Od travnja 2011. do ožujka 2018. prirodnim putem izgubili smo 91.750 stanovnika. Kad se tome pridoda iseljavanje, jasno je zašto demografi upozoravaju na ozbiljnost problematike. Iseljavanje iz Hrvatske počelo je još 2009. godine. Godinu ranije Hrvatsku je zahvatila kriza te je i tadašnji premijer Ivo Sanader povijesno obznanio da smo "u banani". Od te godine Državni zavod za statistiku počinje bilježiti negativan migracijski saldo s inozemstvom. To znači da je 2009. godine broj Hrvata koji je odselio u inozemstvo premašio broj onih koji su iz inozemstva doselili u Hrvatsku.
Otad crne brojke neumoljivo rastu, a Hrvatsku napušta sve veći broj ljudi.
Nakon pristupanja Hrvatske EU 2013. godine granice se otvaraju, a do posla u stranoj zemlji nikad nije bilo lakše doći. Ne čudi stoga da masovnije iseljavanje kreće od 2014. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Hrvatsku je od 2012. do 2016. godine iz inozemstva doselilo 55.666 ljudi. Kako je u istom razdoblju iz Hrvatske u inozemstvo odselilo njih 115.084 saldo migracije je negativan i iznosi -59.418. Bitno je napomenuti da za svoja istraživanja o unutarnjim i vanjskim migracijama DZS koristi podatke MUP-a o prijavama i odjavama prebivališta.
Kako mnogi Hrvati koji odsele u inozemstvo ne odjave odmah svoje prebivalište u domovini, stručnjaci predviđaju da je stvarna brojka iseljenih višestruko veća, odnosno da prelazi 300.000.
Podaci DZS-a pokazuju da su najgori migracijski saldo, odnosno najveću razliku između broja doseljenih i odseljenih imale Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka te Brodsko-posavska županija.
'Jedini pozitivan primjer je Istarska županija koja je od 2012. do 2016. godine uspjela sačuvati pozitivan migracijski saldo. Podatke o migracijama za 2017. godinu DZS trebao bi objaviti u srpnju. Zabrinjavajuće je da najviše odlazi mlado stanovništvo u naponu radne snage u dobi od 20 do 39 godina, njih čak 46,7 posto. Među njima je više muškaraca, oko 54 posto. Riječ je, kaže demograf Stjepan Šterc, o hrvatskoj budućnosti jer ti mladi ljudi za sobom povlače i svoje obitelji.
- Velikim dijelom odlaze iz siromašnijih, ruralnih područja, okrenutih poljoprivredi, koji se s obzirom na stanje u toj privrednoj grani, napuštaju svom žestinom. Iz tih krajeva uobičajeno su išle migracije prema makroregionalnim centrima Hrvatske, koji sad također pokazuju negativan migracijski saldo. To samo svjedoči da nismo imali nikakvu makro-regionalnu strategiju, koja bi te ljude privukla u velike centre i zadržala u Hrvatskoj - kaže nam Šterc.
'Ogledni primjer je Grad Zagreb, naše najveće makroekonomsko središte. Do 2013. godine u Zagreb se još uvijek doseljava više ljudi nego što iz njega odlazi. Nakon 2013. godine, ni Zagreb više ne može konkurirati odredištima u drugim zemljama EU, te i on 2014. godine prvi put bilježi negativan migracijski saldo.
Najatraktivnije odredište Hrvatima je Njemačka koju je 2016. odabralo 58,4 posto iseljenih Hrvata. Velik broj njih 7,7 posto odselilo je u susjednu BiH, slijedi Austrija s 6,1 posto te Irska u kojoj se 2016. skrasilo 5,5 posto iseljenih Hrvata. Prema podacima Savezne službe za migraciju i izbjeglice samo u 2016. godini u Njemačku je odselilo 34.000 Hrvata. Podaci DZS-a nešto su drugačiji i govore o 20.343 Hrvata.
