Zapadno-hercegovačka i Hercegovačko-neretvanska županija dvije su gospodarski najrazvijenije županije u Federaciji BiH, unatoč tome što su zakinute za stotine milijuna KM, koje im otima Sarajevo, piše Hrvatski Medijski Servis.
Zapadnohercegovačka županija je na drugom mjestu po razvijenosti, odmah iza Sarajevske županije, koja svoj razvoj može zahvaliti primarno činjenici da je Sarajevo glavni grad BiH i FBiH, u kojem su smještene institucije vlasti od općinskih preko gradskih, županijskih do federalnih i državnih, brojna međunarodna predstavništva i organizacije te nepravednom zakonu o pripadnosti javnih prihoda prema kojem Sarajevo ima koeficijent 2 u raspodijeli prihoda od neizravnih poreza.
Na trećem mjestu iza Zapadnohercegovačke je Hercegovačko-neretvanska županija, prema podatcima Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Ovi podatci obaraju tvrdnje sarajevske propagande kako su područja pod vlašću HDZ-a gospodarski opustošena te da zbog toga Hrvati masovno napuštaju ta područja, što je također podla laž.
Stanje je upravo obrnuto. Općine poput Širokog Brijega, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Čitluka,… gospodarski su najrazvijenije u BiH s najmanjom stopom nezaposlenosti i najvećim standardom stanovništva.
U njima su smještene tvrtke koje su vodeće po prihodima i dobiti ne samo u BiH, već su i regionalno jaki igrači. Spomenimo samo Violetu i Grafotisak iz Gruda, Feal, Hering, Mepas i Namex iz Širokog Brijega, Lager, Vokel, Welplast i Meggle iz Posušja i tako redom.
Snažan doprinos gospodarskom razvoju, a time i opstanku Hrvata dat će i Tvornica za preradu rajčica hrvatskog prehrambenog diva Podravke iz Koprivnice, čija je izgradnju ovih dana počela u Kruševu kod Mostaru.
Već sljedeće godine, kad bi trebala početi s radom Podravkina tvornica, kako je planirano, otkupljivat će 10 tisuća tona rajčice i paprike s hercegovačkih kraških polja.
Prema procjenama, Podravkina tvornica kod Mostara mogla bi osiguravati egzistenciju za 40.000 ljudi u Hercegovini.
Dobra vijest stiže i iz Čapljine, gdje se dovršava obnova tvornice slatkiša “Lasta” u koju grudska Violeta ulaže 20 milijuna maraka. Budući su sve investicije vlasnika Violete Petra Ćorluke izuzetno uspješne nema razloga sumnjati i u uspijeh ove akvizicije.
Ohrabruje i najava ponovnog početka proizvodnje u Aluminiji, nakon što je pogone ove kompanije unajmila MT Abraham grupa. Planirano je da najprije počne proizvodnja u Ljevaonici, a potom bi se fazno pokretala proizvodnja i u ostalim pogonima.
Ne treba zaboraviti i kako većina javnih poduzeća u Mostaru pozitivno posluje. Elektroprivreda HZ HB, uz to što ostvaruje pozitivne poslovne rezultate, investira u izgradnju novih elektroenergetskih objekata, po čemu je prva u BiH.
EP HZ HB odo sada je podsjetimo izgradila dvije hidroelektrane i jednu vjetroelektranu; HE Mostarsko blato, HE Peć Mlini, te Vjetroelektranu Mesihovina, a u tijeku su i pripreme za izgradnju CHE Vrilo kod Tomislavgrada.
I dok sarajevski mediji pišu o “ekonomskoj pustoši na područjima pod vlašću HDZ-a”, “masovnom iseljavanju Hrvata s tih područja”, pa se onda čude kako se prosvjeduje samo u Sarajevu, ali ne i na hrvatskim područjima, zato vrijeme u Hercegovini se ponovo pokreće proizvodnja tamo gdje je stala i otvaraju nove tvornice.
Zapadnohercegovačka županija je na drugom mjestu po razvijenosti, odmah iza Sarajevske županije, koja svoj razvoj može zahvaliti primarno činjenici da je Sarajevo glavni grad BiH i FBiH, u kojem su smještene institucije vlasti od općinskih preko gradskih, županijskih do federalnih i državnih, brojna međunarodna predstavništva i organizacije te nepravednom zakonu o pripadnosti javnih prihoda prema kojem Sarajevo ima koeficijent 2 u raspodijeli prihoda od neizravnih poreza.
Na trećem mjestu iza Zapadnohercegovačke je Hercegovačko-neretvanska županija, prema podatcima Federalnog zavoda za programiranje razvoja. Ovi podatci obaraju tvrdnje sarajevske propagande kako su područja pod vlašću HDZ-a gospodarski opustošena te da zbog toga Hrvati masovno napuštaju ta područja, što je također podla laž.
Stanje je upravo obrnuto. Općine poput Širokog Brijega, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Čitluka,… gospodarski su najrazvijenije u BiH s najmanjom stopom nezaposlenosti i najvećim standardom stanovništva.
U njima su smještene tvrtke koje su vodeće po prihodima i dobiti ne samo u BiH, već su i regionalno jaki igrači. Spomenimo samo Violetu i Grafotisak iz Gruda, Feal, Hering, Mepas i Namex iz Širokog Brijega, Lager, Vokel, Welplast i Meggle iz Posušja i tako redom.
Snažan doprinos gospodarskom razvoju, a time i opstanku Hrvata dat će i Tvornica za preradu rajčica hrvatskog prehrambenog diva Podravke iz Koprivnice, čija je izgradnju ovih dana počela u Kruševu kod Mostaru.
Već sljedeće godine, kad bi trebala početi s radom Podravkina tvornica, kako je planirano, otkupljivat će 10 tisuća tona rajčice i paprike s hercegovačkih kraških polja.
Prema procjenama, Podravkina tvornica kod Mostara mogla bi osiguravati egzistenciju za 40.000 ljudi u Hercegovini.
Dobra vijest stiže i iz Čapljine, gdje se dovršava obnova tvornice slatkiša “Lasta” u koju grudska Violeta ulaže 20 milijuna maraka. Budući su sve investicije vlasnika Violete Petra Ćorluke izuzetno uspješne nema razloga sumnjati i u uspijeh ove akvizicije.
Ohrabruje i najava ponovnog početka proizvodnje u Aluminiji, nakon što je pogone ove kompanije unajmila MT Abraham grupa. Planirano je da najprije počne proizvodnja u Ljevaonici, a potom bi se fazno pokretala proizvodnja i u ostalim pogonima.
Ne treba zaboraviti i kako većina javnih poduzeća u Mostaru pozitivno posluje. Elektroprivreda HZ HB, uz to što ostvaruje pozitivne poslovne rezultate, investira u izgradnju novih elektroenergetskih objekata, po čemu je prva u BiH.
EP HZ HB odo sada je podsjetimo izgradila dvije hidroelektrane i jednu vjetroelektranu; HE Mostarsko blato, HE Peć Mlini, te Vjetroelektranu Mesihovina, a u tijeku su i pripreme za izgradnju CHE Vrilo kod Tomislavgrada.
I dok sarajevski mediji pišu o “ekonomskoj pustoši na područjima pod vlašću HDZ-a”, “masovnom iseljavanju Hrvata s tih područja”, pa se onda čude kako se prosvjeduje samo u Sarajevu, ali ne i na hrvatskim područjima, zato vrijeme u Hercegovini se ponovo pokreće proizvodnja tamo gdje je stala i otvaraju nove tvornice.
