Glad svijetskih razmjera, smrtonosne hladnoće i smanjenje globalnog omotača za 50 posto, sudbina je kakava bi mogla dočekati stanovništvo koje uspije preživjeti nuklearni rat, piše Daily Mail.
Stručnjaci koji su izradili ovu studiju nadaju se da će upravo zbog ovih činjenica oni koji ikad pomisle iskoristiti nuklearne bombe u ratu, brzo odustati od takve ideje.
Stručni tim koji se bavio izradom ove studije kao primjer za analizu koristio je države Indiju i Pakistan. Prema poznatim podacima o nuklearnom naoružanju ovih dviju zemalja, ako bi došlo do međusobnog rata, te kada bi svaka zemlja detonirala 50 nuklearnih bombi od 15 kilotona, ono što bi uslijedilo šokiralo je i same stručnjake.
Uz pomoć moderne tehnologije uspjeli su izračunati te na koncu i prikazati svijet kakav bi bio nakon nuklearnog rata.
Prema rezultatima, da se aktivira 100 nuklearnih bombi, manjih od onih bačenih na Hirošimu i Nagasaki, Zemljinu atmosferu onečistilo bi se sa više od 5 megatona ugljika.
Takva bi količina ugljika u potpunosti blokirala prodor sunčevih zraka na Zemlju, a zagađenje zraka koje bi izazvalo bilo bi pogubno za većinu ljudi.
Zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, temperature na zemlji počele bi se naglo spuštati. Već nakon godine dana prosječna temperature na Zemlji spustile bi se za 1, dok bi za pet godina pale preko 2 stupnja Celzijusa, a tek nakon 20 godina temperature bi ponovno počele rasti.
Ono što najviše brine znanstvenike je gubitak ozonskog omotača. U slučaju izbijanja nuklearnog rata, on bi se smanjo od 20 do čak 50 posto. Što bi rezultiralo čak 80 posto većim šansama za dobivanje raka kože.
Pad temperatura rezultirao bi uništenjem prirodnih kultura, a sezona rasta u prosjeku bi se smanjila od 10 do 40 dana što je prema dosadašnjim podacima nedovoljno da se neke kulture uopće razviju.
Globalno bi zahlađenje u konačnici dovelo do gladi 'nuklearnih razmjera', napominju stručnjaci. Zbog naglog hlađenja zemlje drastično bi se smanjila količina oborina.
Pet godina nakon izbijanja nuklearnog rata kiše bi bilo manje za 9 posto.
Stručnjaci se nadaju da će ovim istraživanjem na primjeru Indije i Pakistana, koje nisu vodeće u nuklearnom naoružanju, potaknuti vođe zemalja koje posjeduju nuklearno naoružanje većih razmjera, poput SAD-a i Rusije da razmisle te ga nikada ne iskoriste. (dnevnik.hr)
Stručnjaci koji su izradili ovu studiju nadaju se da će upravo zbog ovih činjenica oni koji ikad pomisle iskoristiti nuklearne bombe u ratu, brzo odustati od takve ideje.
Stručni tim koji se bavio izradom ove studije kao primjer za analizu koristio je države Indiju i Pakistan. Prema poznatim podacima o nuklearnom naoružanju ovih dviju zemalja, ako bi došlo do međusobnog rata, te kada bi svaka zemlja detonirala 50 nuklearnih bombi od 15 kilotona, ono što bi uslijedilo šokiralo je i same stručnjake.
Uz pomoć moderne tehnologije uspjeli su izračunati te na koncu i prikazati svijet kakav bi bio nakon nuklearnog rata.
Prema rezultatima, da se aktivira 100 nuklearnih bombi, manjih od onih bačenih na Hirošimu i Nagasaki, Zemljinu atmosferu onečistilo bi se sa više od 5 megatona ugljika.
Takva bi količina ugljika u potpunosti blokirala prodor sunčevih zraka na Zemlju, a zagađenje zraka koje bi izazvalo bilo bi pogubno za većinu ljudi.
Zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, temperature na zemlji počele bi se naglo spuštati. Već nakon godine dana prosječna temperature na Zemlji spustile bi se za 1, dok bi za pet godina pale preko 2 stupnja Celzijusa, a tek nakon 20 godina temperature bi ponovno počele rasti.
Ono što najviše brine znanstvenike je gubitak ozonskog omotača. U slučaju izbijanja nuklearnog rata, on bi se smanjo od 20 do čak 50 posto. Što bi rezultiralo čak 80 posto većim šansama za dobivanje raka kože.
Pad temperatura rezultirao bi uništenjem prirodnih kultura, a sezona rasta u prosjeku bi se smanjila od 10 do 40 dana što je prema dosadašnjim podacima nedovoljno da se neke kulture uopće razviju.
Globalno bi zahlađenje u konačnici dovelo do gladi 'nuklearnih razmjera', napominju stručnjaci. Zbog naglog hlađenja zemlje drastično bi se smanjila količina oborina.
Pet godina nakon izbijanja nuklearnog rata kiše bi bilo manje za 9 posto.
Stručnjaci se nadaju da će ovim istraživanjem na primjeru Indije i Pakistana, koje nisu vodeće u nuklearnom naoružanju, potaknuti vođe zemalja koje posjeduju nuklearno naoružanje većih razmjera, poput SAD-a i Rusije da razmisle te ga nikada ne iskoriste. (dnevnik.hr)