U deset godina udio hrvatskih radnika u dobi od 20 do 64 koji žive u nekoj članici EU povećao se s 12,2 na 14 posto matične populacije.
'Šterc smatra da vladajući konačno moraju potvrditi da im je demografska problematika od strateške važnosti.
- Najvažnije je shvatiti da je to ključno pitanje ukupnog razvoja zemlje jer onda je lako odlučivati nakon toga. Niti jedna Vlada dosad nije ozbiljno shvatila ovaj problem. Jedina promjena koju vidim u posljednje vrijeme je da se na javnoj sceni tome više posvećuje pažnju, demografija je podignuta na višu razinu, svi o tome razgovaraju pa je za očekivati da će i to donijeti neke rezultate - govori Šterc. Osvrnuo se i na pitanje selektivnog useljavanja o kojemu se u posljednje vrijeme sramežljivo počelo govoriti.
- Selektivna imigracijska politika predviđena je dokumentom još 1997. godine. Provode je sve zemlje svijeta, mi nismo iznimka. Problem je što smo po tom pitanju poprilično konzervativni. Kako imamo brojno iseljeništvo, prije svega treba razmotriti njihov eventualni povratak. Treba ih pokušati privući natrag kroz poticaje, sniženje poreza, i slične mjere, kako to već radi Irska - govori Šterc.
Odseljavanje od 2012. do 2016. godine
Podaci Državnog zavoda za statistiku prikazuju razliku doseljenih i odseljenih u inozemstvo. Osim u Istri svugdje ljudi više iseljavaju nego se doseljavaju.
Osječko-baranjska-6888
Sisačko-moslavačka-6575
Vukovarsko-srijemska-5949
Zagrebačka županija-5018
Brodsko-posavska-4500
Grad Zagreb-3305
Primorsko-goranska-3237
Požeško-slavonska-3014
Karlovačka-2838
Šibensko-kninska-2795
Zadarska-2412
Virovitičko-podravska-2252
Bjelovarsko-bilogorska-2216
Varaždinska-2025
Ličko-senjska-1528
Koprivničko-križevačka-1334
Međimurska-1184
Krapinsko-zagorska-1102
Splitsko-dalmatinska-902
Dubrovačko-neretvanska-556
Istarska+212
Otad crne brojke neumoljivo rastu, a Hrvatsku napušta sve veći broj ljudi.
Nakon pristupanja Hrvatske EU 2013. godine granice se otvaraju, a do posla u stranoj zemlji nikad nije bilo lakše doći. Ne čudi stoga da masovnije iseljavanje kreće od 2014. godine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u Hrvatsku je od 2012. do 2016. godine iz inozemstva doselilo 55.666 ljudi. Kako je u istom razdoblju iz Hrvatske u inozemstvo odselilo njih 115.084 saldo migracije je negativan i iznosi -59.418. Bitno je napomenuti da za svoja istraživanja o unutarnjim i vanjskim migracijama DZS koristi podatke MUP-a o prijavama i odjavama prebivališta.
Kako mnogi Hrvati koji odsele u inozemstvo ne odjave odmah svoje prebivalište u domovini, stručnjaci predviđaju da je stvarna brojka iseljenih višestruko veća, odnosno da prelazi 300.000.
Podaci DZS-a pokazuju da su najgori migracijski saldo, odnosno najveću razliku između broja doseljenih i odseljenih imale Osječko-baranjska, Sisačko-moslavačka, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka te Brodsko-posavska županija.
'Jedini pozitivan primjer je Istarska županija koja je od 2012. do 2016. godine uspjela sačuvati pozitivan migracijski saldo. Podatke o migracijama za 2017. godinu DZS trebao bi objaviti u srpnju. Zabrinjavajuće je da najviše odlazi mlado stanovništvo u naponu radne snage u dobi od 20 do 39 godina, njih čak 46,7 posto. Među njima je više muškaraca, oko 54 posto. Riječ je, kaže demograf Stjepan Šterc, o hrvatskoj budućnosti jer ti mladi ljudi za sobom povlače i svoje obitelji.
