Svi organi koji sudjeluju u ovim postupcima - naglašava odvjetnik Muselimović - dužni su i obvezni postupati sa stajališta žurnosti jer se radi o predmetima u kojima su ljudi lišeni slobode. Što je najtragičnije u svemu - kaže Muselimović - jest to da osobe koje su procesuirane, pa eventualno budu oslobođene kaznene odgovornosti, nemaju pravo na naknadu štete.
- Neshvatljivo je - kaže on - da jedan predmet može trajati tako dugo i da se presuda može čekati po nekoliko godina, a po našem i svakom drugom zakonodavstvu presuda se mora izreći odmah, a ako to nije moguće, u naročito teškim slučajevima u krajnjem roku od tri dana, tako je to u svim zakonodavstvima, naravno osim Haaškog suda.
Ako je moguće da Vojislav Šešelj bude oslobođen kaznene odgovornosti i da njegova destrukcija i pozivanje na ratne sukobe, huškanje na te sukobe, pa i sudjelovanje budu tretirani kao poticaj i hrabrenje onih koji su otišli u druge zemlje ratovati, u ovom sudu očito je sve je moguće - veli odvjetnik Muselimović.
A da iz Haaga nisu uputili javno ovo pismo, vlasti Hrvatske i BiH vjerojatno ih se ne bi se ni sjetila. Šestoricu je Hrvata Haaški sud u svibnju 2013. osudio i "zbog zločina nad Bošnjacima tijekom rata u BiH, osmišljenih u okviru zajedničkoga zločinačkog pothvata", koji je prema navodima presude izveden zajedno s tadašnjim čelništvom Republike Hrvatske, na kojemu su bili predsjednik dr. Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak te načelnik Glavnoga stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko.
Preglasavanje u vijeću
Valja podsjetiti kako je tročlano sudsko vijeće preglasavanjem odlučilo da je sukob u BiH bio međunarodni. Nažalost, svih proteklih godina vidljiva je nezainteresiranost službene politike u Hrvatskoj za optužnicu protiv šestorice Hrvata, koja je bila sastavni dio optužbe i protiv hrvatskoga državnoga vrha. Od samog početka država nije izdvajala novac za njihove odvjetnike već ih plaća Haaški tribunal.
Potvrdi li, pak, on sadašnju presudu spomenutoj šestorici, u povijesti će ostati zabilježeno da je samo Republika Hrvatska bila uključena u udruženi zločinački pothvat i agresiju na drugu zemlju, BiH, s ciljem pripojenja dijela njezina teritorija.
Šprljin zahtjev Haagu
Nakon godina ignoriranja hrvatskih vlasti, tek u ožujku ove godine Božo Ljubić, zastupnik u Hrvatskom saboru, tražio je veći angažman i potporu hrvatske Vlade šestorci u Haagu. On je upozorio da bi "presuda njima imala mnogo teže posljedice po Hrvatsku od presuda generalima Gotovini i Markaču".
Hrvatska je nakon toga, preko ministra pravosuđa Ante Šprlje, zatražila da se u svojstvu "prijatelja suda" uključi u žalbeni dio postupka pred Haaškim sudom u predmetu "Prlić i drugi".
Tužiteljstvo Haaškog suda (ICTY) odgovorilo je na zahtjev Hrvatske tražeći da ga Žalbeno vijeće odbaci jer hrvatski podnesak ne bi "pomogao vijeću u donošenju presude" te zbog toga što trojicu najviših hrvatskih dužnosnika spomenutih u hrvatskom zahtjevu - Franju Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka - "ICTY nikad nije optužio".
Ne vidi se kraj
Prvostupanjska presuda "BH šestorci" izrečena je prije skoro tri godine, 2013. Nitko ne zna kada će točno biti izrečena drugostupanjska presuda jer su se u međuvremenu pojavile proceduralne i kadrovske komplikacije oko formiranja Žalbenog vijeća i mogla bi se dogoditi u drugoj polovini 2017. godine, a prema nekim prognozama to bi moglo čak biti i 2018. godine.
Dnevnik.ba
U prvostupanjskoj presudi u Haagu oni su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, od čega Prlić na 25 godina, Stojić, Praljak, Petković na 20, Ćorić 16, a Pušić 10 godina zatvora. Osim što ovaj postupak traje predugo, Haaški tribunal odbio je i njihov zahtjev da ih se privremeno pusti kako bi drugostupanjsku presudu dočekali na slobodi.
Neshvatljivo zdravom umu
A koliko je to dugo, vrlo slikovito su u svom pismu upućenom nedavno iz Haaga, koje prenosi Slobodna dalmacija, kazali oni sami:
"Nas šestorica Hrvata (ne "bosanskih", ne "bosansko-hercegovačkih", ne "hercegovačkih") gledali smo 2004. godine Olimpijske igre u pritvoru u Den Haagu. Ove 2016. godine na istome mjestu gledat ćemo Olimpijske igre u Brazilu. Četvrte po našem uzničkom kalendaru. Tijekom tog vremena brojni ljudi, žene i muškarci, Hrvati iz dijaspore, iz Republike Hrvatske i BiH, slali su nam čestitke za božićne, novogodišnje i uskrsne blagdane..."
