Osobe koje puše marihuanu u triput su većoj opasnosti da umru od posljedica visokog tlaka u usporedbi s onima koje nisu nikad konzumirale ovu vrstu droge, tvrde znanstvenici s američkog državnog Sveučilišta Georgia te ističu da se opasnost povećava sa svakom novom godinom pušenja.
Rezultati su to studije u koju je bilo uključeno oko 1200 osoba. Poznato je da je nekoliko američkih saveznih država legaliziralo marihuanu, a još ih nekoliko kani to učiniti. U brojnim je saveznim državama njezina upotreba dekriminalizirana.
“Potpora slobodnoj upotrebi marihuane djelomično je rezultat informacija po kojima osušeni cvijet konoplje može biti koristan kada se koristi u medicinske svrhe i u tom je slučaju vjerojatno neškodljiv”, rekkla je Barbara Yankey, jedna od autorica studije, prenosi HIna.
“No važno je ustanoviti u kolikoj je mjeri zdravstvena korist konzumiranja marihuane veća u odnosu na potencijalne socijalne, ekonomske i zdravstvene rizike. Ako konzumiranje kanabisa utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti i u konačnici uzrokuje smrt pojedinca, na zdravstvenoj je zajednici i na kreatorima politike da povedu računa o zaštiti zajednice”, smatra Yankey.
Poznato je da se marihuana koristi u medicinske svrhe, primjerice kod liječenja glaukoma, no zna se i da ta biljka sadrži oko 400 kemijskih tvari od kojih neka djeluju antibakterijski, neka opuštaju, a neka mogu uzrokovati halucinacije. Glavni sastojak kanabisa je psihoaktivna tvar THC (delta-9-tetrahidrokanabinol).
U istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u časopisu European Journal of Preventive Cardiology, sudjelovalo je 1213 dvadesetgodišnjaka u sklopu velike ankete provedene na državnoj razini. Napravljena je usporedba s podacima o smrtnosti iz 2011. Državnog centra za zdravstvenu statistiku.
Rezultati ankete pokazali su da je prosječno konzumiranje kanabisa među mladima trajalo oko 11 i pol godina. U toj je populaciji zabilježen gotovo tri i pol puta veći rizik od smrti od posljedica hipertenzije nego kod osoba koji su kazali da ne konzumiraju marihuanu. Ustanovljeno je i da je opasnost rasla sa svakom godinom pušenja.
“Marihuana stimulira simpatički živčani sustav te povećava broj otkucaja srca, krvni pritisak i potrebu za kisikom”, objasnila je Yankey.
Znanstvenici koji nisu sudjelovali u istraživanju smatraju da istraživanje treba ponoviti, no da i postojeći razultati izazivaju zabrinutost.
“Unatoč rasprostranjenom vjerovanju da je kanabis neškodljiv, ovo istraživanje govori u prilog ranijim studijama koje su upućivale na njegovu štetnost”, smatra Ian Hamliton, predavač na britanskom sveučilištu York.
Rezultati su to studije u koju je bilo uključeno oko 1200 osoba. Poznato je da je nekoliko američkih saveznih država legaliziralo marihuanu, a još ih nekoliko kani to učiniti. U brojnim je saveznim državama njezina upotreba dekriminalizirana.
“Potpora slobodnoj upotrebi marihuane djelomično je rezultat informacija po kojima osušeni cvijet konoplje može biti koristan kada se koristi u medicinske svrhe i u tom je slučaju vjerojatno neškodljiv”, rekkla je Barbara Yankey, jedna od autorica studije, prenosi HIna.
“No važno je ustanoviti u kolikoj je mjeri zdravstvena korist konzumiranja marihuane veća u odnosu na potencijalne socijalne, ekonomske i zdravstvene rizike. Ako konzumiranje kanabisa utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti i u konačnici uzrokuje smrt pojedinca, na zdravstvenoj je zajednici i na kreatorima politike da povedu računa o zaštiti zajednice”, smatra Yankey.
Poznato je da se marihuana koristi u medicinske svrhe, primjerice kod liječenja glaukoma, no zna se i da ta biljka sadrži oko 400 kemijskih tvari od kojih neka djeluju antibakterijski, neka opuštaju, a neka mogu uzrokovati halucinacije. Glavni sastojak kanabisa je psihoaktivna tvar THC (delta-9-tetrahidrokanabinol).
U istraživanju, čiji su rezultati objavljeni u časopisu European Journal of Preventive Cardiology, sudjelovalo je 1213 dvadesetgodišnjaka u sklopu velike ankete provedene na državnoj razini. Napravljena je usporedba s podacima o smrtnosti iz 2011. Državnog centra za zdravstvenu statistiku.
Rezultati ankete pokazali su da je prosječno konzumiranje kanabisa među mladima trajalo oko 11 i pol godina. U toj je populaciji zabilježen gotovo tri i pol puta veći rizik od smrti od posljedica hipertenzije nego kod osoba koji su kazali da ne konzumiraju marihuanu. Ustanovljeno je i da je opasnost rasla sa svakom godinom pušenja.
“Marihuana stimulira simpatički živčani sustav te povećava broj otkucaja srca, krvni pritisak i potrebu za kisikom”, objasnila je Yankey.
Znanstvenici koji nisu sudjelovali u istraživanju smatraju da istraživanje treba ponoviti, no da i postojeći razultati izazivaju zabrinutost.
“Unatoč rasprostranjenom vjerovanju da je kanabis neškodljiv, ovo istraživanje govori u prilog ranijim studijama koje su upućivale na njegovu štetnost”, smatra Ian Hamliton, predavač na britanskom sveučilištu York.