Biste li otrov stavili na svoju kožu? Sigurno ne, ali to radite, svakodnevno, kroz odjeću. Iako su brojne kemikalije koje su se koristile pri izradi odjeće zabranjene u Europi, u Aziji odakle dolazi većina robe koju danas kupujemo u trgovinama, nije. Te kemikalije koje se koriste prilikom izrade odjeće štetne su za zdravlje. Neke su kancerogene, a neke izazivaju alergijske reakcije, probleme s kožom, probleme s disanjem, hormonalne poremećaje…
Koža je najveći ljudski organ i ona upija. Dakle sve ono iz odjeće, kako koža diše i upija ulazi i u organizam. Nadalje, otrovi koji u organizam uđu bilo preko kože, završavaju u krvotoku i naposljetku u jetri, organu zaduženom za eliminaciju toksina. S obzirom na to da je jetra pod konstantnim napadom toksina, ne uspijeva izlučiti sve i oni se talože u našem organizmu. Naposljetku oboljevamo.
Konstantnim upijanjem i izlučivanjem otrovnih tvari na površini kože stvara se toksična mješavina otrova koji su zajedno čak i štetniji po zdravlje nego svaki zasebno. Jedna od najopasnijih kemikalija koja se koristi kod izrade odjeće je formaldehid, koji se povezuje s brojnim zdravstvenim problemima poput alergija, nesanica, oslabljenog imuniteta, raka itd.
Proizvođači tekstila koriste ga kako bi roba djelovala svježe i ispeglano te kako bi tokom transporta i skladištenja spriječili pojavu plijesni. Dio formaldehida iz rublja, odjeće i posteljine – s kojima je naša koža u dodiru 24 sata na dan – izaći će u pranju, ali ne sav.
Formaldehid se osim u tekstilnoj industriji koristi pri izradi fotografija, u drvnoj industriji, automobilskoj industriji, pri izradi tepiha, toaletnih papira, za izradu boja i eksploziva, čak i u kozmetičkim preparatima. Osim ovog opasnog sastojka, modna industrija u procesu izrade odjeće koristi i druge, izuzetno opasne kemikalije kojima zagađuje okoliš i ugrožava zdravlje ljudi. Nonilfenol etoksilat (NPE) je spoj opasan za endokrini sustav, ftalati ugrožavaju sistem za reprodukciju. Boje koje se koriste u toj industriji sadrže kancerogene amine. Uporaba NPE-a u EU je ograničena, no ne i potpuno zabranjena. Zabranjeno je jedino te kemikalije ispuštati u otpadne vode.
Odjeća crne boje i bojila za kožnu odjeću često sadrže p-fenilendiamin (PPD), koji može izazvati alergijske reakcije. PPD je kontaktni alergen. Izloženost PPD-u može biti kroz disanje, preko kože, gutanjem… Simptomi izloženosti uključuju iritaciju grla (ždrijela i grkljana), bronhalnu astmu, i dermatitis. Osim u crnoj odjeći koristi se i u raznim bojama za kosu, obojenom krznu, obojenoj koži i određenim fotografskim proizvodima.
Važno je napomenuti kako je crna odjeća kontaminiranija kemikalijama zbog same boje koju je teže dobiti. Također, dodaju se jake kemikalije kako bi boja bila postojana. Najopasnije je crno donje rublje. Kako izbjeći? Pročitajte robne marke i pokušajte izbjeći sintetičke materijale kao što su rajon, najlon, poliester, akril, acetat ili triacetat.
Također izbjegavajte postavke koje uključuju ne peglanje i ne gužvanje, piše Dnevno. Kad god je to moguće, operite i osušite tu odjeću tri puta prije nošenja. Koristite samo sigurne, organske deterdžente iz trgovina zdrave hrane ili one koje ste napravili sami. Ako ih nemate, onda bar smanjite količinu deterdženta za bar pola po jednom pranju.
Koža je najveći ljudski organ i ona upija. Dakle sve ono iz odjeće, kako koža diše i upija ulazi i u organizam. Nadalje, otrovi koji u organizam uđu bilo preko kože, završavaju u krvotoku i naposljetku u jetri, organu zaduženom za eliminaciju toksina. S obzirom na to da je jetra pod konstantnim napadom toksina, ne uspijeva izlučiti sve i oni se talože u našem organizmu. Naposljetku oboljevamo.
Konstantnim upijanjem i izlučivanjem otrovnih tvari na površini kože stvara se toksična mješavina otrova koji su zajedno čak i štetniji po zdravlje nego svaki zasebno. Jedna od najopasnijih kemikalija koja se koristi kod izrade odjeće je formaldehid, koji se povezuje s brojnim zdravstvenim problemima poput alergija, nesanica, oslabljenog imuniteta, raka itd.
Proizvođači tekstila koriste ga kako bi roba djelovala svježe i ispeglano te kako bi tokom transporta i skladištenja spriječili pojavu plijesni. Dio formaldehida iz rublja, odjeće i posteljine – s kojima je naša koža u dodiru 24 sata na dan – izaći će u pranju, ali ne sav.
Formaldehid se osim u tekstilnoj industriji koristi pri izradi fotografija, u drvnoj industriji, automobilskoj industriji, pri izradi tepiha, toaletnih papira, za izradu boja i eksploziva, čak i u kozmetičkim preparatima. Osim ovog opasnog sastojka, modna industrija u procesu izrade odjeće koristi i druge, izuzetno opasne kemikalije kojima zagađuje okoliš i ugrožava zdravlje ljudi. Nonilfenol etoksilat (NPE) je spoj opasan za endokrini sustav, ftalati ugrožavaju sistem za reprodukciju. Boje koje se koriste u toj industriji sadrže kancerogene amine. Uporaba NPE-a u EU je ograničena, no ne i potpuno zabranjena. Zabranjeno je jedino te kemikalije ispuštati u otpadne vode.
Odjeća crne boje i bojila za kožnu odjeću često sadrže p-fenilendiamin (PPD), koji može izazvati alergijske reakcije. PPD je kontaktni alergen. Izloženost PPD-u može biti kroz disanje, preko kože, gutanjem… Simptomi izloženosti uključuju iritaciju grla (ždrijela i grkljana), bronhalnu astmu, i dermatitis. Osim u crnoj odjeći koristi se i u raznim bojama za kosu, obojenom krznu, obojenoj koži i određenim fotografskim proizvodima.
Važno je napomenuti kako je crna odjeća kontaminiranija kemikalijama zbog same boje koju je teže dobiti. Također, dodaju se jake kemikalije kako bi boja bila postojana. Najopasnije je crno donje rublje. Kako izbjeći? Pročitajte robne marke i pokušajte izbjeći sintetičke materijale kao što su rajon, najlon, poliester, akril, acetat ili triacetat.
Također izbjegavajte postavke koje uključuju ne peglanje i ne gužvanje, piše Dnevno. Kad god je to moguće, operite i osušite tu odjeću tri puta prije nošenja. Koristite samo sigurne, organske deterdžente iz trgovina zdrave hrane ili one koje ste napravili sami. Ako ih nemate, onda bar smanjite količinu deterdženta za bar pola po jednom pranju.