Mostarski odvjetnik Josip Muselimović, govoreći o ovom kaznenom postupku bez presedana, kazao nam je kako je Nürnberški proces onima koju su bili krivi u Drugom svjetskom ratu trajao nepunu godinu dana.
- Taj sud utemeljen je u studenome 1945. godine, a u listopadu 1946. godine izrečena je prvostupanjska presuda. Što je trebalo pobiti, pobijeno je, što je trebalo biti obješeno, obješeno je, a ovo drugo poslano je na izdržavanje kazne zatvora. Ovo što se događa s Haaškim sudom zdrav razum, a pogotovo pravnička logika ne može shvatiti.
Da jedan kazneni predmet može trajati čak desetljeće i više. Ne može shvatiti da toliko može trajati pritvor i ne može shvatiti da prvostupanjsku presudu treba čekati nekoliko godina, pa apelacijsku jednako tako, što znači da po ponašanju Haaškog suda jedan proces može trajati čak 20 godina - kaže Muselimović.
Dodaje da ako je to tako, onda je to protivno temeljenim odredbama Ženevske konvencije o zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda i svim onim protokolima, ima ih 17, a svi oni garantiraju osumnjičenoj osobi pravo na blagovremen krivični postupak.
Haagu sve moguće
- Svi organi koji sudjeluju u ovim postupcima - naglašava odvjetnik Muselimović - dužni su i obvezni postupati sa stajališta žurnosti jer se radi o predmetima u kojima su ljudi lišeni slobode. Što je najtragičnije u svemu - kaže Muselimović - jest to da osobe koje su procesuirane, pa eventualno budu oslobođene kaznene odgovornosti, nemaju pravo na naknadu štete.
- Neshvatljivo je - kaže on - da jedan predmet može trajati tako dugo i da se presuda može čekati po nekoliko godina, a po našem i svakom drugom zakonodavstvu presuda se mora izreći odmah, a ako to nije moguće, u naročito teškim slučajevima u krajnjem roku od tri dana, tako je to u svim zakonodavstvima, naravno osim Haaškog suda.
Ako je moguće da Vojislav Šešelj bude oslobođen kaznene odgovornosti i da njegova destrukcija i pozivanje na ratne sukobe, huškanje na te sukobe, pa i sudjelovanje budu tretirani kao poticaj i hrabrenje onih koji su otišli u druge zemlje ratovati, u ovom sudu očito je sve je moguće - veli odvjetnik Muselimović.
A da iz Haaga nisu uputili javno ovo pismo, vlasti Hrvatske i BiH vjerojatno ih se ne bi se ni sjetila. Šestoricu je Hrvata Haaški sud u svibnju 2013. osudio i "zbog zločina nad Bošnjacima tijekom rata u BiH, osmišljenih u okviru zajedničkoga zločinačkog pothvata", koji je prema navodima presude izveden zajedno s tadašnjim čelništvom Republike Hrvatske, na kojemu su bili predsjednik dr. Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak te načelnik Glavnoga stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko.
Preglasavanje u vijeću
Valja podsjetiti kako je tročlano sudsko vijeće preglasavanjem odlučilo da je sukob u BiH bio međunarodni. Nažalost, svih proteklih godina vidljiva je nezainteresiranost službene politike u Hrvatskoj za optužnicu protiv šestorice Hrvata, koja je bila sastavni dio optužbe i protiv hrvatskoga državnoga vrha. Od samog početka država nije izdvajala novac za njihove odvjetnike već ih plaća Haaški tribunal.
Potvrdi li, pak, on sadašnju presudu spomenutoj šestorici, u povijesti će ostati zabilježeno da je samo Republika Hrvatska bila uključena u udruženi zločinački pothvat i agresiju na drugu zemlju, BiH, s ciljem pripojenja dijela njezina teritorija.
Šprljin zahtjev Haagu
Nakon godina ignoriranja hrvatskih vlasti, tek u ožujku ove godine Božo Ljubić, zastupnik u Hrvatskom saboru, tražio je veći angažman i potporu hrvatske Vlade šestorci u Haagu. On je upozorio da bi "presuda njima imala mnogo teže posljedice po Hrvatsku od presuda generalima Gotovini i Markaču".
Hrvatska je nakon toga, preko ministra pravosuđa Ante Šprlje, zatražila da se u svojstvu "prijatelja suda" uključi u žalbeni dio postupka pred Haaškim sudom u predmetu "Prlić i drugi".
Tužiteljstvo Haaškog suda (ICTY) odgovorilo je na zahtjev Hrvatske tražeći da ga Žalbeno vijeće odbaci jer hrvatski podnesak ne bi "pomogao vijeću u donošenju presude" te zbog toga što trojicu najviših hrvatskih dužnosnika spomenutih u hrvatskom zahtjevu - Franju Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka - "ICTY nikad nije optužio".
Ne vidi se kraj
Prvostupanjska presuda "BH šestorci" izrečena je prije skoro tri godine, 2013. Nitko ne zna kada će točno biti izrečena drugostupanjska presuda jer su se u međuvremenu pojavile proceduralne i kadrovske komplikacije oko formiranja Žalbenog vijeća i mogla bi se dogoditi u drugoj polovini 2017. godine, a prema nekim prognozama to bi moglo čak biti i 2018. godine.
Dnevnik.ba
