Istraživanje koje su znanstvenici objavili u časopisu Biomaterials , nudi novi način da se uzgoji vaskularni sustav, što je bilo ogromna prepreka u ovoj grani medicine.
Znanstvenici su već uspjeli napraviti veće komade tkiva ljudskog tijela metodama poput 3D printanja, ali problem je bio upravo u tome što je vrlo teško rekreirati i li uzgojiti male, delikatne žile koje su vitalne za za zdravlje tkiva. "Bez vaskularnog sustava -tkivo odumire", napominje Joshua Gershlak, student politehničkog instituta Worchester.
Jedna od definirajućih odlika lista je grananje mreže tankih žila što dostavljaju vodu i hranjive tvari ćelijama. Sada su znanstvenici iskoristili biljne žile kako bi replicirali način na koji se krv kreće kroz ljudsko tkivo, piše Zimo.co.
Proces se bazira na modificiranju lista špinata koji odstrani njegove biljne stanice te ostavi okvir od celuloze. "Razvoj metode decelularizacije, svojevrsnog 'pranja stanica' biljaka utire put novoj znanstvenoj grani koja će proučavati mimikriju između biljaka i životinja", smatraju britanski znanstvenici.
Celuloza je biokompatibilna te se već koristi u raznim regenerativnim postupcima u medicini.
Sljedeći korak je "kupanje" celuloznog okvira u ljudskim stanicama, tak oda tkivo naraste i okruži žilice. Kada se list špinata pretvori u neku vrstu mini srca, puštaju tekućinu i mikrogranule da utvrde kako krvne stanice mogu efikasno putovati ovim sistemom.
Krajnji cilj je mogućnost zamjene oštećenog tkiva kod pacijenata koji su imali srčani udar, tako da im srce nastavi kucati. Baš kao i krvne žile, vene u modificiranom lišću bi dostavljale kisik i hranjive tvari čitavom komadu zamjenskog tkiva, što je presudno kod stvaranja novog srca.
"Imamo još puno posla, ali za sada je ovo vrlo obećavajuće", iznio je profesor Glenn Gaudette u izjavi za medije. "Prilagođavanje biljki koje farmeri uzgajaju već stotinama godina u svrhu uzgoja ljudskog tkiva će pomoći u rješavanju velikog broja problema koji ograničavaju ovo područje."
Znanstvenici su već uspjeli napraviti veće komade tkiva ljudskog tijela metodama poput 3D printanja, ali problem je bio upravo u tome što je vrlo teško rekreirati i li uzgojiti male, delikatne žile koje su vitalne za za zdravlje tkiva. "Bez vaskularnog sustava -tkivo odumire", napominje Joshua Gershlak, student politehničkog instituta Worchester.
Jedna od definirajućih odlika lista je grananje mreže tankih žila što dostavljaju vodu i hranjive tvari ćelijama. Sada su znanstvenici iskoristili biljne žile kako bi replicirali način na koji se krv kreće kroz ljudsko tkivo, piše Zimo.co.
Proces se bazira na modificiranju lista špinata koji odstrani njegove biljne stanice te ostavi okvir od celuloze. "Razvoj metode decelularizacije, svojevrsnog 'pranja stanica' biljaka utire put novoj znanstvenoj grani koja će proučavati mimikriju između biljaka i životinja", smatraju britanski znanstvenici.
Celuloza je biokompatibilna te se već koristi u raznim regenerativnim postupcima u medicini.
Sljedeći korak je "kupanje" celuloznog okvira u ljudskim stanicama, tak oda tkivo naraste i okruži žilice. Kada se list špinata pretvori u neku vrstu mini srca, puštaju tekućinu i mikrogranule da utvrde kako krvne stanice mogu efikasno putovati ovim sistemom.
Krajnji cilj je mogućnost zamjene oštećenog tkiva kod pacijenata koji su imali srčani udar, tako da im srce nastavi kucati. Baš kao i krvne žile, vene u modificiranom lišću bi dostavljale kisik i hranjive tvari čitavom komadu zamjenskog tkiva, što je presudno kod stvaranja novog srca.
"Imamo još puno posla, ali za sada je ovo vrlo obećavajuće", iznio je profesor Glenn Gaudette u izjavi za medije. "Prilagođavanje biljki koje farmeri uzgajaju već stotinama godina u svrhu uzgoja ljudskog tkiva će pomoći u rješavanju velikog broja problema koji ograničavaju ovo područje."
