Špinat, lisnato zeleno povrće na čiju konzumaciju mnogi roditelji često primoravaju svoju djecu, nije tako bogat željezom kao što se dosad vjerovalo, tvrde njemački znanstvenici.
"To je jedna od najpoznatijih nutricionističkih pogrešaka", kaže Helga Strube iz Njemačkog saveza nutricionista, a plod je 'tipfelera' iz 19. stoljeća.
Nakon provedenog testa o količini željeza u špinatu, netko je tada pogrešno evidentirao da ga na svakih 100 grama u toj vrsti povrća ima od 35 do 40 miligrama, piše Hina.
"Točan podatak je 3,5 do 4 miligrama", kaže Strube. "A to nije dovoljno za mišiće poput Popajevih".
Usto željezo iz biljaka poput špinata nije tako iskoristivo u organizmu kao ono iz mesa.
I u pravilu nijedna namirnica ne može sama potaknuti rast mišića, istaknula je Strube.
"To je jedna od najpoznatijih nutricionističkih pogrešaka", kaže Helga Strube iz Njemačkog saveza nutricionista, a plod je 'tipfelera' iz 19. stoljeća.
Nakon provedenog testa o količini željeza u špinatu, netko je tada pogrešno evidentirao da ga na svakih 100 grama u toj vrsti povrća ima od 35 do 40 miligrama, piše Hina.
"Točan podatak je 3,5 do 4 miligrama", kaže Strube. "A to nije dovoljno za mišiće poput Popajevih".
Usto željezo iz biljaka poput špinata nije tako iskoristivo u organizmu kao ono iz mesa.
I u pravilu nijedna namirnica ne može sama potaknuti rast mišića, istaknula je Strube.
