Skupina znanstvenika predložila je ambiciozan projekt stvaranja sintetskog ljudskog genoma, ili genetskog otiska, što će zasigurno ponovo potaknuti rasprave o tome do koje mjere ljudskih život može biti predmet genetskog inženjeringa.
Projektu, koji je idejno pokrenut na prošlomjesečnom sastanku skupine znanstvenika na Harvardu, cilj je kreirati sintetski genom koji bi se potom ispitivao u stanicama u laboratoriju idućih 10 godina.
Cilj je, kako piše američki znanstveni časopis "Science", ubrzanje genetskih istraživanja.
Projekt "Human Genome Project-Write" predlaže skupina 25 znanstvenika, genetičara s Harvarda, Yalea, Columbije, medicinskog fakulteta Johnsa Hopkinsa, Massachusettskog tehnološkog instituta i drugih znanstvenih institucija te naglašava da im je namjera stvarati cjeloviti ljudske genome, ali bi se genetski zapisi koristili samo za pokuse.
Laboratorijskim pokusima istraživali bi učinke genetskih mutacija, uz stvaranje sigurnijih matičnih stanica za presađivanje organa. Znanstvenici pretpostavljaju da bi s vremenom na taj način mogli proizvesti genetske mutacije na životinjama, kao što su svinje, kako bi se njihovi organi mogli transplantirati na čovjeka.
Današnji stupanj razvoja znanosti omogućuje stvaranje kraćih genskih zapisa, ali bi stvaranje cjelovitog ljudskog gena bio izuzetno složen i skup proces. Znanstvenici se nadaju da će prikupiti 100 milijuna dolara samo kako bi pokrenuli projekt. Ukupan trošak bio bi ipak manji od tri milijarde dolara koliko je stajalo cjelovito mapiranje ljudskog DNA.
Znanstvenici tvrde da će u projektu od samog početka do kraja sudjelovati javnost budući da je u njemu riječ o osjetljivim pitanjima etičke, društvene, pravne i religijske prirode.
Projektu, koji je idejno pokrenut na prošlomjesečnom sastanku skupine znanstvenika na Harvardu, cilj je kreirati sintetski genom koji bi se potom ispitivao u stanicama u laboratoriju idućih 10 godina.
Cilj je, kako piše američki znanstveni časopis "Science", ubrzanje genetskih istraživanja.
Projekt "Human Genome Project-Write" predlaže skupina 25 znanstvenika, genetičara s Harvarda, Yalea, Columbije, medicinskog fakulteta Johnsa Hopkinsa, Massachusettskog tehnološkog instituta i drugih znanstvenih institucija te naglašava da im je namjera stvarati cjeloviti ljudske genome, ali bi se genetski zapisi koristili samo za pokuse.
Laboratorijskim pokusima istraživali bi učinke genetskih mutacija, uz stvaranje sigurnijih matičnih stanica za presađivanje organa. Znanstvenici pretpostavljaju da bi s vremenom na taj način mogli proizvesti genetske mutacije na životinjama, kao što su svinje, kako bi se njihovi organi mogli transplantirati na čovjeka.
Današnji stupanj razvoja znanosti omogućuje stvaranje kraćih genskih zapisa, ali bi stvaranje cjelovitog ljudskog gena bio izuzetno složen i skup proces. Znanstvenici se nadaju da će prikupiti 100 milijuna dolara samo kako bi pokrenuli projekt. Ukupan trošak bio bi ipak manji od tri milijarde dolara koliko je stajalo cjelovito mapiranje ljudskog DNA.
Znanstvenici tvrde da će u projektu od samog početka do kraja sudjelovati javnost budući da je u njemu riječ o osjetljivim pitanjima etičke, društvene, pravne i religijske prirode.
