Živice su često bolje rješenje od stabala u velikim gradovima s visokim zgradama kada je posrijedi upijanje ugljičnog dioksida i drugih onečišćivača iz zraka, jer su zasađene u razini ispušnih cijevi automobila, tvrde britanski znanstvenici.
Stabla bolje upijaju smog i vlagu te apsorbiraju ugljični dioksid na otvorenim područjima, čime se ubrzava smanjenje zagađenja stakleničkim plinovima i pomaže u "čišćenju" zraka, prenosi britanski stručni časopis Athmospheric Environment.
No, kako tvrdi glavni autor studije, prof. Prashant Kumar sa Sveučilišta Surrey, živice uspijevaju učinkovitije "zaustaviti" štetne sastojke iz zraka koji nastaju zbog ispušnih plinova automobila upravo zato što su u razini ispušnih cijevi, prenosi Hina
Na taj su način ljudi manje izloženi štetnim onečišćivačima zraka.
Prof. Kumar kaže da bi gradske uprave trebale zasaditi što više niskih živica između pločnika kojim se kreću pječaci i kolnika, ako za to ima dovoljno mjesta.
Kumar i njegovi partneri iz EU-a i Sjedinjenih Država još uvijek tragaju za najboljom vrstom biljaka koje bi upijale ugljični dioksid, glavni uzročnik globalnog zatopljenja, kao i za optimalnom visinom živice.
Autori izvješća ističu da ni u kojem slučaju nisu protiv sadnje drveća koja, osim povlačenja CO2 iz zraka, puno znače i u slučaju velikih poplava. Smatraju da je uloga živica zapostavljena, osobito u gradskim "kanjonima" u kojima visoka stabla ne uspijevaju "uloviti" smog i ispušne plinove s gradskih ulica.
"Velika prednost živica je što se nalaze u razini automobilskih ispušnih plinova koji se šire vrlo brzo. Dakle, živice bi mogle poslužiti kao neka vrsta prepreke koja bi usporavala protok zraka i 'lovila' onečišćivaće iz zraka na svojim listovima, štiteći na taj način stanovnike kuća koje se nalaze s druge strane", smatraki Kumar i njegovi kolege.
Stabla bolje upijaju smog i vlagu te apsorbiraju ugljični dioksid na otvorenim područjima, čime se ubrzava smanjenje zagađenja stakleničkim plinovima i pomaže u "čišćenju" zraka, prenosi britanski stručni časopis Athmospheric Environment.
No, kako tvrdi glavni autor studije, prof. Prashant Kumar sa Sveučilišta Surrey, živice uspijevaju učinkovitije "zaustaviti" štetne sastojke iz zraka koji nastaju zbog ispušnih plinova automobila upravo zato što su u razini ispušnih cijevi, prenosi Hina
Na taj su način ljudi manje izloženi štetnim onečišćivačima zraka.
Prof. Kumar kaže da bi gradske uprave trebale zasaditi što više niskih živica između pločnika kojim se kreću pječaci i kolnika, ako za to ima dovoljno mjesta.
Kumar i njegovi partneri iz EU-a i Sjedinjenih Država još uvijek tragaju za najboljom vrstom biljaka koje bi upijale ugljični dioksid, glavni uzročnik globalnog zatopljenja, kao i za optimalnom visinom živice.
Autori izvješća ističu da ni u kojem slučaju nisu protiv sadnje drveća koja, osim povlačenja CO2 iz zraka, puno znače i u slučaju velikih poplava. Smatraju da je uloga živica zapostavljena, osobito u gradskim "kanjonima" u kojima visoka stabla ne uspijevaju "uloviti" smog i ispušne plinove s gradskih ulica.
"Velika prednost živica je što se nalaze u razini automobilskih ispušnih plinova koji se šire vrlo brzo. Dakle, živice bi mogle poslužiti kao neka vrsta prepreke koja bi usporavala protok zraka i 'lovila' onečišćivaće iz zraka na svojim listovima, štiteći na taj način stanovnike kuća koje se nalaze s druge strane", smatraki Kumar i njegovi kolege.