- Velikim dijelom odlaze iz siromašnijih, ruralnih područja, okrenutih poljoprivredi, koji se s obzirom na stanje u toj privrednoj grani, napuštaju svom žestinom. Iz tih krajeva uobičajeno su išle migracije prema makroregionalnim centrima Hrvatske, koji sad također pokazuju negativan migracijski saldo. To samo svjedoči da nismo imali nikakvu makro-regionalnu strategiju, koja bi te ljude privukla u velike centre i zadržala u Hrvatskoj - kaže nam Šterc.
'Ogledni primjer je Grad Zagreb, naše najveće makroekonomsko središte. Do 2013. godine u Zagreb se još uvijek doseljava više ljudi nego što iz njega odlazi. Nakon 2013. godine, ni Zagreb više ne može konkurirati odredištima u drugim zemljama EU, te i on 2014. godine prvi put bilježi negativan migracijski saldo.
Najatraktivnije odredište Hrvatima je Njemačka koju je 2016. odabralo 58,4 posto iseljenih Hrvata. Velik broj njih 7,7 posto odselilo je u susjednu BiH, slijedi Austrija s 6,1 posto te Irska u kojoj se 2016. skrasilo 5,5 posto iseljenih Hrvata. Prema podacima Savezne službe za migraciju i izbjeglice samo u 2016. godini u Njemačku je odselilo 34.000 Hrvata. Podaci DZS-a nešto su drugačiji i govore o 20.343 Hrvata.
U deset godina udio hrvatskih radnika u dobi od 20 do 64 koji žive u nekoj članici EU povećao se s 12,2 na 14 posto matične populacije.
'Šterc smatra da vladajući konačno moraju potvrditi da im je demografska problematika od strateške važnosti.
- Najvažnije je shvatiti da je to ključno pitanje ukupnog razvoja zemlje jer onda je lako odlučivati nakon toga. Niti jedna Vlada dosad nije ozbiljno shvatila ovaj problem. Jedina promjena koju vidim u posljednje vrijeme je da se na javnoj sceni tome više posvećuje pažnju, demografija je podignuta na višu razinu, svi o tome razgovaraju pa je za očekivati da će i to donijeti neke rezultate - govori Šterc. Osvrnuo se i na pitanje selektivnog useljavanja o kojemu se u posljednje vrijeme sramežljivo počelo govoriti.
- Selektivna imigracijska politika predviđena je dokumentom još 1997. godine. Provode je sve zemlje svijeta, mi nismo iznimka. Problem je što smo po tom pitanju poprilično konzervativni. Kako imamo brojno iseljeništvo, prije svega treba razmotriti njihov eventualni povratak. Treba ih pokušati privući natrag kroz poticaje, sniženje poreza, i slične mjere, kako to već radi Irska - govori Šterc.
Odseljavanje od 2012. do 2016. godine
Podaci Državnog zavoda za statistiku prikazuju razliku doseljenih i odseljenih u inozemstvo. Osim u Istri svugdje ljudi više iseljavaju nego se doseljavaju.
Osječko-baranjska-6888
Sisačko-moslavačka-6575
Vukovarsko-srijemska-5949
Zagrebačka županija-5018
Brodsko-posavska-4500
Grad Zagreb-3305
Primorsko-goranska-3237
Požeško-slavonska-3014
Karlovačka-2838
Šibensko-kninska-2795
Zadarska-2412
Virovitičko-podravska-2252
Bjelovarsko-bilogorska-2216
Varaždinska-2025
Ličko-senjska-1528
Koprivničko-križevačka-1334
Međimurska-1184
Krapinsko-zagorska-1102
Splitsko-dalmatinska-902
Dubrovačko-neretvanska-556
Istarska+212
